Proteklih nekoliko dana stanovnici Kvarnera svjedočili su ne tako čestom fenomenu “morske magle”. Detaljno je razloge ove pojave objasnio stručni suradnik portala Rimeteo Asmir Mujković.

“Anticiklona preko zapada Sredozemlja utječe i na nas, donoseći Hrvatskoj sunce i rekordne vrijednosti temperatura za siječanj, na sjevernom Jadranu maglu. Iako su najkraći dani pa stoga su i maksimalne dnevne temperature u ovom periodu među najmanjim vrijednostima, ovih dana se postižu datumski i mjesečni rekordi na nekim postajama Dalmacije i gorja, dok je u nizinama hladnije s maglom ili niskim oblacima. Razlog tome je temperaturna inverzija. Knin je postavio svoj datumski maksimum 31.12.2021. s maksimalnom temperaturom od 20,5 °C, Dubrovnik sa 18.4 °C, i još neka mjesta. da bi 1. siječnja postignut rekord za siječanj u Kninu od 21.6 °C (prethodni je iznosio 20.5°C), Zavižanu sa 13 °C (prethodni 12.6 °C). Dubrovnik je 2 siječnja dosegao najvišu izmjerenu temperaturu do sada za siječanj od 19,2 °C (prethodni rekord je iznosio 18,4 °C, postavljen 1997. godine)”, piše Mujković.

Kaže kako temperaturna inverzija nastaje najčešće u jesen i tijekom prvog dijela zime. Ako s povećanjem nadmorske visine postaje toplije, a ne hladnije, ovaj temperaturni obrat naziva se inverzija. Porast temperature posebno je jak na gornjoj granici inverzije, gdje hladan, vlažan i teški zrak graniči s toplim, suhim i laganim zrakom. Inverzije se uglavnom mogu uočiti kada je vjetar slab (do 2 m/s) i pri visokom tlaku (djelovanju anticiklone). Inverzijski sloj iznosi između nekoliko stotina metara pa sve do 1,5 kilometara.

“Advekcija (prijenos svojstava) suptropske tople zračne mase, većinom zbog tihog vremena i pod djelovanjem visokog tlaka pogodovalo je formiranju golemog sloja niske oblake i magle iznad zapadnog, središnjeg Sredozemlja i dijela sjevernog Jadrana. Ovoga puta stigla je impresivna količina i intenzitet vrućeg zraka koji je započeo kondenzaciju advekcijom nad hladnim morem”, nastavlja Mujković za Rimeteo.

Tokom najtoplijih dana proteklog ljeta kada su temperature u unutrašnjosti iznosile do 35 °C, na 850 hPa temperatura je iznosila 18.2 °C. Ovo je, nastavlja, dovoljan pokazatelj o vrlo visokoj vrijednosti temperature po visini, ali je slaba korelacija temperature po visini i one na tlu zimi, a osobito sa anticiklonom zimi, kada utjecaj ima i kraći dan, te položaj sunca.

“Ipak, kako se u anticikloni zrak spušta prema dolje, iz viših slojeva atmosfere gdje je niži tlak, prema tlu, na područje višeg tlaka – da bi se zrak stlačio potreban je utrošak topline, odnosno dolazi do kompresije (sabijanja) zraka – povećanje temperature zraka. Tako smo dobili adijabatsko zagrijavanje (adijabatski – proces u kojem se temperatura djelića zraka mijenja zbog širenja ili kompresije, bez razmjene topline sa okolinom). Međutim, kako se stvorio bazen hladnog zraka, spuštajući zrak nailazi na barijeru. Stoga imamo profil atmosfere kao na slici sondaže iznad Zagreba. Ujedno u višim predjelima gdje nije došlo do formiranja inverzijskog sloja, imamo proljetne temperature. Treba naglasiti da nekada zrak ne mora biti porijeklom iz toplijih krajeva već i iz Arktičkog kruga da se spuštanjem zagrije i donese vrlo visoke temperature određenim mjestima, na osnovu prethodno objašnjenog procesa”, piše Rimeteo.