RIJEKA – Mješoviti župni zbor Svete Cecilije iz Jelse na otoku Hvaru i Bratovština Presvetog Oltarskog Sakramenta gostovat će s oratorijem »Za križen« u katedrali sv. Vida u petak, 23. veljače te sljedećeg dana, 24. veljače u Crikvenici u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Oratorij će u riječkoj katedrali početi u 19, a u Crikvenici u 18 sati, i prenijet će, dočarati dio baštine pet stoljeća stare hvarske procesije »Za križen«, koja je 2009. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu kulturne baštine čovječanstva.

U taj koncert tradicijskih korizmenih napjeva u izričaju otoka Hvara, noseći jelšanski križ, uvest će aktualni križonoša u čuvenoj procesiji, a uz njega će biti i njegova procesijska pratnja.

Na pressici u Nadbiskupskom domu Rijeci, oratorij su najavili prof. emeritus Miljenko Kapović, predsjednik Organizacijskog odbora i član Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta, te u ime domaćina Mario Tomljanović, generalni vikar Riječke nadbiskupije i rektor riječke katedrale.

Uputivši poziv na koncert, Tomljanović je među ostalim rekao da je korizma vrijeme priprave za Uskrs, ali i vrijeme susreta te da će to biti i taj hvarski oratorij.

Prof. Kapović predstavio je program oratorija koji će zbor izvesti pod ravnanjem maestra Slavka Reljića rekavši da će biti lijepo, da je taj zbor izvrstan. Izdvojio je da je u središtu oratorija Gospin plač, da korizmene pjesme koje zbor izvodi nisu nepoznate, i da ih pjeva na način kako to čine Hvarani.

Prof. Kapović pobliže je opisao jedinstvenu pučku manifestaciju, hvarsku procesiju »Za križen«, koja se održava u noći Velikog četvrtka na Veliki petak, počinjući uvijek u 22 sata i završavajući ujutro oko sedam sati na Veliki petak.

– »Za križen« se održava u središnjem dijelu otoka Hvara, u šest župa paralelno. Pored Jelse, odakle kreće najveća procesija, s dvije-tri tisuće sudionika, u tome još participiraju mjesta Pitve, Vrsnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska.

Procesije iz svih tih župa kreću istovremeno u 22 sata i kreću u smjeru kazaljke na satu tako da se nikako ne sastanu. Predvođene su križem kojeg nosi križonoša, a križonoša se postaje kada otac svoje dijete od pet, šest, deset godina prijavi da bude križonoša. Sada se do 2051. godine zna tko će u Jelsi biti križonoše.

Procesiju »Za križen« prate članovi bratovštine s velikim feralima i divno je to vidjeti, doživjeti. Put je dug oko 25 kilometara, ide se od crkve do crkve, i u sedam ujutro križ dolazi na ishodišno mjesto.

Kada se stigne, križonoša trčeći ide ususret svećeniku i predaje mu križ. To je posebno emotivan trenutak, i suza na oko lako dođe – to je muka. Križonoša hoda bos ili u čarapama, a križ koji nosi ne smije stati na pod već se stalno nosi na rukama…, pričao je prof. Kapović koji već dugi niz godina redovito sudjeluje u procesiji »Za križen«.

Izdvojivši brojne detalje, a dojmljivi su svi dijelovi te hvarske pučke pobožnosti, rekao je da su zbor Sveta Cecilija i Bratovština Presvetog Oltarskog Sakramenta u posljednjih 15 godina održali 20 takvih koncerata u brojnim hrvatskim gradovima i mjestima.

Upoznavanje s tom baštinom započelo je 2009. godine u Rijeci, koncertom u katedrali sv. Vida.