Projekti Lučke uprave provedeni u zadnjih nekoliko godina već su transformirali Rijeku, a oni čija je provedba u tijeku, poput marine u Porto Barošu, u još će većoj mjeri izmijeniti izgled grada, ali i njegovo gospodarstvo. O sadašnjim, ali i budućim velikim projektima razgovarali smo s Denisom Vukorepom, ravnateljem Lučke uprave Rijeka koji kaže kako će se ulaganja nastaviti i u narednom razdoblju.

– Do kraja 2023. godine završavamo sve projekte za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. Riječ je o 140 milijuna eura vrijednim projektima, što dovoljno govori koliko su oni važni za luku i grad. Ne zaboravimo da smo pritom, formalno-pravno, priveli kraju i 180 milijuna eura vrijedan projekt sa Svjetskom bankom, od čega se 112 milijuna odnosi na izgradnju Zagrebačke obale, u svibnju 2019. godine, kad smo obilježili završetak prve faze terminala. Svi ovi projekti će biti u funkciji, odnosno operativni, za otprilike dvije godine, krenut će investicija u marinu u Porto Barošu, Zagreb Deep Sea će početi s operativnim radom, bit će završena cesta D-403, tako da Rijeka dobiva jedan potpuno novi izgled i transformira se u središte kontejnerskog prometa na sjevernom Jadranu, kao i nautičko središte.

Kapacitet silosa

Cesta D-403, marina i kontejnerski terminal su oni najvidljiviji i najveći projekti, ali bilo je tu i drugih, građanima manje vidljivih projekata, poput uređenja lučkih površina koje još uvijek traje. Koliko su oni značajni?

– Ono što građani vide, to je, primjerice, intermodalni željeznički terminal na Brajdici, završen prije dvije dvije godine, ali izgrađen je još jedan, uz Zagrebačku obalu za koji je nedavno dobivena uporabna dozvola. Dva projekta koja su došla vrlo blizu tome da ne budu realizirani i da izgubimo sredstva iz CEF-a (Instrumenta za povezivanje Europe, op.a.), su obnova infrastrukture na terminalu za rasute terete u Bakru, vrijedan 6,9 milijuna eura i obnova kopmletne infrastrukture u bazenu Rijeka, vrijedan gotovo 35 milijuna eura. Međutim, naporima resornog ministarstva, u prvom redu ministra Butkovića, nas iz Lučke uprave te tada nove uprave Luke Rijeka, uspjeli smo uvjeriti odgovorne u Bruxellesu da su nam ti projekti izuzetno važni i uspjeli smo ih spasiti. Bazen Rijeka još od bombardiranja i miniranja 1945. godine nije doživio ovakvu obnovu. Konačno se zna gdje prolazi voda, struja, druga infrastruktura, a obnavljaju se i operativne površine. Dijelove projekta smo izmijenili, primjerice, nismo išli u obnovu Praške obale, jer planiramo njezinu dogradnju, nećemo obnavljati u ovom trenutku ni operativnu površinu uz silos, na poziciji nekadašnjeg skladišta broj 13, jer ćemo tamo graditi novo podno skladište. Konačno će bazen Rijeka, do kraja 2023. godine biti potpuno obnovljen.

U prošlom financijskom razdoblju fokus je bio na primarnoj lučkoj infrastrukturi, poput gradnje novog kontejnerskog terminala. Na što ćete se fokusirati u novom financijskom razdoblju EU-a, koje ćete projekte prijaviti za sufinanciranje iz europskih fondova?

– Nastavit ćemo, primjerice, povećavati dubinu mora na Brajdici, pa ćemo tako aplicirati za povećanje dubine sa 14,8 metara, na 16,5 metara, na cijeloj dužini terminala. I dosadašnji projekt produbljivanja na Brajdici, treba naglasiti, bio je vrlo tehnički zahtjevan, ali projekt se sada privodi kraju i veliki brodovi će konačno punom dužinom moći biti privezani uz terminal. U tom projektu dobili smo, uvjetno rečeno, samo dvadeset posto bespovratnih sredstava od EU, što je znatno manje nego za većinu drugih projekata, ali bilo nam je važno da brodarima pošaljemo jasnu poruku da ćemo moći normalno servisirati brodove nove generacije u Rijeci. Poslana je poruka i koncesionaru da, bez obzira što na Zagrebačku obalu dolazi veliki operater, i dalje itekako vodimo računa o njihovoj konkurentnosti. U novom financijskom razdoblju jedan od značajnijih projekata bit će i izgradnja podnog skladišta uz silos, za koje će ovih dana biti gotova projektna dokumentacija, a obuhvaća i nabavu novog uređaja za prekrcaj žitarica. Sadašnji je u funkciji već četrdeset godina, tijekom kojih nikad nije bilo većeg zastoja, s kapacitetom od 400 tona po satu, dok će novi imati kapacitet od 600 tona po satu, s mogućnošću regulacije.

Utjecaj Schengena

Koliki će biti kapacitet novog skladišta, u odnosu na postojeći kapacitet silosa?

– Skladište će biti kapaciteta 27 tisuća tona. Znači da sa sadašnjim kapacitetom silosa od 56 tisuća tona dolazimo na mogućnost jednokratnog uskladištenja preko osamdeset tisuća tona žitarica. Preuzeli smo dio roba koje se iz Ukrajine transportiraju prema krajnjim odredištima tako da smo na neki način pomogli u otpremi žita iz Ukrajine.

Foto Marko Gracin

Multimodalni terminali uz kontejnerske, posebno onaj na Brajdici, već su pokazali svoj značaj, budući da je udio kontejnerskog prometa koji ide željeznicom povećan na pedeset posto. Koliko je važno da se nastave ulaganja u željezničku infrastrukturu? Čujemo od riječkih agenata da imaju problema zbog zastoja i zatvaranja željeznice prema Mađarskoj, te da je riječka luka mogla raditi i bolje da je bilo više sluha od strane HŽ-a.

– Problemi na željeznici postoje na svim pravcima, ne samo na našem. I na željeznici iz Kopra prema krajnjim odredištima u tijeku su veliki radovi pa i tamo ima sličnih poteškoća. Moramo imati strpljenja, koordinirati sa svim dionicima na transportnom putu i čekati završetak svih tih projekata na željeznici. Što se tiče zastoja na granici s Mađarskom, od 1. siječnja Hrvatska ulazi u Schengen i toga više neće biti, što će olakšati transport roba i povećati količine roba.

Što nam Schengen donosi po pitanju kamionskog prometa, ne samo željezničkog. Očekujete li da će ulazak u Schengen omogućiti povećanje količina tereta u luci?

– Prije desetak dana imali smo posjet potencijalnih partnera koji od 1. siječnja namjeravaju prekrcavati teret u Rijeci, upravo zbog ulaska u Schengen. Očekujemo povećanje količina tereta i skretanje nekih tereta prema Rijeci, koji su se dosad prekrcavali u drugim lukama. Schengen će donijeti povećanje u turističkom dijelu, jer neki ljudi ne žele čekati u kolonama i nositi sa sobom dodatnu dokumentaciju, a slično će biti i s transportom roba. Postajemo dio Europe u pravom smislu riječi.

Rušenje skladišta

Rast prometa doveo je i do rasta zapošljavanja u tvrtkama koje posluju u luci i na poslovima vezanim uz luku i lučki promet. Očekujete li da će se taj trend nastaviti?

– Da. Praktički svi naši koncesionari i brojne druge tvrtke vezane uz luku imaju kontinuirano otvorene natječaje za zapošljavanje. Novi koncesionar, tvrtka Rijeka Gateway koji još nije započeo s operativnim poslovanjem, već je zaposlio više od dvadeset ljudi i nastavlja zapošljavati. Mnogi od njih traže ljude s međunarodnim iskustvom, a pokazuje se da naši ljudi koji su godinama radili širom svijeta dolaze natrag doma i nalaze kvalitetna radna mjesta. Očekujemo u narednih pet-šest godina konstantni rast broja radnih mjesta u svim tvrtkama koje rade na lučkom području. Čak i u državnim tvrtkama, vezanim uz luku, poput Carine otvoreni su natječaji, ili kod nas u Lučkoj upravi, gdje dio zaposlenika polako odlazi u mirovinu pa su nam potrebni novi zaposlenici. Svatko onaj tko želi raditi u transportu i lučkom sustavu, može naći posao.

Vratimo se na one najvidljivije projekte – marinu u Porto Barošu i kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. Kako napreduju oba projekta, u kojoj su fazi i ide li sve prema planu, jer zasad se od konkretnih radova ne vidi još ništa?

– U oba projekta zasad se stvari odvijaju kako je planirano. Što se marine tiče, očekuje se izdavanje lokacijske dozvole u ožujku, a u tijeku je javna rasprava o projektu. U drugoj polovici iduće godine možemo očekivati početak investicije. Što se tiče kontejnerskog terminala, očekujemo lokacijsku dozvolu za rušenje objekata na koncesijskom području, osim skladišta 22, koje će biti u funkciji koncesionara. Koncesionar ima obavezu ispunjavanja prethodnih uvjeta, ishodovanja sve dokumentacije, u čemu im apsolutno pomažemo u tim administrativnim poslovima. Rušenje se očekuje polovicom idućeg mjeseca, već je odabran izvođač za taj posao, a koncesionar je već kranuo i u nabavku sve opreme koja će biti instalirana na terminal, tako da da se sve odvija u razumnim rokovima.

Kako komentirate to što je projekt marine podijeljen na dva dijela, morski i kopneni, dobrim dijelom zbog zahtjeva konzervatora?

– Moram reći da su konzervatori pokazali razumijevanje za sve ove projekte i niti jedan od njih nije došao u pitanje zbog njihovih zahtjeva. S njima imamo dobra iskustva i dobru suradnju, na čemu im zahvaljujem. I oni su svjesni da smo ušli u veliki investicijski ciklus, ali, naravno, očekuju od ulagača da poštuju njihove zahtjeve. Ti procesi nisu jednostavni, ali se ne mogu zaobići.

Uređenje Molo longa

Jedan od riječkih »landmarka« je i Molo longo, omiljeno šetalište mnogih građana i turista. Iako pruža predivan pogled na luku i grad, ne pruža gotovo ništa drugo. Kada će Riječki lukobran biti uređen i što je s koncesijom za nekadašnju zgradu Dezinsekcije u kojoj su trebali biti smješteni razni uslužni i drugi sadržaji?

– To je dio lučkog područja koji će doći na red za uređenje. Lukobran je dio zaštićenog područja i njegova sanacija zahtijeva sveobuhvatan pristup i vrlo značajna sredstva. To se opet mora napraviti u suradnji s Konzervatorskim odjelom. Kad u punom smislu riječi zažive sadašnji projekti vezani uz Porto Baroš i Putničku luku, tada ćemo krenuti u projekt uređenja i obnove lukobrana i koncesioniranja nekadašnje zgrade Dezinsekcije.

Putnička luka

Što će biti s brodovima privezanim u Putničkoj luci, kada marina jednom proradi? Hoće li oni i dalje ostati vezani, primjerice ispred bunkera ili na Rivi Boduli ili će morati biti premješteni u novu marinu ili gdje već vlasnici plovila odluče?

– Kad je raspisan natječaj za marinu u Porto Barošu, koji je u potpunosti usklađen sa Zakonom o koncesijama, u jednom članku predviđena je mogućnost da koncesionar, nakon što ishodi sve dokumente i kad koncesija formalno stupi na snagu, može od Lučke uprave zatražiti i proširenje koncesijskog područja i na taj dio. Hoće li to učiniti, vidjet ćemo, očekujemo da hoće, ali tu mogućnost ima.