Sveučilište u Rijeci zaključilo je natječaj za izbor rektora ili rektorice za mandatno razdoblje 2025. – 2029. godine, a na natječaj su pristigle tri prijave.

O čijim se prijavama radi i tko su kandidati, znat će se idući tjedan, 17. prosinca, kada će Povjerenstvo za provedbu izbora izvijestiti Senat o prispjelim prijavama kandidata te će se utvrditi lista kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor rektora.

Transparentnost

Lista kandidata, životopisi, izjave kandidata o prihvaćanju kandidature i programi rada kandidata javno će se objaviti na službenim mrežnim stranicama sveučilišta i sastavnica sveučilišta tek 2. siječnja iduće godine.

Nakon osam godina aktualna će rektorica, prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, 26. travnja iduće godine napustiti tu dužnost, a preuzet će je kandidat koji će se na predstojećim izborima iskristalizirati kao najbolji, a tko će to biti, znat će se u veljači.

Naime, prema hodogramu za izbor rektora, Senat će najprije 6. veljače 2025. godine održati zatvorenu sjednicu na kojoj će programe rada predstaviti kandidati za rektora, a sjednica na kojoj će se odlučivati o izboru rektora održat će se 11. veljače 2025. godine.

S obzirom na to da se na natječaj javilo više od dvoje kandidata, ovi će izbori za rektora biti povijesni ne samo za riječko sveučilište već i cjelokupni hrvatski visokoškolski sustav, jer prvi put će se primijeniti sasvim novi izborni sustav.

Promjenu na riječkom sveučilištu inicirala je sama rektorica, prof. dr. Prijić-Samaržija, a kako bi se postigla veća transparentnost, uveden je institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora.

Prema novom izbornom sustavu svaki će kandidat svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Svi mogu sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta.

Također, između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svakoj od sastavnica, izabrati rektora.

Nedemokratičnost

Tako će se tijekom ovih izbora napustiti dugogodišnji izborni postupak koji je na svim hrvatskim sveučilištima identičan, odnosno pravo glasa prilikom izbora imaju isključivo članovi Senata.

Uvriježena je praksa da se četverogodišnji rektorski mandat povjerava kandidatu koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata, a senatore u većini čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici te pravo glasa imaju i studentski predstavnici. Takav se izborni sustav već godinama spominje u kontekstu nedemokratičnosti.