RIJEKA – Pod još jednom tematskom sjednicom Odbora za kulturu, 24., u fokus je došlo pitanje Hartere, nekadašnje Tvornice papira, i njezine sudbine, pa se i provuklo pitanje tog dijela grada koji zjapi prazan. Uvodno se na sjednici još jednom skrenula pažnja na neodgovorene zaključke prošlih Odbora za kulturu, onih koji su svojim temama usmjereni na industrijsku baštinu, pa se tako, između ostalog, govorilo o pitanju Teatra Fenice, Lansirne rampe Torpedo, sudbini Tržnice Brajda, odnosno paviljona i njegove prenamjene, a kako je istaknula predsjednica Odbora Maša Magzan, radi se o svim sjednicama Odbora i zaključcima koji su ostali mahom neodgovoreni, no tu su i zapisnici sjednica Odbora koji također kasne.

Neodgovoreni zaključci

Iako je ostalo neodgovoreno pitanje paviljona Tržnice Brajda, jedna je varijanta glede toga prostora bila da u njemu bude Gradsko kazalište lutaka koje vapi za novim prostorom, kao i rješavanje situacije s klimatizacijom, a voditeljica Odsjeka za kulturu Plamena Šarlija naglasila je kako će se potonja situacija s klimatizacijom pokušati riješiti rebalansom proračuna. Uz to, povelo se i pitanje izostanka komunikacije HNK-a »Zajc« s Odborom za kulturu, jer, kako je istaknuto, Kazalište je dosad isključivo komuniciralo s osnivačem, pa je komunikacija s Odborom za kulturu barem dosad bila bezuspješna.

Ipak, glavno je pitanje bilo Hartere, a u povodu konstruktivne rasprave pozvan je bio Konzervatorski odjel, pa su prisustvovale pročelnica Lilian Stošić i konzervatorica Dolores Oštrić, zatim arhitektica prof. dr. sc. Nana Palinić, izv. prof. dr. sc. Iva Mrak s Građevinskog fakulteta te Marin Nižić u ime udruge Urbani separe. Kao cilj ili osnovni zaključak ove kompleksne teme, o kojoj će se rasprava nastaviti danas na tribini Novog lista o zaštiti i revitalizaciji arhitektonsko-urbanističke baštine, u koju moraju biti uključeni brojni akteri, stručnjaci, jest da se, riječima Magzan, prekine status quo i da se pokrene rješavanje situacije toga objekta.

S obzirom na to da se radi o dijelu koji je potencijalno opasan zbog klizišta, Odbor predlaže da se ispita stanje klizišta na tome dijelu, a ako je prema procjeni potrebno da se taj dio i zaštiti, ako je opasan. To podrazumijeva i izradu analize i troškovnika glede potrebnih radova. U tom smislu, i Konzervatorski odjel trebao bi dati svoje mišljenje u pogledu tog objekta, jer, kako je pojasnila pročelnica Stošić, ako ne saniramo klizište, neće se više imati što zaštititi. Slično je ustvrdila i Oštrić, koja je naglasila da klizište, ako je problem, to svakako treba apostrofirati. Također, Odbor predlaže i prezentaciju sa svim uključenima, nakon čega bi se izvršna vlast trebala izjasniti o Harteri kao prostoru od interesa.

Degradacija prostora

Da dobre ideje za prostor oko bivše tvornice postoje, jasno pokazuju brojni projekti i inicijative o kojima se govorilo tijekom godina, naglasile su Mrak i Palinić, no nisu zaživjeli. Ipak, da inicijativa od Grada postoji jasno pokazuje to što su se ovom temom tijekom godina ipak bavili. Jedan od primjera dobrog promišljanja o Harteri i njezinome sadržaju, ponajprije oživljavanjem raznim aktivnostima, druženjima i igrom, pokazuje i inicijativa Urbanog separea, kaže Oštrić, a u ime udruge Nižić je istaknuo kako su i oni nakon nekog vremena što su svojom aktivnošću bili usmjereni na to gradsko područje, ipak odustali, jer nema nikakvih pomaka. U međuvremenu prostor Hartere postao je mjesto skloništa za beskućnike, no i mjesto za odlaganje smeća, pa je u tom smislu također potrebno poduzeti mjere da se daljnja degradacija toga prostora ilegalnim odlaganjem otpada spriječi.

Iako je bila prisutna i pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Iva Erceg, za svako se od postavljenih pitanja odlučila očitovati pismenim putem, pa je usmeno obrazloženje o stavu Odjela, to jest Grada zasad izostalo, osim onih većinskih pojašnjenja Plamene Šarlije glede nadležnosti toga gradskog odjela.

Najkritičniji ovoga puta bio je član Odbora Renato Stanković koji je istaknuo kako se na primjeru Vodovodne ulice i same Hartere, koji može biti mjesto urbane regeneracije, dade zaključiti kako Grad nije zainteresiran za povijest i budućnost našega grada. A sjednicu su u simboličnom smislu zaključile riječi Dolores Oštrić koja je, s obzirom na isticanje prošlih incijativa na koje su ukazale Palinić i Mrak, naglasila kako rješenja, vizije i planovi očigledno već postoje.