RIJEKA – Iznašanje razvojne vizije grada treba sinergiju svih dionika, a u tom poduhvatu, a posebno njegovoj realizaciji trebali bismo više koristiti resurse riječkog Sveučilišta, rečeno je na tribini naziva »Vizija Rijeke: Od čega ćemo živjeti?« održanoj u HKD-u na Sušaku.

Skup u organizaciji kandidatkinje za gradonačelnicu Rijeke Ive Rinčić te stranaka Akcija mladih i Centar u panel je raspravi je okupio predstavnike riječkih tvrtki i sveučilišta te političare, a kroz brojne otvorene teme kojih su se sugovornici u ovom formatu tek dotaknuli pružen je presjek stanja riječkog i županijskog gospodarstva, kao i prijedlozi usmjereni na njihov razvoj u kraćem i srednjem roku.

Potrebni iskoraci

– Nalazimo se u situaciji kada je grad prilično zapušten i nedostaje mu budućnosti, ali i hrabrosti i inovacija da se neke stvari mijenjaju.

Zanima nas gdje će Rijeka biti za 5, 15, 25 godina, što su pitanja koja nadilaze političku orijentaciju jer vizija grada nije vizija jednog čovjeka, nego bi stvarno trebala biti šira i otvorena tvorba koja zahtijeva da se svi zajedno uključimo i upregnemo. Mislim da možemo raditi iskorake i kao sveučilište, i kao grad, i kao županija, ali ovdje postoji nužnost korištenja resursa sveučilišta koja nedovoljno koristimo te specijalizacije.

Ako govorimo o povezivanju između grada i sveučilišta potrebnom za takav iskorak, moramo se usredotočiti na dva-tri prioriteta da se u njima ne bismo pogubili, kazala je Rinčić, navodeći kako Rijeka može preokrenuti negativne i stagnirajuće trendove kao što su demografski, ekonomski, pa i obrazovni, ako se kolektivno preuzme odgovornost i donesu odluke za budućnost.

U raspravi su sudjelovali i dekan Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić koji je istaknuo kako su faktori koji oblikuju riječko gospodarstvo kompleksni te nadilaze lokalne, pa čak i nacionalne okvire, već počivaju na europskoj ekonomskoj krizi i inertnosti, kao i direktor farmaceutsko-tehnoloških operacija JGL-a Mate Poropat koji je naveo kako trend povratka ljudi iz inozemstva i mogućnost da se još iseljenih vrati natrag riječkoj privredi daju perspektivu.

Pomorstvo primjer

Drezgić je izdvojio i kako je neuspjeh da se u Hrvatskoj razviju industrije s visokim dodanim vrijednostima pospješio iseljavanje izvanrednih kadrova koji stasaju na riječkom Sveučilištu, dok je Jakov Karmelić, direktor pomorske agencije CMA CGM CROATIA, kazao kako situacija nije tako crna te kako upravo pomorstvo u Rijeci može poslužiti kao primjer suradnje obrazovanja i gospodarstva s visokim stupnjevima stečenih znanja i još većom potražnjom svjetskih igrača.

U sklopu tribine, vijećnik županijske Skupštine i suvlasnik tvrtke Alarm Automatika Boris Popović, ujedno i moderator zbivanja, publici je izložio opširnu prezentaciju o stanju i kretanjima riječkog gospodarstva te problemima s kojima se suočava.

Popović je istaknuo kako Rijeka prema posljednjim istraživanjima razvijenosti zauzima tek 65. mjesto među jedinicama lokalne samouprave, dok je Primorsko-goranska županija šesta, pri čemu se bilježe značajni padovi na predmetnim ljestvicama.

Podcrtan je i pad riječke i županijske konkurentnosti, a navedeno je i kako među 160 vodećih hrvatskih tvrtki samo osam tvrtki ima sjedište u PGŽ-u.