Uoči ponovnog pokušaja izbora rektora Sveučilišta u Rijeci studentska medijska platforma Kišobran organizirala je drugu debatu kojoj se odazvalo sve četvero kandidata za rektorsku poziciju, a riječ je o prorektorici za studije, studente i osiguravanje kvalitete, prof. dr. Marti Žuvić, prorektorici za digitalizaciju i razvoj, prof. dr. Senki Maćešić, dekanu Medicinskog fakulteta, prof. dr. Goranu Hauseru te profesoru Fakulteta za fiziku, izv. prof. dr. Marinu Karuzi.

O tome tko će od njih ući u uži izbor za dekansku funkciju fakultetska vijeća odlučivat će u utorak, dok će konačnu odluku o novom rektoru donijeti Senat 25. travnja, a dvosatna je debata otvorena temom o anonimnom pismu poslanom Novom listu u kojem je pobrojan niz navodnih nepravilnosti oko izbora studentskih predstavnika u Senat, među kojim je i treći mandat predsjednice Studentskog zbora koja je u međuvremenu odstupila s dužnosti.

Kredibilitet

Komentirajući da postupke Studentskog zbora uvijek propituje nekoliko istih ljudi, Maćešić je istaknula da su ta propitivanja izgovorena na glas na Senatu te se jako poklapaju s onima u anonimnom pismu, dok je Hauser takvu implikaciju ocijenio nekorektnom, osim ako njegova kolegica ima dokaze za to.

– Nije Studentski zbor izgubio kredibilitet, nego cijelo Sveučilište zajedno sa svima nama koji radimo na njemu jer je to zajednička greška. Kolegica Novosel je 26. ožujka to poslala u Ministarstvo i smatram da je čelna osoba institucije trebala reagirati i sazvati tijela te na neki način presjeći priču te prevenirati »kotrljanje«, jer najgore je kada informacije ne kolaju, jer tada svatko poluinformacije tumači različito, a to možemo izbjeći pravodobnom odlukom nadležnih tijela.

Tako možemo izbjeći neugodne situacije, a ne da malo više od tjedan dana do izbora rektora propitujemo situacije koje su mogle biti riješene prije dva mjeseca, ustvrdio je Hauser.

Dodajući da se pogreške događaju, Karuza je kazao da se radi prvenstveno pogrešci tijela koja su trebala pratiti sve te izbore i postupke, a ako su u Senatu svi digli ruku, onda je to pogreška i Senata.

– Ima više tih točaka provjere. Dio odgovornosti snosi i Studentski zbor, ali ne najveći, naglasio je.

Maćešić se osvrnula na loš Statut, ali i zaključila da je sve riješeno i dovedeno u red, dok je Žuvić napomenula da pogreške još uvijek nisu dokazane.

– Ulazak u treći mandat nije nešto što je jasno do kraja definirano jer sukobljava dva zakona. U slučaju kada se radi o promjeni studija, a u ovom se slučaju radilo o promjeni prijediplomskog na diplomski studij te je u međuvremenu bio prestanak statusa studenta, što jasno regulira Zakon o visokom obrazovanju.

Zakon šturo navodi dva mandata, ali ništa ne govori o tome da je u međuvremenu izgubljen status studenta. To je slična situacija kao i s dekanskim mandatima koji se konzumiraju i kad se promijeni naziv institucije ili prilikom prelaska s fakulteta na fakultet.

Stoga mislim da su trenutačna tumačenja Ministarstva vrlo plošna i da se na pravni način daju još uvijek problematizirati, obrazložila je Žuvić.

Sustav glasanja

Anonimno pismo propitivalo je i sustav glasanja fakultetskih vijeća prema kojem svaki član vijeća bira dva kandidata što je podložno taktiziranju, na što je Maćešić odgovorila da ne postoji glasanje koje se ne može pretvoriti u taktičko ako se na taj način gleda na izborni proces.

Manipulaciju može spriječiti broj glasača, a novi sustav biranja umjesto 22 člana Senata pravo glasa daje gotovo tisuću ljudi, čime se izbjegava mogućnost manipuliranja, dok je Žuvić dodala da su izborni postupak sastavljali pravni stručnjaci, a predizbori imaju isključivo eliminacijski efekt kako bi se olakšala procedura izbora rektora između dvoje kandidata. Međutim, Hauser je zagovarao da sustav dva glasa nije dobar.

– Sustav dva glasanja nije dobar jer ako te netko prisiljava da glasaš za dva, a želiš jednog, onda to nije dobro. Nemam ništa protiv toga da se glasa po fakultetskim vijećima, ali to se moglo napraviti na bolji način, ali nikako da vam se uvjetuje da morate dva glasa dati, napomenuo je Hauser.

Istovremeno, Karuza uvođenje novog sustava glasanja ocijenio je kao povijesni trenutak istaknuvši da se radi o prvim demokratskim izborima s kojima se kasni tridesetak godina, ali sustav se može poboljšati, dok je Žuvić iznijela da se matematički mora glasati za dva, jer u protivnom postoji mogućnost da samo jedan kandidat stigne do Senata, što dovodi u pitanje legalnost izbora, na što je Hauser komentirao da mu je teško vjerovati da bi na 16 sastavnica ista osoba pobijedila, a Maćešić je odgovorila da joj je na prethodnim izborima malo nedostajalo za to, jer pobijedila je na 14 od 16 sastavnica.

Ustanovljene nepravilnosti

Odgovarajući na pitanje u što bi uložili 100 tisuća eura kao rektori Karuza je kao glavni problem Sveučilišta apostrofirao neiznošenje nekih neugodnih tema, o kojima se ne raspravlja, već se priča po hodnicima.

Kandidatima je postavljeno i pitanje vezano uz suradnju Sveučilišta s Lürssenom na što su odgovorili da ne znaju puno o toj suradnji, a Hauser je istaknuo da nije dobro da ni Senat ne zna ništa o tome.

Upravo njemu iz publike je postavljeno i pitanje vezano uz neupisivanje studenata na specijalistički studij i istragu DORH-a, na što je odgovorio da se radi o lažnoj kaznenoj prijavi koja je bila u funkciji izbora.

– To je svima jasno. U tom trenutku kada je to izašlo studenti su upisani. Nitko me iz DORH-a nije kontaktirao. To je bila najobičnija prijesna laž.

Međutim, navodeći kako nije znala za dio s DORH-om, Maćešić je istaknula da je činjenica da je Sveučilište na traženje Ministarstva odradilo izvide te da nije baš da je sve laž.

– Ustanovljene su nekakve stvari i to je otišlo prema Ministarstvu, a u kojoj je to fazi i zašto se dalje ništa ne događa, ne znam. Razumijem da ste upisali naknadno, ali su ustanovljene nepravilnosti, rekla je Maćešić.

Na to je dekan Medicinskog fakulteta ustvrdio da su ustanovljene nepravilnosti za koje su odgovorni voditelji studija.

– Tri voditelja studija su to napravila i oni će biti sankcionirani. To je ono što je odgovor Ministarstvu i to je očito njih zadovoljilo. Voditelji će biti sankcionirani i morat će ponoviti nastavu koja je održana, a nije smjela biti održana, objasnio je Hauser.

Pritisci na glasače

Gledatelji debate postavili su i pitanje o pritiscima na studentske predstavnike u Senatu koji imaju pravo glasanja za rektore na što je Žuvić komentirala da joj je žao da kruže takve glasine te je pozvala studente da to prijave jer mehanizmi za sankcioniranje postoje, a postavljeno je i pitanje vezano uz kandidate za rektora koji su službenim mailovima pozivali zaposlenike sveučilišta na kavu.

– To sam ja, priznao je Hauser objasnivši da su pozivi na kavu njegova inicijativa, jer smatra da razgovor ne šteti ustvrdivši da je za predstavljanje kandidata mali interes.

– Na Medicinskom fakultetu došlo je osmero ili devetero ljudi. Na Tehničkom nas je fakultetu ako oduzmemo kandidate bilo sve skupa 10. Što se tiče pritisaka, vrtimo se oko toga od prvog predstavljanja i volio bih znati tko, kome, kada i koliko, jer ovako to ispada trač, naglasio je Hauser.

U završnoj riječi kandidati su dobili priliku pozvati glasače da glasaju, a Karuza je riječku akademsku zajednicu pozvao da glasa u ono u što vjeruje.

Politička obojenost

Iz publike je postavljeno i pitanje vezano uz politički angažman, odnosno učlanjenost u političke stranke na što je Karuza komentirao da svi naginju nekoj strani i svatko ima svoja uvjerenja, ali ne treba nalaziti razloge za podjele, jer interes je Sveučilište i napredak, dok je Maćešić komentirala kako smatra da bi bilo bolje da rektor nije »stranački« čovjek, dok je Žuvić izričito zastupala da rektor ne bi smio biti član bilo koje političke stranke jer je sveučilišna autonomija vrijednost koju rektor mora braniti.

– Članstvo u političkim strankama može biti poluga za određene pritiske. To jasno iskazuje i funkcija predsjednika države koji ne smije biti član političke stranke. Tu bih povukla paralelu.

Rektor mora biti rektor svih studenata, svih nastavnika i svih zaposlenika i tu ne smije iskazivati stranačku obojenost. Vjerujem da je učlanjenje u političku stranku svjetonazor, a to onda »boji« sve vaše odluke i sasvim sigurno ima utjecaja, naglasila je Žuvić.

Međutim, prof. dr. Hauser naveo je da bi se složio s prof. dr. Karuzom jer svi naginju negdje i onda je poštenije reći tko je u stranci i svi znaju gdje naginje.

– To što je netko član stranke ne znači da mu to definira profil jer ne bira ga stranka, već 870 ljudi sveučilišta, zaključio je Hauser.