Blokada prometa

Željeznička nesreća je ogroman problem za riječku luku: “Prugom ide više od pola tereta. Moramo pronaći rješenje”

Marinko Glavan

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Da će štete zbog ove nesreće, osim neposredne na željezničkoj pruzi, kompoziciji i teretu, biti velike, potvrdili su i koncesionari riječke luke



Teretni vlak željezničkog prijevoznika Rail Cargo Carrier – Croatia naletio je jučer ujutro nešto prije devet sati na pružno vozilo HŽ Infrastrukture na dionici pruge između Meje i Škrljeva, u blizini Rijeke, pri čemu je veći dio kompozicije vlaka izletio s kolosijeka. Pukom srećom i pravovremenom reakcijom djelatnika HŽ-a na kolodvoru Meja u teškoj željezničkoj nesreći nije bilo poginulih ni ozlijeđenih osoba.


Materijalna šteta, s druge strane, tek se procjenjuje, no već sam pogled na mjesto nesreće jasno govori da je zasigurno ogromna. Osim kompozicije vlaka koja se prevrnula u nepristupačnom usjeku i tereta kukuruza koji je prevozio, znatna šteta nastala je i na samoj željezničkoj pruzi i električnim instalacijama za pogon vlakova.


Izvjesno je da će pruga biti danima zatvorena za teretni i putnički promet, dok se ne uklone prevrnuti vagoni i rasuti teret, te dok se ne poprave oštećena pruga i električne instalacije, što znači da neće biti moguće otpremati terete iz riječke luke ni prema njoj, što će za lučke koncesionare, željezničke prijevoznike, agente i sve ostale uključene u transportni lanac nesumnjivo značiti ogromne gubitke.


Poremećena otprema




Da će štete zbog ove nesreće, osim neposredne na željezničkoj pruzi, kompoziciji i teretu, biti velike, potvrdili su i koncesionari riječke luke.


Tako Žarko Acinger, direktor prodaje AGCT-a, tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, ističe kako je svaki poremećaj u otpremi tereta problem ne samo za terminal, nego i čitavu luku.


– Mi s terminala dnevno otpremamo do dvanaest vlakova, što je do 850 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera, op.a.) svakog dana. Ne možemo procijeniti koliko će trajati zatvaranje pruge, ali svakako to predstavlja problem jer u ovom trenutku željeznicom otpremamo 58 posto tereta.


To znači smanjenje kapaciteta otpreme gotovo u tom istom postotku, jer dio tereta ćemo, u dogovoru s klijentima, otpremiti kamionima, ali to neće biti ni približno količinama koje možemo otpremiti željeznicom.


Ujedno, to će za nas značiti i značajno povećanje opterećenja naših skladišnih kapaciteta, pri čemu ujedno ni izvoznici neće moći dostavljati svoju robu na vrijeme, rekao je Acinger.


Slično poručuju i iz Luke Rijeka d.d., pri čemu Dragica Franulović, savjetnica uprave tvrtke, ističe da će neminovno doći do zastoja u lučkim operacijama.


Neminovno je da će doći do zastoja u operativnim izvršenjima Luke s obzirom na činjenicu da je pruga izvan funkcije, a veći broj vlakova je već s ukrcanim teretom s raznih destinacija upućen prema luci za ukrcaj na brodove čiji je prihvat potvrđen od strane Luke Rijeka d.d.


No, s obzirom na novonastalu situaciju potrebno je sa svim dionicima prometnog pravca – prijevoznici, pružatelji logističkih usluga i drugi – pronaći alternativno rješenje za dopremu robe u luku kako bi u najvećoj mogućoj mjeri mogli izbjeći da u jednom trenutku nastane veliki pritisak na operativne procese luke zbog zakrčenosti skladišnog prostora, i velikih kašnjenja u otpremi robe brodovima, ističe Franulović.


Da je potrebna hitna koordinacija između HŽ Infrastrukture i svih ostalih dionika u transportu roba iz riječke luke i prema njoj, smatra i Mario Štefanić, dopredsjednik Udruge pomorskih agenata.


– Prema prvim, neslužbenim informacijama iz HŽ Infrastrukture, pruga bi trebala biti zatvorena šest do osam dana, te se nadamo da će biti tako ili da će biti osposobljena i prije toga. U svakom slučaju, doći će do zastoja jer dio tereta može pričekati, dio će se otpremiti kamionima, ali primjerice teret s terminala u Bakru, gdje su najveće količine, po petnaest tisuća tona u tjedan dana, nema alternative, osim prijevoza željeznicom.


Slično je i s dopremom žitarica u silos i ukrcajem na brodove. Tu nemamo drugog rješenja, rekao je Štefanić.