Oslobođenja Kastva obilježava se 3. svibnja, kada su 1945., 6. brigada i dio 5. brigade 19. divizije IV. narodnooslobodilačke armije ušle u Kastav.

Dan oslobođenja Kastva, obilježen je i ove godine kada su delegacije Grada Kastva, UABA Grada Kastva, političkih stranaka i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Kastav, položile vijenac i zapalile svijeću na Spomeniku palim borcima na kastavskom Gradskom groblju.

Nakon polaganja vijenaca delegacija predvođena gradonačelnikom Matejom Mostarcem u Muzejskoj zbirci Kastavštine otvorila je i izložbu povodom Dana oslobođenja grada Kastva.

Organizatori ove tematske izložbe je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i UABA Grada Kastva, a autori izložbe su Marko Badurina i Matea Plišić.

Na izložbi su prikazane fotografije koje prikazuju događanja u Kastavštini i Istri u vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Povijest kazuje da se nakon travanjskog rata 1941. Kastavci aktivno uključuju u pokret otpora želeći odagnati fašističku vlast s Kastavštine.

Borci Kastavštine prolaze trnovit put, boraveći u partizanskim logorima suočeni s oskudicom, hladnoćom i teškim borbama u fašističkim napadima. Stanovništvo koje ostaje u Kastavštini organizira prikupljanje i dopremanje hrane i oružja kako bi se mogle pokrenuti akcije pokreta otpora.

Fašistička represija nastoji sve te akcije uništiti, a za odmazdu internira žene i djecu u logore na područje Italije.

Tragičan događaj koji se tada usjekao u pamćenje Kastavaca bilo je strijeljanje dvanaestorice mladića pod Banovim križem 6. lipnja 1942., u znak odmazde i odlaska pojedinih članova njihovih obitelji u partizane.

Međutim, ništa nije moglo slomiti otpor i želju Kastavaca, koji odlaze u partizanske logore Tuhobić i Zvir.

Nakon jednog od fašističkih napada na logor Zvir, preživjeli borci pridružuju se logoru na Crnom vrhu gdje je u veljači osnovana Sušačko-kastavska četa.

Nakon kapitulacije fašističke Italije u rujnu 1943. dolaze nacisti i partizanske borbe postaju sve teže. Represija raste, a stanovništvo je odvođeno u koncentracijske logore.

– Završetak rata i dan oslobođenja Kastva bio je dan veselja, ali i dan tuge za sve brojne žrtve koje je dala Kastavština, tijekom rata, rekao je otvarajući izložbu gradonačelnik Mostarac.

Kastavština je u 2. svjetskom ratu zabilježila 140 poginulih partizana, od 415 pripadnika tog pokreta, te 63 žrtve fašističkog terora. Oko 900 stanovnika bilo je odvedeno u logore, a mnogi od njih nisu se nikada vratili.

– Živimo u vremenu u kojem bjesne ratovi, a u nama je nada da se rat više nikada ne ponovi na ovim našim prostorima. Kastavština dobro zna i pamti što je fašizam, rekao je Mostarac te zaključio – ili si antifašist ili si fašist.