RIJEKA – Kako se ne bih sjećala tog dana. Iako su prošle velike 32 godine, tada, 15. siječnja 1992. godine, kad je Hrvatska međunarodno priznata, bila sam učenica drugog razreda Prve sušačke hrvatske gimnazije, dok je tata kao branitelj bio u Lici. Silno sam ponosna na to vrijeme, na ulogu mog oca u Domovinskom ratu, na sve vas branitelje, ali sjećam se i s kolikim smo strahom doživljavali zvonjavu telefona: jako smo se bojali da nam s druge strane ne stiže loša vijest. Danas, zahvaljujući svima vama, živimo u slobodnoj i nezavisnoj zemlji, živimo sretnim životom i na tome vam od srca zahvaljujem.

Iznimno emotivno i s velikim odobravanjem prepune dvorane Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije koja se odnedavno nalazi u riječkoj Cottinoj ulici prisutnima se obratila Ermina Duraj, nova pročelnica UO-a za poslove župana i Županijske skupštine.

Razlog okupljanja koji je točno u podne započeo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bilo je središnje županijsko okupljanje u povodu obilježavanja 32. Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, ali i prvog Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ-a.

Dan velikog priznanja

– Da dan naše udruge bude upravo Dan priznanja, odlučili smo se iz nekoliko razloga. Prvi je onaj da nam je taj dan, svima nama koji smo se tada nalazili u jako teškoj situaciji obrane domovine, bio razlog za veliko veselje, potvrda da ono što činimo prepoznaje i čitav svijet. Drugi je razlog taj da je 1998. godine na taj dan došlo i do konačnog teritorijalnog zaokruženja Hrvatske, da je tog dana došlo do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, da je Hrvatska šest godina nakon što je priznata postala i u cijelosti slobodna, naglasio je na svečanosti Marinko Žuža, predsjednik ZUDR-PGŽ-a.

Obljetnici Međunarodnog priznanja Hrvatske, te prvi put obilježavanju Dana ZUDR-PGŽ-a u novom sjedištu u Ciottinoj prisustvovali su izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Ante Zelić iz Ministarstva hrvatskih branitelja, voditeljica područne jedinica Rijeka Ministarstva hrvatskih branitelja Sanda Ivanković, predstavnik Ministarstva obrane iz područnog odjela za poslove obrane Rijeka Darko Bijelić, već istaknuta izaslanica župana PGŽ-a Ermina Duraj sa suradnicima, izaslanica gradonačelnika Rijeke Karla Mušković, načelnik PU primorsko-goranske Hari Brnad, dekan Prvostolnog dekanata katoličke crkve vlč. Sanjin Francetić, kao i ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa, predstavnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, riječkog gospodarstva, Prve sušačke hrvatske gimnazije i KN-a Armada Rijeka.

Zahvalnice i priznanja

– S obzirom da je današnji spomendan ujedno i Dan ZUDR-PGŽ-a, sa zadovoljstvom ističem kako naš projekt okrupnjavanja i funkcionalnijeg ustrojstva zajednice odlično napreduje te kako nam se upravo danas pridružuju Udruga 128. brigade Sveti Vid i Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Bakar tako da sad imamo 900 članova, dodao je Žuža.

Na svečanosti su dodijeljene i brojne zahvalnice te priznanja. Dopredsjednik ZUDR-PGŽ-a Željko Petrcol uručio je priznanja Anti Zeliću, Darku Bijeliću, Martini Koturić, Karli Mušković, Hariju Brnadu te Siniši Badovincu. Marija Kovač je pak uručila prigodne darove donatorima – Zvonimiru Matiću, predstavniku Jadrolinije, Ranku Dujmoviću, predsjedniku Uprave Dezinsekcije, Josipu Ostrogoviću, članu Uprave ACI-ja, Denisu Vukorepi, ravnatelju Lučke uprave Rijeka, Mili Periću iz AK Rijeka, dok je Robert Barešić, tajnik ZUDR-PGŽ-a predao zahvalnice neposrednim sudionicima u organizaciji važnih obljetnica iz Domovinskog rata u gradu Rijeci – profesoru povijesti Jakši Mlačiću iz Prve sušačke hrvatske gimnazije te Leu Dervišiju, predsjedniku KN-a Armada.

Na kraju, kao najsvečaniji dio okupljanja podijeljene su godišnje nagrade sposobnim i vrijednim članovima koji su zaslužili pohvale za svoje znanje, volju, uloženi trud i vrijeme. To su Udruga Vrijedne majčine ruke URPBDR-PGŽ-a, Kuglačka ženska ekipa Prijateljstvo UUHBDR-PGŽ-a, Ivica Kardum te Alen Pleša iz USPDR-a Ajkula, Nikica Maravić iz UHBDDR-PGŽ-a, kao i Robert Baffio – UHDDR Grobnišćine te Željko Belavić – UHBDR Kastav kojima je pohvale uručila Irena Kačić, predsjednica Udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata PGŽ-a.

Povjesnicu u povodu Dana priznanja pročitala je Marija Kovač, predsjednica URPBDR-PGŽ-a, dok je niz prigodnih glazbenih brojeva izveo Vladimir Mikler.

Ivica i Igor Kardum

Prigodom dodjele godišnjih nagrada, dogodila se i zanimljiva poveznica. Nagrađeni Ivica Kardum, pripadnik USPDR-a Ajkula koji je kao član te postrojbe Domovinski rat proveo na najtežim ratištima i u svim oslobodilačkim akcijama od prve do zadnje sekunde, nije mogao doći na svečanost jer se nalazi na rehabilitacijskom oporavku u Veteranskom centru Petrinja.

Irena Kačić, Igor Kardum i Marinko Žuža

Priznanje je primio njegov sin Igor koji je pak svega nekoliko sati nakon razornog potresa u Petrinji, kao član Armade, došao u pomoć stradalnicima toga kraja te na glinskom području odradio najteže poslove prve sanacije i spašavanja ljudi i imovine. Očigledno, karakter nesebičnog davanja za dobrobit zajednice je kod porodice Kardum dio – genetskog nasljeđa, kao i kulture odgoja i odrastanja.

Dom hrvatskih branitelja Rijeka

Jedno od najzanimljivijih obraćanja skupu u Ciottinoj bilo je i ono Ivana Lerge, predsjednika Udruge 128 brigade Sveti Vid.

– Jesam, zadovoljan sam današnjim okupljanjem, zadovoljan sam i dobivanjem prostora za ZUDR. Ali… Referiram se na obećanja koja smo dobili od gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, kako ću prije nego odem s ovog svijeta doživjeti i otvaranje Doma hrvatskih branitelja Rijeka. Uistinu mislim da nije primjereno da takve objekte posjeduju i mnogo manje sredine, ali ne i Rijeka, treći po veličini grad u Hrvatskoj, naglasio je Lerga, za što je dobio dugotrajni pljesak okupljenih.

U pravu je i samo zbog činjenice da je Rijeka jedan od najvećih hrvatskih gradova i sredina koja je dala jednu od najvećih braniteljskih populacija u državi. Kako je istaknuo i Žuža, ZUDR će uskoro prijeći broj od tisuću članova čije su potrebe za organiziranjem i brojnim aktivnostima daleko veće od »kvadrata« koji su im danas namijenjeni.