Jesenski dani te približavanje zime i sve hladnijih dana označavaju i pojavu sezonske gripe. Što sa sezonskom gripom u vrijeme pandemije i još uvijek prisutnog koronavirusa te treba li se cijepiti, planira li se uvođenje novih protuepidemijskih mjera s obzirom na dnevni broj novozaraženih te koji je značaj nošenja maski u vrijeme pandemije, pitanja su na koja je za naš list odgovorio prof. dr. sc. Vladimir Mićović, član Stožera civilne zaštite, redovni profesor na Katedri za zdravstvenu ekologiju riječkog Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te ujedno i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Sezonska gripa u vrijeme koronavirusa – pomaže li cijepljenje u borbi protiv sezonske gripe, preporučuje li se cijepljenje i pruža li određenu zaštitu i od koronavirusa? Postoji li objektivan razlog zašto bi se posebice valjalo cijepiti ove godine?

– Cijepljenje je najučinkovitiji način prevencije sezonske gripe. Učinkovito je i sigurno, a dostupno je već više od 60 godina. Dosegnuta imunost nakon cijepljenja postupno iščezava, stoga je preporučeno procjepljivanje svake godine, a ono učinkovito štiti od obolijevanja.

Dakle, za mlade i zdrave ljude cjepivo daje sigurnu zaštitu čak i ako virusi u cirkulaciji ne odgovaraju točno onima protiv kojih je virusno cjepivo izrađeno. Kod starijih ljudi, cjepivo protiv gripe može biti nešto manje učinkovito u prevenciji bolesti, ali značajno smanjuje ozbiljnost simptoma te pojavu komplikacija i smrtnih ishoda.

Cijepljenje je posebno važno za ljude koji mogu razviti brojne komplikacije koje su posljedica zaraze virusom gripe, kao i za ljude koji žive i brinu o takvim osobama u zajedničkom domaćinstvu. Svjetska zdravstvena organizacija posebno preporučuje obavezno cijepljenje za sve trudnice, djecu između 6 mjeseci i 5 godina, starije osobe iznad 65 godina, osobe s kroničnim bolestima i zdravstvene djelatnike.

Znanstveni centar za gripu Svjetske zdravstvene organizacije kontinuirano prati koji virusi cirkuliraju u populaciji te ove podatke dvaput godišnje ažurira što pomaže u odabiru i stvaranju kvalitetnog cjepiva s najboljim mogućim zdravstvenim učinkom.

Premda cijepljenje protiv gripe ne stvara zaštitu od koronavirusa, uzročnika pandemije COVID-19 bolesti, te izuzetno zarazne i od gripe opasnije respiratorne infekcije s ozbiljnim komplikacijama i smrtnim ishodima, pogotovo kod već spomenutih kategorija starijih te kroničnih bolesnika, jasno je kako udruženo ili uzastopno zaražavanje COVID-19 bolešću i gripom može imati još teže i ozbiljnije posljedice.

Interes za cjepivo

Jesu li osigurane dovoljne količine cjepiva za gripu; ljekarne su već rasprodale cjepiva, dolazi li uskoro nova pošiljka cjepiva? Koliko se cjepiva može očekivati u dodatnoj pošiljci, s obzirom na to da se nedavno govorilo o ukupnom broju većem od 450.000 za cijelu Hrvatsku?

– Za potrebe Primorsko-goranske županije ukupno je naručeno 40.000 cjepiva. Nastavni zavod za javno zdravstvo dobio je kompletnu količinu cjepiva, a početkom ovog mjeseca očekuje se još dodatnih 5.000 doza cjepiva zbog povećanih zahtjeva za cijepljenje u odnosu na prethodne godine.

Cjepivo je isporučeno obiteljskim liječnicima i zdravstvenim ustanovama u dvije faze, u prvoj fazi isporučeno je 18.500 doza, a drugoj fazi isporučeno je 21.500 doza cjepiva.

Treba znati kako je pretprošle godine ukupna količina utrošenog cjepiva bila upola manja, a prošle godine povećana je za trećinu u odnosu na onu prije, 2018. godinu. Važno je istaknuti kako se ovdje radi o cjepivu koje je isključivo namijenjeno prethodno navedenim, posebnim kategorijama stanovništva.

Koje tipove gripe pokriva cjepivo Vaxigrip Tetra i što točno označava njegova četverovalentnost?

– Danas je u upotrebi kvalitetno četverovalentno cjepivo Vaxigrip Tetra koje uključuje četiri soja inaktiviranog i fragmentiranog soja influenze; dva soja virusa A influenze te dva soja virusa B influenze, što u potpunosti odgovara preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za cjepivo sjeverne hemisfere te preporuci Europske unije za sezonu 2020./2021.

Dakle, očekuje se kako će navedeno cjepivo osigurati vrlo učinkovitu zaštitu protiv gripe koja nas očekuje u ovoj godini, a uz to, posredno će smanjiti potencijalno udruženo djelovanje virusa gripe i koronavirusa, kao i učestalost težih oblika respiratornih oboljenja, brojnih komplikacija kod starijih osoba i kroničnih bolesnika te posljedično mogućih smrtnih ishoda.

Kako se ove godine odvija cijepljenje protiv gripe s obzirom na prisutnost koronavirusa i povećan obujam posla zdravstvenih djelatnika te gdje se sve može cijepiti?

– Cijepljenje protiv gripe najvećim dijelom obavljaju obiteljski liječnici koji imaju uvid u zdravstvene potrebe svih svojih pacijenata za koje osiguravaju zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini. Djecu školske dobi i studente koje sukladno indikacijama treba obavezno procijepiti, cijepe liječnici školske i sveučilišne medicine, zatim ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti cijepe trudnice, itd.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a epidemiolozi procjepljuju kategoriju stanovništva koja iz određenog razloga nema svog odabranog liječnika ili za to postoji bilo koji drugi objektivni razlog. Svakako je primarni cilj što brže i učinkovitije procijepiti sve kategorije stanovništva za koje Svjetska zdravstvena organizacija posebno preporučuje obvezno cijepljenje.

Broj testiranja

Smatrate li da je punkt za COVID-19 testiranje ispred Nastavnog zavoda dovoljan ili se planira i uvođenje novog, s obzirom na povećan broj zaraženih i eksponencijalni rast? Koliko se ljudi uopće testiraju?

– Navedeni punkt pored zgrade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, u Krešimirovoj ulici 52a je najznačajniji, ali ne i jedini na kojem se stanovnici Primorsko-goranske županije, ali i svi ostali, mogu testirati.

Naime, testiranja se od početka provode i u ispostavama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Crikvenica, Krk, Delnice, Opatija, Mali Lošinj, Cres i Rab što ipak rasterećuje centralni punkt za testiranje koji je, kao što znamo, prostorno ograničen, ali za sada ipak dostatan za prihvat svih pacijenata koji od ponedjeljka do subote mogu doći na testiranje bez prethodne najave.

Tijekom širenja epidemije broj testiranja je rastao i dostigao dnevne maksimalne brojke od 600-700 uzoraka dnevno koje se ne smanjuju, nego, dapače, imaju trend rasta.

Ukoliko bi broj zaraženih osoba nastavio rasti, razmatralo bi se uvođenje dodatnog punkta za testiranje na prikladnoj alternativnoj lokaciji te povećanje kapaciteta uzorkovanja na svim spomenutim lokacijama ispostava.

Što sve možemo očekivati s obzirom na situaciju sa SARS-CoV-2 virusom te nastavak eksponencijalnog rasta, odnosno velikog broja novozaraženih svakodnevno? Razmišlja li se o novim protuepidemijskim mjerama, uvođenju novog lockdowna?

– Ovakav eksponencijalni rast novozaraženih koronavirusom je vrlo opasan jer može značajno povećati broj oboljelih kojima je potrebna vrlo sofisticirana akutna bolnička skrb, što u značajnoj mjeri opterećuje već ionako prenapregnuti, prije svega, bolnički zdravstveni sustav.

Naime, tijekom trajanja epidemije bolnički sustav je u teškim okolnostima poslovanja odrađivao sve akutne, a nešto kasnije i elektivne medicinske zahtjeve, kako dijagnostičke, tako i terapijske te se u takvim okolnostima rada iscrpljivao do krajnjih granica.

Stoga, nagli priljev velikog broja oboljelih od COVID-19 bolesti s težim kliničkim slikama, kao i brojnim komplikacijama koje su relativno česte kod kroničnih bolesnika i starijih osoba, može rezultirati kritičnim preopterećenjem bolničkog sustava.

Novouvedenim općim mjerama koje pooštravaju uvjete za javna i obiteljska okupljanja, sportska natjecanja, zabranu prodaje alkoholnih pića u kasnim noćnim satima cilj je smanjiti nagli porast broja novozaraženih osoba, a time i broj ljudi koji razvijaju težu kliničku sliku ove bolesti.

Ako ovako pooštrene mjere ne bi dale zadovoljavajući učinak, nameću se i dodatne mjere koje su već viđene u nekim europskim zemljama, kao što je uvođenje daljnjih ograničenja, pa i zabrana rada ugostiteljskih i trgovačkih objekata. Neke zemlje išle su toliko daleko da su uvele policijski sat kako bi suzbile nepotrebna okupljanja ljudi u okolnostima naglog pogoršanja epidemije.

Potpuno zatvaranje gotovo sigurno neće biti opcija jer dramatično utječe na gospodarstvo i standard života ljudi u svakom pogledu, međutim u situaciji koja bi dovela do još većeg povećanja broja novozaraženih moralo bi se reagirati s dodatnim, već spomenutim mjerama koje bi u takvoj kritičnoj situaciji bile opcija za konkretno i usmjereno djelovanje.

Obiteljska praksa

Ako dođe do uvođenja novih mjera, planira li se što s bolnicama, tj. s redovnim programom i pregledima u našim bolnicama? Planira li se selekcija onih važnih, neodgodivih pregleda i/ili zahvata i onih manje nužnih?

– Upravo su sve to opcije koje bi se u takvoj situaciji razmatrale, a na temelju toga donosile i teške odluke, no važno je reći kako se pritom pažljivo prate karakteristike i specifični pokazatelji koji određuju tijek epidemije te se prilikom aktiviranja pojedinih mjera pažljivo odvaguje određena šteta u odnosu na korist.

Planira li se rasterećenje liječnika obiteljske medicine u uvjetima pandemije te, recimo, uvođenje telefonskih liječničkih konzultacija vezanih za kroničnu terapiju?

– Slično bolničkim, opterećenje obiteljskih liječnika u značajnoj je mjeri prisutno u uvjetima epidemije COVID-19 bolesti koja traje dugo te pokazuje svoj neželjeni tijek, a osim toga, iscrpljuje kadrovske i materijalne resurse.

Poznato je kako obiteljska praksa djeluje u zdravstvenim timovima bez odgovarajuće administrativne podrške koja bi značajno pomogla u komunikaciji s pacijentima te nužnim konzultacijama u smislu rješavanja različitih zdravstvenih upita i problema telefonskim putem te putem danas dostupnih različitih informatičkih i komunikacijskih platformi.

Komentar na nošenje zaštitnih maski i preporuka u vezi s nošenjem maski, s obzirom na razne dezinformacije; koliko zapravo maska smanjuje mogućnost zaraze, je li djelotvorna u zaštiti od virusa te je li uopće vrijedno nositi masku? Kolika je funkcionalnost zaštitne maske ako su samo usta pokrivena, a nos nije, s obzirom na to da je mnogi građani upravo tako koriste?

– Općenito je dosadašnja komunikacija s javnošću vezano uz potrebu, način i vrstu zaštitnih maski koje moramo koristiti tijekom epidemije COVID-19 bolesti bila nejasna i nedovoljno fokusirana na bit i glavni preventivni cilj koji se nošenjem maske može postići.

Naime, najnovija istraživanja od strane Svjetske zdravstvene organizacije dovela su do saznanja kako pravilno nošenje maski odgovarajuće kvalitete preko nosa i usta, do brade, pridonosi značajnom smanjenju širenja zaraze.

Čak i kada se zaraza dogodi, zbog smanjene infektivne doze bolest rezultira blažim kliničkim slikama, obilježjima i tijekom bolesti. Dakle, nošenje maske je od presudnog značaja, pogotovo u zatvorenim prostorima, ali i na otvorenom kada nije moguće osigurati fizičku distancu među ljudima.

Maske sprečavaju širenje kapljica u kojima se nalazi virus, a koje disanjem, govorom i kašljanjem proizvodimo i širimo u prostor u kojem boravimo.

Azijska iskustva

Bismo li mogli ponešto naučiti o nužnosti i kulturi nošenja zaštitnih maski od azijskih zemalja gdje se koriste maske u velikome broju – ne samo zbog napučenosti, zagađenosti zraka, već i zbog prevencije od raznih zaraza?

– Nažalost, mi nismo puno naučili od iskustva mnogoljudnih azijskih zemalja u kojima su se virusi, primjerice gripe, oduvijek razvijali te mutirali u prenapučenim urbanim područjima tih zemalja.

Stoga su epidemije gripe koje su tijekom prošlog stoljeća, s početkom globalizacijskog procesa, počele snažnije prodirati u Europu često dobivale imena po kineskim gradovima, a njihove posljedice predstavljale su velik problem i u našoj populaciji.

Zbog povećanog obolijevanja, čestih teških komplikacija te povećane smrtnosti dodatno je dolazilo do velikih gospodarskih gubitaka zbog izostajanja s posla ili nastave te općenito smanjenja radne sposobnosti.

Možete li pojasniti razliku između izolacije i samoizolacije – zašto je bitna, koliko traje i kako se trebaju ponašati oni kojima je takva mjera propisana, s obzirom na prisutnost ili odsutnost simptoma koronavirusa, tj. COVID-19 bolesti?

– U izolaciju odlaze osobe za koje se utvrdi kako su zaražene koronavirusom, odnosno osobe koje su oboljele od COVID-19 bolesti. Izolacija obavezno traje minimalno 10 dana ako pacijent barem tri dana zaredom nema povišenu tjelesnu temperaturu i ako mu se značajno poboljša zdravstveno stanje.

S druge strane, samoizolacija se određuje za osobe koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim osobama od COVID-19 bolesti te po najnovijim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ona također traje 10 dana, osim za osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga, smještaja za stare i teško bolesne osobe te za osobe s invaliditetom čija samoizolacija i dalje traje 14 dana.

Rezultati preventivnih mjera podjednako su loši u Hrvatskoj i u drugim zemljama

Je li recept za održavanje što manjeg broja zaraženih u vrijeme pandemije zapravo vrlo jednostavan – fizička distanca, dezinfekcija i pranje ruku te pravilno nošenje zaštitne maske – te zašto mislite da je građanima tako teško slijediti jednostavne upute i preporuke koje bi nam svima pomogle u ovom jedinstvenom trenutku svjetske epidemije?

– Recept zaista izgleda vrlo jednostavno, ali ga nedovoljno i nesustavno primjenjujemo u praksi te su zato rezultati navedenih općih preventivnih mjera kod nas, ali i u drugim razvijenim i onim manje razvijenim zemljama, podjednako loši te epidemija u svom drugom valu bukti i ponovo ugrožava živote ljudi, gospodarske, kulturne i sve druge aspekte društvenog života modernog čovjeka.

Naime, očito je kako moderna zajednica, nažalost, ne može stvoriti potrebnu kritičnu masu u ukupnoj kolektivnoj svijesti i odgovornosti koja bi bila dostatna za cjelovito poštovanje, odgovorno postupanje i primjenu propisanih uputa i preporuka u svakodnevnom životu.