Javna tribina

Poraz školskog sustava: Više od polovice hrvatskih maturanata smatra da je homoseksualnost bolest

Katarina Bošnjak

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Na tribini o spolu i rodnom identitetu udruga LORI predstavila je rezultate istraživanja stavova prema osobama homoseksualne orijentacije.



Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) u Vijećnici Grada Rijeke održana je javna tribina “Spol i rodni identitet u suvremenom društvu”.


Tribinu je organiziralo Vijeće za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Udrugom LORI iz Rijeke, a sudjelovale su prof. prim. dr. sc. Dubravka Jurišić Eržen s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, doc. dr. sc. Jasminka Juretić iz Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci, dipl. iur. Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te mag. Cult. Ana Ajduković iz Udruge Lori, dok je razgovor moderirala prof. dr. sc. Sanja Barić, pomoćnica rektorice za institucijske kapacitete i politike te predsjednica Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci.


Kako je objasnila prof. dr. sc. Sanja Barić, Sveučilište u Rijeci uvijek je bilo predano društvenoj odgovornosti i kao takvo je prvo i još uvijek jedino sveučilište u RH koje je usvojilo plan rodne ravnopravnosti na razini sveučilišta.





– Plan rodne ravnopravnosti odnosi se na četiri različita područja u kojima se pokušavaju identificirati stvarni problemi rodne dimenzije u radu nastavnika, znanstvenika, u studentskoj populaciji i među administrativnim osobljem.


Misija ovog tijela je provođenje ovog plana za sve nas, za društvenu zajednicu u kojem sveučilište djeluje, a jedna od prioriteta je edukacija o ovome – kazala je Sanja Barić.


Prof. prim. dr. sc. Dubravka Jurišić Eržen definirala je medicinske aspekte spola i roda te objasnila razliku između ova dva pojma.


Na to se nadovezala i doc. Dr. sc. Jasminka Juretić, rekavši kako je transrodnost zapravo nesuglasnost rodnog identiteta sa spolnim, dok je transseksualnost usklađivanje spola i roda te se postiže hormonalnom terapijom i kirurškim zahvatom.


Premda se rodno varijantne ili rodno nebinarne osobe u Hrvatskoj definiraju psihijatrijskom dijagnozom, naglašava se da to nisu psihički poremećaji, već se dijagnoza mora dobiti kako bi osobe mogle dobiti pomoć, najčešće u vidu hormonalne terapije.


O pravnim aspektima i radu pravobraniteljica na zaštiti prava transrodnih osoba govorila je dipl. iur. Višnja Ljubičić, predstavljajući kronološkim redoslijedom ključne zakone donesene u Hrvatskoj, a vezane uz prava LGBTIQ osoba.


– Ravnopravnost spolova ustavna je kategorija unesena u Ustav RH 2000. godine, temeljem koje svi spolovi imaju jednak status, jednake mogućnosti u društvu i da ostvaruju jednake rezultate za ostvareni rad, najčešće se s time susreće na tržištu rada – objasnila je Višnja Ljubičić.


Mag. Cult. Ana Ajduković iz Udruge LORI predstavila je iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj, kao i rezultate istraživanja stavova prema osobama homoseksualne orijentacije koje je provedeno prošle godine.


Naime, prema rezultatima istraživanja više od polovice učenika završnih razreda srednje škole smatra da je homoseksualnost bolest, zbog čega se ističe kako je u sustavu obrazovanja potrebno uključiti više edukacije o homoseksualnosti, transseksualnosti i transrodnosti.