RIJEKA – Konferencija posvećena ženama i njihovom osnaživanju, svoju je drugu godinu započela snažno, napadajući goruće teme osnovne rodne ravnopravnosti, zapošljavanja i nasilja, ali je u inat ponudila pozitivne pokazatelje napretka pri rješavanju tih problema. Prvi dan, odnosno »nulti«, uvodni dan konferencije Women’s Weekend, započeo je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, a ugostio je paneliste koji dolaze iz akademije, europskih tijela te civilnog sektora.

Paneli i izlaganja koje je upijala puna dvorana MMSU-a govorili su o inicijativama i direktivama Europske Komisije za rodnu ravnopravnost, ženskim pravima kao ljudskima, rodnoj ravnopravnosti kroz oko europskog prava, ravnopravnosti na sveučilištima, u upravnim odborima, u poduzetništvu, u online svijetu, ali i kod kuće.

Zašto se o ovim temama i dalje treba govoriti, a ponekad i žustro raspravljati? Da tema rodne ravnopravnosti nikako nije passé, podsjetili smo se već na uvodnom panelu »Produženi vikend i rodna ravnopravnost« na kojem su sudjelovale rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija i Andrea Čović Vidović, voditeljica predstavništva i medija pri Europskoj komisiji u Hrvatskoj. Na konferencijama poput ove, važno je razgovarati o ovom sadržaju i čuti mišljenja žena iz različitih sredina, ističe Prijić-Samaržija. »Ova tema nije potrošena.

Naprotiv, ona dobiva sve novije slojeve, jer sve postaje sadržajnije i supstencijalnije. Tek sada dolaze bitne teme i tek sada smo dovoljno otvoreni i refleksivni da bismo otvarali i takve teme«, kaže rektorica referirajući se na zadovoljavanje osnovnih kriterija rodne ravnopravnosti.

»Ženska prava su ljudska prava«

Razlog više zbog kojeg ovu temu nismo apsolvirali, objašnjava Čović Vidović, su brojke. Dvije žene dnevno u EU-u su ubijene, 80 posto svih osoba koje se brinu za članove obitelji su žene, samo 34 posto žena nalazi se na vodećim pozicijama u europskom biznisu, a u Hrvatskoj upola manje. »Vidi se da se situacija promijenila, ali više od polovine svjetskog stanovništva ne može i ne smije biti u poziciji u kojoj se nalazi«, naglašava Čović Vidović.

»Za referencu, uvijek gledamo i slijedimo europski indeks rodne ravnopravnosti. On stalno raste. Imamo napredak, ali je jako spor – da bi se postigla puna ravnopravnost, trebat će nam još tri generacije«, dodala je Prijić-Samaržija.

Razlog za manje žena u poslovnom svijetu – društvo i nevidljivi neplaćeni rad gledajući poslovni svijet, žena je mnogo manje na vodećim pozicijama nego muškaraca. Razlozi za to kriju se u društvu, tradicionalnim vrijednostima i neosviještenosti. Iako velik broj djevojaka upisuje fakultet, njih je manje u poslovnom svijetu nego muškaraca, što se može pripisati povlačenju u obiteljski život, brigu o kućanstvu i drugim članovima obitelji, a zbog tih razloga češće dobivaju i ugovor na neodređeno. Čak i žene same procjenjuju da nemaju kapacitete, šanse, vremena, a boje se osude društva koje će im spočitavati da nisu dobre majke.

Kako je objasnila zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja na panelu »Ženska prava su ljudska prava«, biti žena znači imati manje poslovne mogućnosti – žene koje rade brinu o djeci, moraju češće uzimati bolovanje, ne mogu biti na poslu cijeli mjesec, te možda zbog toga ne dobiju bonuse i promaknuća.

Unatoč tome, Gordana Nikolić, dekanica Sveučilišta PAR, vidi da se situacija mijenja. Nikolić je u poduzetništvu 16 godina, a kad je započinjala svoj put, rodni omjer bio je vrlo nebalansiran. Tijekom panela »Žensko poduzetništvo i rodno odgovorno budžetiranje« osvrnula se na kvote u zapošljavanju. »Nekad davno sam bila protivnik kvota, ali sam shvatila razloge za njih. Iskustva zemalja koja su ih uvela pokazuju da se njihovom primjenom napravio jedan dobar most, dok se svijest ljudi nije promijenila. Ove direktive imaju smisla i očito su potrebne. Danas nažalost, uz sve ove promjene, još uvijek puno toga nismo dosegli, odnosno razinu koju bismo trebali«, rekla je Nikolić i nadodala kako žene poduzetnice predstavljaju uzor drugim ženama i važan su faktor u njihovom osnaživanju.

»Zakon šutnje«

Kako institucije brinu za žene? Kad govorimo o nasilju, najveći neprijatelj žena je šutnja. Dalida Rittossa s Katedre za kazneno pravo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, objasnila je kulturu šutnje u društvu: »Događa se da žrtva trpi nasilje godinama, a da za to znaju institucije, obitelj, pa i susjedi – imamo kulturu šutnje i jako je važno raditi na tome da se educira već od vrtića kakvo je ponašanje prihvatljivo, a kakvo neprihvatljivo.

To je bitno da bi naši zakoni zaživjeli u praksi. Kazneno pravo je jedina represivna grana, a najbolje bi bilo da se do nje ne dođe«, kaže Rittossa. Nadodaje da građani ne znaju što im nudi sustav, te da nam nedostaje osviještenost na to koja prava imamo, kao i na ono što drugi ne smiju spram nas. Važno je i da razumijemo jedni druge, situacije u kojima se nalazimo, da razumijemo žrtve i da im možemo i osobno pomoći. Zato je potrebno to znanje uvesti u obrazovanje, i to već od vrtića, naglašava Rittossa. Obrazovanje je ključno za pozitivne pomake »Hrvatska postoji i izvan Zagreba, a neke sredine i prednjače«, rekla je Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo pri Pravnom fakultetu u Rijeci prije nego što je dobila sponatni pljesak.

Na panelu »Rodna ravnopravnost – sveučilište i društvo«, naglasila je napore koje riječko sveučilište ulaže na ovu temu, ističući Plan rodne ravnopravnosti koje je UNIRI uveo prvo u Hrvatskoj, prije nego je ono postalo obavezno za sve institucije koje žele aplicirati na europske projekte. »Ništa bez društveno odgovornog djelovanja – kako ćeš išta promijeniti ako ne promijeniš samog sebe, i to primjerom, podučavanjem, utjecajem na lokalnu, regionalnu pa i državnu zajednicu«, rekla je.

Kako se to odražava na studente? Na istom je panelu pravnica i Povjerenica za različitost pri riječkom sveučilištu Daria Glavan Šćulac naglasila pomak koji je primijetila tijekom proteklih nekoliko godina. »Vidimo i kvantitativne pomake kod studenata, te i neke inicijative koje su kretale upravo od njih, i to najviše u području prevencije nasilja. Interes studenata raste i sadržajniji je. Njihove su motivacije vrlo kvalitetne i vidi se da studenti više promišljaju te da su senzibilizirani na pojedine teme«, kaže Glavan Šćulac. Kako je nadodala Barić, znanje postoji »i mi smo baštinici toga, bez obzira na to kako se gleda na akademiju, kao uštogljenu, ali netko mora to znanje sačuvati i podijeliti«. Valja napomenuti da Women’s Weekend traje do subote.