Svake godine riječkim Korzom prolazi mnoštvo malih i velikih grupa koje daju dušu riječkom karnevalu. Jedina je iznimka ova nesretna “korona-godina” kada se tužna srca mirimo s činjenicom da ništa od karnevalske povorke, razdraganog mnoštva, zvončara za kraj karnevala, fritula i pokoje čašice na nekom od štandova kroz riječku žilu kucavicu.

Zanimljivosti o Riječkom karnevalu

Iako svi znamo što se događa danas, znate li baš sve zanimljivosti o Riječkom karnevalu?

Donosimo nekoliko nama najzanimljivijih, a na vama je da provjerite svoje znanje o povijesti ove velike manifestacije.

Karneval u Rijeci 1994 godine, Foto Denis Lovrović

Automobili u povorci

Jeste li znali da su se davne 1905. godine u riječkoj karnevalskoj povorci pronašli po prvi puta i automobili? Te je godine zabilježeno da su u povorci sudjelovale 63 kočije, 14 karnevalskih i šest alegorijskih kola te tri automobila.

Karneval u Rijeci 1994 godine, Foto: Sergej Drechsler

Zabrana maškara u 15. stoljeću

Maske ili krabulje u Rijeci su bile zabranjene jer su tri mesopusne teme bile stvarne i simbolične: hrana i piće, spolnost i nasilje. U to doba  slobode i zanosa, tako maskirani, oni su nastojali slobodno kritizirati vlast i vrijeđati pojedince.

O zabrani svjedoči odredba Gradskog vijeća od 1. ožujka 1449. godine gdje stoji da će svatko tko maskom prekriva lice, odnosno ičim što osobu čini neprepoznatljivom, biti kažnjen odsijecanjem ruke, visokom globom i teškim zatvorom.  Od ove odredbe bili su izuzeti gosti maskiranog plesa u Kaštelu.

Zanimljivo je da je ovo ujedno i najstariji spomen o običaju maskiranja u Rijeci.

Karneval u Rijeci 1994. godine, Foto: Marko Gracin

“Krivci” za početak Riječkog karnevala

Karneval kakvoga ga danas znamo, započeo je 1982. godine. U zimsku nedjelju, Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i grupa „Lako ćemo“, spontano su prošetale gradskom šetnicom.

Tako je utrt put današnjem Riječkom karnevalu, a njihovo je prošetavanje prepoznato od strane Turističke zajednice grada Rijeke koja je odlučila Rijeci vratiti karnevalsko ruho.

Karneval u Rijeci 1994 godine, Foto: Marko Gracin

Prvi zapisi o karnevalu

Najstariji zapis o karnevalu je onaj Imbre Tkalca iz 1749. godine koji veli: “Te maškarade su došle u Karlovac iz Italije preko Rijeke; u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima nije toga bilo”.

Karneval u Rijeci 1994 godine, Foto: Sergej Drechsler

Pokladni plesovi na Trsatu

U 18. stoljeću na Trsatu su se odvijali plesovi na glavnome trgu, na pokladni utorak. Prema zapisima Andrije Račkog, prvo je plesao gradski kapetan, zatim mjesni kancelar, treći  satnik, a naposljetku su plesali suci prema godinama službe.

Publika je smjela promatrati sve bez straha i bez pravila, zbog čega su se događali i “skandali”. Tako se 1702. godine pjevalo do dva sata ujutro, a Trsaćani nisu mogli spavati.

1823. godine, stigla je i pritužba na buku koju izazivaju plesovi pa je župnik zamolio plesače da prestanu.

Karneval u Rijeci 1994 godine, Foto: Marko Gracin

Prva pravila ponašanja na Korzu

24. veljače 1903. godine riječki je magistrat donio odredbu koja određuje ponašanje maškara na Korzu. U odredbi piše kako će biti odstranjene sve krabulje koje bi na bilo koji način, bilo to nošenjem ili ponašanjem, remetile zakon, moral ili pristojnost.

Promet je za vrijeme pokladnog Korza bio obustavljen, a gradske su vlasti uvele izvanrednu parobrodnu liniju za posjetitelje.

Nekada su se maskirali i – svećenici

Zanimljivo je da su se kroz povijest smjeli maskirati i svećenici koji su sudjelovali u maškarama. Ali, biskupska uredba od 1718.
godine strogo im to zabranjuje: „Redovniki i žakni gredu u krabonose, u tance, kola i norije, ča je na veliki škandal ljudstva, pa se to zabranjuje i proglašuje đavolskim djelom.“

Karneval 1999. godine, Foto: Ivan Fabijan

Danas konfeti, a nekada čokolade

Na pokladni su se utorak bacali kolačići, a danas smo na Riječkom karnevalu svi zasuti raznobojnim konfetima. Riječ je o čokoladi Fiumaner chocolade koju je spravljala riječka tvornica kakaa i čokolade.

Sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća gradski oci upozoravali su slastičare da konfeti moraju biti lagani, kako ne bi došlo do ozljeđivanja.

Noble Ball u Kaštelu

Danas poznajemo Karnevalski bal pod maskama u Guvernerovoj palači koji je humanitarnog karaktera, a njegovog dalekog prethodnika mogli bi pronaći u u domu nekadašnjeg prvog čovjeka Rijeke, riječkog carskog kapetana koji je sa suprugom, rodbinom i poslugom živio u Kaštelu.

Kaštel je do 1904. godine stajao na mjestu današnjeg županijskog suda i baš su se tamo odvijali balovi (noble ball). Na te su balove dolazili samo ugledni Riječani i članovi njihovih obitelji.

Karneval u Rijeci 1994 godine, Foto: Denis Lovrenović

Zabrana pusta i bunt Halubajaca

Karnevalski običaji kroz povijest su više puta bili zabranjivani u nekom od svojih oblika. Odbačeni karneval u vrijeme komunizma, donio je 1948. godine jednu zanimljivu povijesnu sličicu o tome koliko su običaji i tradicija bili važni stanovnicima ovog područja.

Nakon zabrane pusta, grupa Halubajaca demolirala je tadašnju milicijsku postaju pa završila u zatvoru s kaznom od tri do devet mjeseci.

Karneval 1999. godine, Foto: Ivan Fabijan

Jugo spriječilo karneval

Dodatna zanimljivost seže u 1879. godinu kada je gradsko poglavarstvo naišlo na bijes Riječana. Naime te su godine zbog orkanskog juga i nevremena koje je trajalo od 23. do 25. veljače otkazane sve zabave na Korzu.

Riječani su bili poprilično ljuti što se karnevalska povorka nije prebacila na neki drugi dan.

Karneval 1999. godine, Foto: Ivan Fabijan

__

*Izvori: “Mala povijest velikog karnevala”, S. Dmitrović, “Riječki karneval – nasmijani kritičar društvene zbilje”, S. Mrkić Modrić, Knjiga riječkog notara i kancelara Antuna de Renno de Mutina (1436.-1461.) II dio, M. Zjačić