Proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu projiciran je na razini od 353,1 milijuna eura, što je 58,1 milijuna eura ili gotovo dvadeset posto više nego ovogodišnji proračun.

Riječ je o konsolidiranom proračunu, dok izvorni županijski proračun iznosi 112 milijuna eura.

Dva najveća projekta

Proračun je, kao i do sada, društveno odgovoran i održiv, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare.

– Nastavljamo s kapitalnom pričom koja raste za sto posto u odnosu na ovu godinu, dok materijalni rashodi rastu 13,7 posto, što znači da nastojimo i dalje podržavati razvoj onih djelatnosti koje nam je država dala u zadatak, a to su zdravstvo, prije svega primarna zdravstvena zaštita, školstvo i socijala.

Tako u školstvu pokrećemo dva najveća projekta od osnutka Županije, a to su izgradnja novih osnovnih škola u Viškovu i Kastvu, u vrijednosti od četrdeset milijuna eura, koje će se u gotovo stopostotnom iznosu financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Pored toga, gradit će se školske sportske dvorane Željezničko-tehničke škole Moravice, Prometne škole Rijeka i područne škole u Triblju te dograđivati škole u Dobrinju, Omišlju i Čavlima, dok će se u dvorani škole u Ravnoj Gori mijenjati pod.

Također, u suradnji s Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture idemo u nabavu novog broda kao učila za Pomorsku školu Bakar.

Ulaganja u zdravstvo

Što se tiče zdravstva, primarno će se ulagati u Dom zdravlja Primorsko-goranske županije kroz zanavljanje opreme i voznog parka te u proširenje i renovaciju kapaciteta specijalnih bolnica, kao i financirati projekte energetskih obnova domova za starije osobe.

Cilj nam je ozdraviti primarnu zdravstvenu zaštitu, rekao je župan Komadina.

Dodao je i da je u proračunu osigurano deset milijuna eura za sanaciju gubitaka zdravstvenih ustanova, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije nastalih uslijed nedostatnog financiranja od strane države.

– Zbog porasta materijalnih prava zaposlenika u zdravstvu, a radi kojih država nije pravovremeno podigla primanja iz HZZO-a niti decentralizirana sredstva, taj gubitak bi bio evidentan u idućoj godini.

Da bi to prevenirali, odvojili smo sredstva kako bi povećali prihod zdravstvenim ustanovama te održali dostignuti standard, rekao je župan Komadina i pojasnio da će se, kao posljedica, kapitalni izdaci dijelom financirati putem kreditnog zaduženja u visini od devet milijuna eura kako bi se dovršili projekti spremni za realizaciju.

Proračun na javnom savjetovanju

Župan Komadina spomenuo je i da je proračun u javnom savjetovanju, a do kraja ovoga tjedna bit će upućen i Županijskoj skupštini na razmatranje.

“O proračunu se razgovaralo sa svim političkim faktorima u Županijskoj skupštini cijeneći to da bi bilo dobro da ne politiziramo, unatoč tome što je izborna godina, već da proračun bude odraz stabilnosti Županije.

Pad proračuna, s obzirom na izbore, doveo bi do pomicanja realizacije projekata i programa u rujan iduće godine i porasta materijalnih rashoda.

Obavili smo prvi krug razgovora s političkim strankama, slijedi drugi krug i vidjet ćemo kako će se situacija razvijati”, rekao je župan i izrazio očekivanje da članovi Županijske skupštine prihvate prijedlog te da Primorsko-goranska županija bude primjer u Hrvatskoj, a ne da destabilizira Županiju, jer, zaključio je, svima je cilj da se gradi i radi.

Uputio primjedbu na Zakon o porezu na dohodak

Također, župan Komadina istaknuo je i da je upućena primjedba u javnom savjetovanju o izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji predviđa raspodjelu prihoda od poreza u omjeru od 80 posto jedinicama lokalne samouprave i dvadeset posto državi.

Naime, kako piše u obrazloženju, rasterećenje poreza na rad prebacivat će se na porez na imovinu, pa župan Komadina smatra da će dugoročno građani veće prihode generirati u potrošnji, što će državi povećati i prihode od PDV-a, pa će država dvostruko uprihodovati s osnova izmjena tog zakona.

“Tu su županije potpuno zakinute i smatramo da je tih dvadeset posto trebalo ići županijama da održavaju standard zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijale, jer u konačnici to su i demografske mjere”, rekao je župan Zlatko Komadina.