Dvanaestog svibnja obilježava se Međunarodni dan sestrinstva i prigoda je to zahvaliti svim medicinskim sestrama i tehničarima na znanju, trudu i brizi koju svakodnevno pružaju pacijentima – od rođenja do smrti, od nezaraznih bolesti do zaraznih bolesti, od mentalnog zdravlja do kroničnih stanja, u zdravstvenim ustanovama, zajednicama i domovima.

Sestrinstvo je humana profesija usmjerena na promicanje zdravlja, pružanje zdravstvene skrbi bolesnicima, pomaganje i brigu, uvažavajući prvenstveno pojedinca i njegove ljudske potrebe.

Ona se kao zanimanje odabire srcem, uz naglašenu empatiju i suosjećanje, a nadograđuje se kroz profesionalnu etiku i moralnu dimenziju djelovanja.

Brze promjene

– U današnjem društvu potrebe za zdravstvenom skrbi su sve veće, složenije i podložne brzim promjenama uvjetovanim napretkom znanosti i suvremene tehnologije.

Jednake promjene neophodne su i u sestrinskoj profesiji koja je primorana kontinuirano usvajati nova znanja, razvijati nove kompetencije te preuzimati sve veću odgovornost i dio poslova od liječnika.

Svjedoci smo sada već nezanemarivog broja doktora znanosti koje u svojoj profesiji imamo, od kojih se očekuje da preuzmu primat u edukaciji i obrazovanju novih generacija medicinskih sestara, kao i da doprinose razvoju sestrinstva kroz znanost.

Navedena aktivnost daje sestrinstvu novu dimenziju u sustavu licenciranih zdravstvenih profesionalaca, obogaćujući i dajući dodatne vrijednosti sestrinskoj profesiji.

Stoga, uspješnost svake medicinske sestre danas više ne ovisi samo o njenoj humanosti i stečenim vještinama već i o trajnoj stručnoj edukaciji.

Povećanjem razine obrazovanja očekuje se uvođenje novih, sofisticiranih i na dokazima utemeljenih postupaka u zdravstvenoj njezi, što značajno doprinosi ukupnoj kvaliteti zdravstvene usluge, kaže pomoćnica ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka za sestrinstvo Snježana Juričić, mag. med. techn.

Dodaje kako je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka trenutno zaposleno 1.215 medicinskih sestara i tehničara.

Bezuvjetno davanje

– Oni će svoj dan provesti uobičajeno, uz bolesnike i sve ostale kojima je potrebno pružanje zdravstvene skrbi, ugrađujući u svoj rad, sve svoje znanje, stečene vještine i bezgraničnu empatiju te stavljajući, kao i uvijek, pacijenta u središte svog djelovanja, kaže Juričić.

Ističe kako se tijekom svibnja u Slavoniji, točnije Osijeku, Virovitici i Vinkovcima, u srednjim medicinskim školama, zajedno sa Domom zdravlja PGŽ-a, prezentira KBC Rijeka kao atraktivan poslodavac koji prilikom zapošljavanja nudi beskrajan broj mogućnosti za stjecanje novih znanja te specifičnih visoko diferentnih vještina, čime doprinosi značajnom usavršavanju struke medicinske sestre.

Ujedno se promovira Primorsko-goranska županija kao mjesto primamljivo za življenje.

S obzirom na kontinuirani rast oboljelih od malignih bolesti, pojavljuje se sve veća uloga medicinskih sestara te sve veća potreba za njihovom edukacijom zbog ravnopravnog sudjelovanja u multidisciplinarnom pristupu bolesniku oboljelom od maligne bolesti.

Medicinska sestra sudjeluje u pripremi bolesnika za početak onkološkog liječenja te čini dio tima koji poslije sudjeluje kako u aktivnom onkološkom liječenju tako i u svoj suportivnoj skrbi.

U okviru Klinike za radioterapiju i onkologiju od veljače 2023. godine oformljeno je Onkološko savjetovalište u koje se upućuju svi onkološki pacijenti prije početka bilo kojeg onkološkog liječenja. Medicinska sestra aktivno sudjeluje u radu onkološkog savjetovališta.

Također, u okviru Klinike s radom je počela i Ambulanta za gerijatrijsku onkologiju koja je posvećena radu s onkološkim pacijentima iznad 70 godina života, u kojem medicinska sestra također predstavlja dio tima koji skrbi za ovu populaciju pacijenata.

– Onkološka sestra mora imati visoku razinu stručnosti, moralne kvalitete te empatiju za pacijente i obitelji, s obzirom na to da vrlo često bolesnika prati u svim fazama razvoja bolesti i liječenja, a riječ je o vrlo osjetljivoj skupini pacijenata.

Na Klinici za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka od rujna 2022. godine započelo se s kontinuiranim i planskim educiranjem medicinskih sestara, kako poticanjem na daljnje školovanje tako i edukacijom unutar same Klinike.

Svakog se tjedna održavaju edukacije novoprimljenih sestara s njima korisnim onkološkim temama, uz stručni nadzor njihovih mentora.

Također se održavaju edukacije u kojima liječnici prenose svoja znanja, a vezana su uz djelokrug rada sestara. Prate se trendovi poput rada sa zatvorenim sustavima razrjeđivanja neoplastičnih lijekova, pripremi neoplastične terapije u elastomerskoj pumpi, kao i upotrebe defibrilatora, monitoringa pacijenta i slično, kaže glavna sestra Klinike za radioterapiju i onkologiju Nevena Polić, mag. med. techn.

Dodaje kako je medicinsko osoblje Klinike za radioterapiju i onkologiju završilo i edukaciju iz neposrednog održavanja života. Rad medicinske sestre na onkologiji je izuzetno zahtjevan zbog značajne izloženosti boli, patnji i smrti bolesnika.

Iako bi se očekivalo da iz tog razloga postoji stanoviti otpor prema radu na Klinici, događa se upravo suprotno. Sestre same iskazuju želju za radom na Klinici, a kao jedan od razloga navode pozitivnu atmosferu koja vlada Klinikom.

– Naše medicinske sestre bezuvjetno daju veliki dio sebe u obavljanju svog posla, što pridonosi zajedničkom radu i uspjehu cijelog tima Klinike, ističe Polić.

Važnost mentorstva

Mentorstvo je jedan od ključnih elemenata u obrazovanju mladih osoba, profesionalnom i osobnom usavršavanju, njihovoj učinkovitosti te kvaliteti djelovanja na područjima njihovog rada u budućnosti.

Smatra se da mentor u sestrinstvu mora biti kvalificirani pripadnik profesije (medicinska sestra ili tehničar) sposoban u obavljanju svakodnevnih zadaća u djelokrugu svoga rada, koji je spreman na suradnju i pomoć učenicima, studentima te mladim kolegama, kako bi izabrali pravi put i pružali najbolju moguću zdravstvenu njegu u svrhu zadovoljstva bolesnika i podizanja sveukupne kvalitete zdravstvene skrbi.

– Neophodno je da medicinska sestra mentor posjeduje i druge osobine poput visoke razine socijalnih vještina, profesionalni status, njegovanje profesionalnog odnosa, vještine pružanja potpore, vještine poučavanja, empatiju i povjerenja, stoga je mentorska podrška u neposrednom kliničkom okruženju važan čimbenik stjecanja kvalitetnog kliničkog iskustva u svrhu ispunjenja odgojno-obrazovnih očekivanja propisanih kurikulima za obrazovanje medicinskih sestara i tehničara, govori Tanja Janeš, dipl. med. techn., glavni mentor KBC-a Rijeka iz Službe zdravstvene njege, Odjel za pedagošku djelatnost, istraživanje i razvoj.

Dodaje kako je uloga glavnog mentora u Kliničkom bolničkom centru Rijeka iznimno važna.

– U samim počecima uloga je bila provoditi aktivnosti uglavnom vezane uz pripravništvo novopridošlih pripadnika profesije. Zadnjih je godina postignut veliki iskorak u djelokrugu rada mentora, pa su aktivnosti sada mnogobrojnije – planiranje, organiziranje, koordiniranje, nadziranje provođenja pripravničkog staža za pripravnike svih profila zdravstvenih djelatnika i pripravnike ustanova koje predstavljaju vanjsku suradnju.

Neophodna je suradnja s obrazovnim institucijama kao što su Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci i Medicinska škola u Rijeci, ali i suradnja s drugim zdravstvenim i socijalnim ustanovama naše županije.

Tijekom prošle i početkom ove godine organizirana su tri posjeta učenika i nastavnika iz zagrebačkih škola za medicinske sestre i bjelovarske medicinske škole u sklopu projekata pod nazivom “Uspostava regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar” i “Uspostave Regionalnog centra kompetentnosti Mlinarska 2022.”.

U tom kontekstu glavni mentor je imao ključnu ulogu u organiziranju i provedbi posjeta učenika i nastavnika iz navedenih obrazovnih ustanova, prilikom čega se pokazala i važna koordinacija aktivnosti s rukovodećim kadrom bolnice i organizacijskim jedinicama unutar nje. Ove godine je u planu posjet Srednje zdravstvene škole Izola, ističe Janeš.

Trajna edukacija

Dodaje kako je, osim aktivnosti koje su gore nevedene, važan zadatak i organiziranje i provođenje trajne edukacije za medicinske sestre i tehničare prema usvojenom planu Hrvatske komore medicinskih sestara na sva tri lokaliteta.

– Od 2021. godine aktivno i kontinuirano se provode edukacije za novozaposlene zdravstvene djelatnike, medicinske sestre i tehničare, primalje, fizioterapeute, radne terapeute, zdravstveno-laboratorijske tehničare, radiološke tehnologe, farmaceutske tehničare i pripravnike svih profila u svrhu stjecanja znanja i vještina primjenjivih u svim aspektima njihova rada.

Glavni mentor koordinira rad edukacijskog centra, rad studenata na Erasmus razmjenama i organizira studente volontere u situacijama pandemije.

Neizostavni zadaci u svakodnevnom radu su i sudjelovanje u Povjerenstvu za kliničku nastavu KBC-a Rijeka, radu Stručnog kolegija glavnih sestara, aktivno i pasivno sudjelovanje na kongresima, simpozijima, radionicama i stručnim sastancima vezanim za sestrinsku profesiju.

Planovi za budućnost uključuju profiliranje mentorske funkcije te unapređenje mentorskih procesa provedbom edukacija medicinskih sestara, učenika, studenata i pripravnika, zaključuje Tanja Janeš.

Nezamjenjivi dio tima u kardiologiji

Prvostupnica sestrinstva Marina Klasan, bacc. med. techn., i glavna sestra Poliklinike s elektrofiziološkim laboratorijem, Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka, lokalitet Sušak, ističe kako su medicinske sestre/tehničari na Klinici za bolesti srca i krvnih žila nezamjenjivi članovi zdravstvenog tima. Zajedno s liječnicima, kardiolozima sudjeluju u dijagnosticiranju i liječenju srčanih oboljenja.

– Kao medicinska sestra/tehničar često ste prisutni u proživljavanju najintimnijih trenutaka pacijenata. Iako to može biti teško i izazovno, napraviti pozitivnu razliku i pružiti zdravstvenu skrb koju zaslužuju u vrijeme kada su najranjiviji, za pacijente je iznimno korisno.

Nažalost, globalni nedostatak medicinskih sestara u velikoj mjeri je nepovoljno utjecao na funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava.

Na Klinici za bolesti srca i krvnih žila pružamo sigurnu, stabilnu i motivirajuću radnu sredinu, stručne edukacije i kroz stjecanje certifikata samostalnost u izvođenju invazivnih i specifičnih dijagnostičko-terapijskih postupaka, kao i mogućnost napredovanja.

Radeći na bilo kojem zavodu kardiologije, medicinske sestre/tehničari sudjeluju u spašavanju života pacijenata koji su u neposrednoj opasnosti, što također može biti poticajno i izazovno.

Poticanjem zdravog radnog okruženja unutar Klinike pokušavamo osigurati da medicinsko osoblje bude motivirano za rad.

Takav rad će najčešće rezultirati pozitivnim iskustvima pacijenta kroz njihovo liječenje i prepoznavanje vrijednosti i uloge medicinske sestre/tehničara u njihovom oporavku, smatra Klasan.

Dodaje kako se u svom radu medicinske sestre/tehničari trude vidjeti uglavnom pozitivne strane.

– Mislim da upravo pozitivnim razmišljanjem i zajedničkim radom imamo izvrsnu priliku da se doista pozabavimo napetostima u zdravstvu, stvorimo bolje uvjete rada i poboljšamo dobrobit svih koji su svoje živote posvetili pružanju zdravstvene skrbi drugima.

Tijekom 25 godina staža radila sam prema potrebi na različitim radilištima, ali jedno od najvećih postignuća je rad u i na unapređenju elektrofiziološkog laboratorija koji zahvaljujući svakodnevnom tehnološkom napretku predstavlja krunu kardiološke dijagnostike i terapijske prakse, zaključuje Klasan.

Svjetlija budućnost za profesiju

Međunarodni dan sestrinstva – dan medicinskih sestara i medicinskih tehničara obilježava se 12. svibnja kao spomen na Florence Nightingale, utemeljiteljicu modernog sestrinstva.

Međunarodno vijeće medicinskih sestara (ICN) je kao ovogodišnji slogan obilježavanja Međunarodnog dana medicinskih sestara objavilo temu, pod sloganom “Naše medicinske sestre. Naša budućnost”.

Kampanja ima za cilj istaknuti medicinske sestre i doprinijeti njihovoj svjetlijoj budućnosti, mijenjajući medicinske sestre od nevidljivih do neprocjenjivih u očima kreatora politike, javnosti i svih onih koji donose odluke koje utječu na pružanje i financiranje zdravstvene skrbi.

Kampanja koja utvrđuje što je potrebno sestrinstvu sada i u budućnosti kako bi se odgovorilo na globalne zdravstvene izazove i poboljšalo globalno zdravlje za sve.