U Rijeci od ukupnog stambenog fonda, samo 4 posto čini privatni smještaj. Taj je udio manji od nekih velikih gradova poput Zagreba ili Splita, što znači da prostora za rast u privatnom smještaju još ima.

Koliki će taj udio biti, odnosno koja će biti gornja granica tek se treba utvrditi, a to će se provesti kroz izračun prihvatnog kapaciteta destinacije u okviru novih zadaća koje su temeljem novog Zakona o turizmu dobile turističke zajednice.

Zadnju riječ dat će, pak, gradsko vijeće. Istaknuo je to Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke na današnjoj sjednici Skupštine na kojoj je, uz ostalo, usvojen Plan rada TZG Rijeke za 2025.

Direktor riječke TZ, je naime, iznio rezultate analize privatnog smještaja koji u gradu čini više od polovice smještajnih kapaciteta, no još uvijek mali udio u ukupnom stambenom fondu.

Što je pokazala analiza?

Škarpa je, naime, pojasnio kako je u Zagrebu maksimalna granica udjela privatnog smještaja u stambenom fondu postavljena na 10 posto, a u Splitu na 14 posto.

– Isto tako, analiza je pokazala kako je u studenom prosječna oglašena cijena u privatnom smještaju bila 80 eura. Što se tiče prostorne raspodjele, praktički nema mjesnog odbora u Rijeci na čijem području nemamo kapaciteta u privatnom smještaju.

Najviše ih je na području Kantride, 187, na drugom je mjestu područje Brajda-Dolac sa 123 objekta, a sam centar je na trećem mjestu sa svojih 106 objekata u domaćinstvu.

Najviše objekata imamo kategorizirano sa 3 zvjezdice, njih oko 1.100, tristotinjak je kategorizirano s četiri zvjezdice, 10 objekata u domaćinstvu ima pet zvjezdica, no imamo i pedesetak onih koji imaju samo dvije zvjezdice.

To pokazuje da ima prostora i za rast u kvaliteti, kazao je Škarpa dodajući i kako je 2019. je u gradu bilo oko 3.900 ležajeva u privatnom smještaju, a ove godine oko 6.100 što je povećanje od 63 posto.

Kao i kako se posljednja dva mjeseca primjećuje značajan interes ljudi da registriraju svoje objekte kao privatni smještaj prije nove godine kada na snagu stupa novi zakonski okvir.

O budućnosti privatnog smještaja

Na sjednici se najveća rasprava povela upravo o pitanju budućnosti privatnog smještaja pa je tako članove skupštine, primjerice, zanimalo kako će se postaviti Grad u slučajevima kada su gradski prostori u stambenim zgradama u kojima će iznajmljivači morati skupljati suglasnosti za obavljanje djelatnosti.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će se vjerojatno razmatrati od slučaja do slučaja. Ujedno je kazao i kako je njegova incijativa u Udruzi gradova da se zatraži odgoda donošenja novih zakonskih rješenja – odbačena.

Nenad Miculinić, predstavnik iznajmljivača u Skupštini TZG Rijeke, istaknuo je kako je očito cilj vladine reforme da se ukinu apartmani u stambenim zgradama, kao i kako mali iznajmljivači nisu rentijeri.

Na temu se nadovezao i predsjednik Skupštine TZG Rijeke Vojko Obersnel koji je kazao kako je svima jasno da turizam treba razvijati održivo, ali i kako smatra da nove zakonske promjene neće riješiti problem priuštivog stanovanja.

– Zakonske promjene su stvar političke volje i ja se doista nadam da će oni koji donose odluke poslušati što imaju za reći građani koji se time bave.

Sigurno da je neke promjene trebalo napraviti, na kraju krajeva i temeljem praksi brojnih gradova u Europi. Nikome ne trebaju demonstracije protiv turizma, kao što se to dogodilo u nekim mjestima u kojima je rast prije svega privatnog smještaja išao nebu pod oblake. No mi vidimo da smo još daleko od nekakve zasićenosti u tom smislu.

Ono što se sada dešava i čime se pokušava opravdati donošenje tih poreznih i drugih mjera neće polučiti nikakve rezultate u smislu smanjenje cijene dugoročnog najma ili cijene nekretnina. To su dvije potpuno različite priče i tu je zakonodavac krenuo u potpuno krivom smjeru, poručio je Obersnel.

Plan za iduću godinu

Inače, u planu za iduću godinu u Rijeci je ponavljanje ovogodišnjeg broja noćenja, obzirom, na rekonstrukcije nekih hotela, kao i zato što se ne zna što će se obzirom na predstojeće zakonske promjene, događati s privatnim smještajem.

Riječ je, dakle, o nekih 682.000 noćenja. Sam studeni je u Rijeci donio čak 30 posto bolje rezultate nego lani, odnosno oko 27.000 noćenja.

Govoreći o pokazateljima u turizmu, Škarpa je kazao kako je fizički turistički promet zadnjih desetak godina rastao po stopi od oko 20 posto godišnje.

Riječku TZ u 2025. očekuje niz aktivnosti oko izrade Plana upravljanja destinacijom, kroz koji će se trebati razraditi mjere i ciljevi razvoja riječkog turizma.

Poseban naglasak u radu će biti dan i na gastro ponudu grada. Naime, kako je Kvarner proglašen Europskom regijom gastronomije 2026. iduću će se godinu i u Rijeci zajedno s ugostiteljima pokušati gastro ponudu podići na još viši nivo kvalitete. Inače, planirani proračun riječke TZ za 2025. je isti kao i ovogodišnji te iznosi milijun i 950 tisuća eura.