Regionalni lider

Vlasnik DDG Grupe Denis Škiljan: ‘Rijeka bi do 2050. godine trebala biti potpuno novi grad’

Ervin Pavleković

Foto promo / Kurti

Foto promo / Kurti

Vizija, pogled u budućnost ključna je kod stvaranja i razvoja projekta, to daje i jasan cilj, kaže Škiljan



Lets build the future ili naški gradimo budućnost slogan je DDG Grupe, tvrtke iz Rijeke koja se bavi razvojem projekata i u nas, no i mnogo šire, a njezin vlasnik, Denis Šikljan, jedan je od vodećih stručnjaka za razvoj i investicije u nekretnine ili modernije, engleski rečeno – developer. Nije Šikljan prisutan od jučer, već kao čovjek ovoga kraja svoju karijeru gradi sustavno, smisleno, a utabanim putem truda i vizije neumorno korača već dvadeset godina te sanja kako ostaviti i ostavljati iza sebe neko bolje okruženje od onoga koje smo zatekli. O njegovim trenutačnim projektima, stvaranju novih gradskih veduta, kao i važnosti vizije, Šikljan govori za naš list.


Trenutačno ste u našemu kraju najviše poznati kao tvrtka koja vodi izgradnju novog velebnog Marriotta u Ičićima nasuprot Aci marine. Možete li nam reći kakvi su bili početci i u kojoj je fazi realizacija toga projekta?


– Nakon što smo dobili povjerenje tadašnjeg vlasnika te lokacije, Karlovačke banke, s ciljem da kao njihovi partneri, na prostoru nekadašnje bolnice koja je bila srušena i devastirana, oplemenimo prostor te razvijemo projekt koji će biti u funkciji turizma i koji će dati novu dimenziju turističkoj ponudi grada Opatije, s projektom smo započeli 2019. godine. Angažirali smo riječku tvrtku ZDL i krenuli smo s razvojem projekta, potom smo doveli i novog partnera iz Mađarske, a ono što je najbitnije, doveli smo najveći svjetski hotelski lanac Marriott koji ima ugovor da samostalno vodi hotel dvadeset godina. Naime, Hotel Marriott Opatija prvi je Marriott u Hrvatskoj, na što smo dakako ponosni. Trenutačno smo u fazi dovršetka građevinskih radova, a čekaju nas još radovi na uređenju, pa je dovršavanje projekta predviđeno u sljedećoj godini.


Urbana konverzija




Radite li trenutačno na još kojem projektu u okolici, u Rijeci ili pak u županiji?


– Da, trenutačno smo u završnoj fazi razvoja projekta Novi Resort, u Novom Vinodolskom. Radi se o resortu koji je izgrađen prije sedamnaest godina, a sada, dolaskom novog vlasnika, potrebno je redefinirati cjelokupni smjer i značajno podignuti kvalitetu kroz određene značajne investicije. Konkretno, radimo na rekonstrukciji hotela od dvije stotine soba, čime značajno dižemo standard, a uz to radimo i na novom dizajnu apartmanskih zgrada u kojima planiramo oko tri stotine luksuznih apartmana. Taj je resort prvi mix use resort u Hrvatskoj, gdje su brendirani privatni apartmani u rental poolu brendiranog hotela; dakle – svjetska priča.


Na koji način vaša vizija tog resorta može redefinirati izgled i kvalitetu same sredine?


– Realizacija brendiranog resorta u Novom Vinodolskom prvi je, kako bi se reklo game changer za tu destinaciju. Kao najbrže rastući brend grupacije Accor, Mövenpick će dolaskom u Novi Vinodolski značajno promijeniti turističku sliku Novog Vinodolskog. Radi se o kapacitetu hotela od dvije stotine soba, najvećim wellnessom za koji dizajn radi londonski ured čuvenog wellness konzultanta Alistaira Johnsona, konferencijskim dvoranama, klinikom, te još puno ostalog sadržaja. Naravno, tu je i još 330 apartmana koji će biti u funkciji turizma, a sve to poprima dimenzije jednoga malog novog grada. Cijeli projekt potpisuje arhitektonska kuća Atellior koja ima urede u Zagrebu i Londonu, a specijalizirana je baš za hospitality projekte.


Promo


Koliko je poznato, radite i na prenamjeni objekta negdašnjeg Istravina; o čemu se točno radi, kakvi nas sadržaji očekuju i što ćemo dobiti prenamjenom toga prostora?


– Urbana konverzija bivše tvornice Istravino trenutačno nam je najveći izazov. To je prvi projekt, kojim od zapuštenog industrijskog postrojenja u gradu želimo stvoriti novi kvart sa svim sadržajima koji dosad nisu viđeni. Projekt East District trebao bi sadržavati hotel, shopping galeriju, urede, klinike, stanove, dječji vrtić, stanicu za gradsku željeznicu, parking garažu. Dakle, time dobivamo gotovo cijeli novi kvart.


Koji su drugi, poznati, dobri primjeri prenamjene te koji bi novi riječki primjeri mogli postati primjer takve dobre prakse?


– Pa, takvih primjera u svijetu i Europi ima jako puno, a od europskih primjera to su, recimo, engleski lučki gradovi, Hamburg, Bilbao, pa sve do Beograda ili pak Vlore u Albaniji. Zamjena prostora u gradovima, ili tzv. urbana konverzija u svijetu, je nešto što se već dugo prakticira. Naime, svi veliki gradovi su već u poodmaklim fazama tih konverzija, a mi u tom smislu vidimo ogroman potencijal u gradu Rijeci koja je prepuna takvih zapuštenih industrijskih pogona, koji bi u budućnosti mogli funkcionirati kao nova mjesta za život, prema novim standardima ne samo stanovanja, nego i života u cjelini.


Metodologija rada


Iz svega toga se nameće i pitanje DDG-a, odnosno pitanje o tome što odlikuje DDG Grupu glede same izgradnje, s obzirom na pristup rješavanju konkretnog slučaja kojim se bavi, pitanje metodologije rada?


– Metodologija rada kod razvoja projekta u DDG-u je takva da nakon što odlučimo prihvatiti neki projekt radimo veći, master plan, koji sadrži best use concept, urbanističku studiju, kao i biznis plan (tzv. feasibility) nakon čega krećemo u strukturiranje same izvedbe projekta, budžetiranje, izradu dinamičkih planova i dozvola i sve ostalo.


Promo


Nerijetko ističete ponos time što se smatrate graditeljem, baš zato što su upravo graditelji oni koji su tijekom vremena oblikovali našu sredinu, prostor u kojem obitavamo, što dakako podrazumijeva i to da su imali vizionarski pristup; koliko je danas važna strategija, odnosno planiranje glede oblikovanja prostora, urbanističkih realizacija?


– Vizija, pogled u budućnost ključna je kod stvaranja i razvoja projekta, to daje i jasan cilj. No, naravno, vrlo je važan i sam put do cilja, a to je ono o čemu sam i prije govorio. Kad krene gradnja, uz sve izazove koja ona nosi, projekt je zapravo siguran. Najbolji su oni projekti koji se realiziraju; njih je možda 15 do 20 posto, za razliku od onih koji su ostali gdje jesu, samo u idejnim povojima.


I na kraju, sve to nam govori da ste i vi agilni vizionar koji želi gradnjom osmišljavati naše bolje sutra; S obzirom na to, bismo li mogli zaključiti i kako bi u vašim očima i slika grada Rijeke bila potpuno drukčija od današnje, izmijenjena?


– Tako je, percepcija grada Rijeke u 2030. godini izgleda otprilike ovako – Rijeka puna dizalica, investicija, novih radnih mjesta, puna sadržaja, ljudi koji se doseljavaju jer im se nudi kvalitetniji život, a tek Rijeka 2050. godine bi trebala biti potpuno novi grad, nešto što sada sanjamo, nešto što sada još i ne vidimo, ali ćemo tek putem otkrivati.