U povodu obilježavanja 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke danas je započeo interdisciplinarni, međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom “Riječki identitet: gospodarski, povijesni, jezični i kulturni odjeci povodom 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka-Karlovac i Rijeka-Pivka” koji se nizom stručnih izlaganja i panela nastavlja i tijekom današnjeg dana.

Ovaj je skup jedno od centralnih događanja programa obilježavanja 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka, a organiziraju ga Sveučilište u Rijeci – Filozofski fakultet, Građevinski fakultet i Centar za industrijsku baštinu te Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli i Grad Rijeka, uz potporu partnerskih institucija.

Okupljenim sudionicima uvodno su se obratili gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, prorektor za strateške polovne riječkog Sveučilišta Saša Zelenika i Sanja Holjevac, upraviteljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli.

Okruglih 150

Okruglih 150 godina od izgradnje željezničke pruge Karlovac – Rijeka jedna je od najznačajnijih obljetnica koje se ove godine obilježavaju u Rijeci, istaknuto je na početku skupa.

Izgradnja te dionice pruge bila je završni čin velikog prometnog projekta kojim je Budimpešta, preko Zagreba i Karlovca, tada najbržim prijevoznim sredstvom, željeznicom, povezana s Rijekom i ostatkom svijeta jadranskim morem, a ujedno su spojene kontinentalna i primorska Hrvatska.

Pozitivni efekti tog novog prometnog pravca postali su vidljivi vrlo brzo – industrija i trgovina snažno se razvijaju, luka Rijeka oduzima primat Senju, mjesta uz prugu ubrzano se razvijaju, broj stanovnika u goranskim naseljima raste, a cijelo ovo područje sve se više uklapa u moderne europske tokove.

Prorektor Zelenika je istaknuo kako je željeznička pruga Karlovac – Rijeka otvorena upravo na današnji dan, prije stoljeća i pol, kada je prvi vlak iz Karlovca stigao u Rijeku.

– Izgradnja ove pruge trajala je tri godine, a u njezinoj izgradnji sudjelovalo je 23 tisuće radnika. Tijekom tog perioda na trasi izgradnje pruge izgrađeno je više naselja kao i dvije bolnice, a same tračnice dolazile su iz Belgije dok su ostali elementi poput skretnica izrađeni u Mađarskoj, istaknuo je Zelenika.

Snažan gospodarski razvoj

Sanja Holjevac, dodala kako je izgradnja željezničkih pruga rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka doprinijela snažnom gospodarskom razvoju krajeva kroz koje je prolazila, a gradonačelnik Filipović je istaknuo kako je, u vrijeme kada je izgrađena, željeznička pruga od Karlovca do Rijeke bila tehničko i građevinsko čudo koje je imalo golem utjecaj na razvoj Rijeke i okolice.

– Europski željeznički koridori i dan-danas su uglavnom bazirani na koridorima koji su nekada zacrtani, a razvoj željeznice uvelike je oblikovao Europu kakvu danas poznajemo.

Izgradnja pruge Rijeka – Karlovac doprinijela je razvoju Rijeke kao i drugih područja kojima je prolazila. Što se tiče današnjice, svi se nadamo izgradnji nizinske pruge, dvokolosječnog prometa kroz Rijeku koji će utjecati na prijevoz robe, ali i na javni gradski prijevoz, rekao je gradonačelnik.

Rektorica Prijić-Samaržija zahvalila je organizatorima, sudionicima i izlagačima koji će tijekom trajanja skupa govoriti ne samo o tehničkom procesu izgradnje željeznice, već i o njezinom utjecaj na ljude i razvoj krajeva kroz koje su prolazile.

– Izgradnja infrastrukture uvijek je značila neki početak i razvoj, a za to su dokaz i Rijeka i Gorski kotar koji su na neki način živjeli i razvijali uz prugu, rekla je rektorica.

Riječka pruga

Riječka pruga, izgrađena je 1873. između Sv. Petra na Krasu (danas Pivka) i Rijeke, kao prva pruga koja je dotaknula područje Istre.

Duljina joj iznosi 55,4 km, s time da su posljednja 2,4 km i stanica Rijeka bili na teritoriju Ugarske. Država je 1869. oslobodila Društvo južnih željeznica prijašnjih koncesijskih obveza i osigurala svoj dio sredstava te 20. svibnja 1869. donijela Zakon o izgradnji pruge Sv. Peter – Rijeka.

Za izgradnju dijela pruge na ugarskom teritoriju donesen je zakon 9. srpnja 1870. Građevinske radove preuzela je francuska tvrtka Gober, Remont, Lewi & Co, ali je zbog teška terena zapala u poteškoće i bankrotirala.

Društvo južnih željeznica samo je završilo radove i 25.VI.1873. otvorilo promet. Rijeka i Opatija doživjele su možda najveću svečanost u svojoj povijesti, a Opatija i njezina rivijera započele su nakon toga s razvojem vrhunskoga turizma.