Članovi Vijeća građana Rijeke predali su gradonačelniku Marku Filipoviću 90 preporuka za unaprjeđenje mjesne samouprave u Rijeci i povećanje sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice.

Vijeće građana Rijeke okupilo je 33 nasumično odabranih građanki i građana Rijeke i prvi je projekt takve vrste u Hrvatskoj. U sklopu projekta, tijekom susreta koji su se održavali od početka studenog do početka prosinca ove godine, članovi Vijeća učili su, konzultirali se, raspravljali i donijeli preporuke za razvoj mjesne samouprave i aktivnog građanstva u Rijeci.

Njihov cjeloviti izvještaj može se pročitati OVDJE.

Preporuke su, navodi gradski portal Rijeka.hr, usvojene na šestom susretu Vijeća građana Rijeke, a odnose se na povećanje informiranosti i interesa građana o mjesnoj samoupravi i mogućnostima uključivanja u razvoj lokalne zajednice; unaprjeđenju i povećanju znanja i vještine svih relevantnih aktera u sustavu mjesne samouprave, povećanju uključivanja i sudjelovanja građana u mjesnim odborima i aktivnostima za razvoj lokalne zajednice, povećanju sudjelovanja građana u procesima odlučivanja u mjesnim odborima i lokalnoj zajednici te povećanje učinkovitosti u zadovoljavanju potreba građana i rješavanja problema u sustavu mjesne samouprave.

Pismo članova Vijeća

Preporuke je gradonačelniku predala najmlađa članica Vijeća građana, 22-godišnja Nika Bogović, koja je ujedno i pročitala pismo članova Vijeća.

„Mi, pozvani i izabrani članovi i članice Vijeća građana Rijeke, počašćeni smo i ponosni što smo mogli doprinijeti izradi preporuka kojima ćete Vi, zajedno sa svim građanima i građankama Rijeke, unaprijediti sustav mjesne samouprave i povećati sudjelovanje nas građana i građanki u razvoju lokalne zajednice.

Zahvaljujemo što ste omogućili pokretanje ovog Vijeća građana Rijeke te izražavamo veliko zadovoljstvo radom u njemu.

Nadamo se da ćete pronaći načina da već razvijen i postojeći sustav mjesne samouprave i građanske participacije, putem dopuna lokalne regulative i osiguravanjem potrebnih sredstava u gradskom proračunu, dodatno unaprijedite vodeći se našim prijedlozima i preporukama.

Stoga Vas pozivamo da prihvatite i usvojite naše prijedloge za boljitak našeg grada i za primjer drugim gradovima kako aktivno uključivati građane u život lokalne zajednice“, kazala je u ime svih članova Vijeća građana Nika Bogović.

U pismu, koji je sastavni dio dokumenta uz osvrt na proces, potpise svih članova Vijeća i 90 preporuka, navodi se i sljedeće:
„Sudjelovanjem u radu Vijeća građana Rijeke dobili smo niz novih informacija i znanja o mjesnoj samoupravi i aktivnom građanstvu a naše preporuke temelje se na zajedničkom promišljanju svih članica i članova Vijeća koje je vođeno sljedećim: neizmjerno volimo naš grad te vlastitim doprinosom i primjerom želimo raditi i doprinijeti njegovom boljitku; vrlo je bitno osigurati prostor da građanke i građani Rijeke mogu izraziti svoje potrebe, da budu uključeni u život grada i da im se omogući angažman na dobrobit sviju; neovisno o tome koja grupa ljudi želi pokrenuti neku akciju, važno je omogućiti i poticati interakciju i suradnju svih dionika koji mogu doprinijeti postizanju pozitivnih promjena i širenju dobrih ideja za stvaranje boljeg i ugodnijeg kvartovskog i gradskog života; aktivni građani i građanke i s malim akcijama mogu značajno doprinijeti unaprjeđenju života u Rijeci.“

Hoće li to biti moguće i provesti?

Gradonačelnik Filipović ponovno se zahvalio svim članovima Vijeća građana Rijeke što su pristali biti dio ovog projekta, koji je pokrenuo Grad Rijeka.

„Veliko hvala svima vama koji ste danas ovdje, jer bez vašeg dobrovoljnog uključivanja, bez želje da nešto promijenite u našem gradu, bez ovih preporuka koje ste izradili, bez tog uloženog truda da učinite korak više za čitavu zajednicu, ovog projekta, ne bi bilo“, kazao je gradonačelnik Filipović, zahvalivši se Udruzi za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke koja je pripremala i koordinirala projekt te Sonji Schirmbeck, direktorici Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju, koja je podržala projekt, kao i svim uključenima u realizaciju projekta.

„Jedva čekam pročitati vaše preporuke i uvjeren sam da je svaka od njih iznimno kvalitetna, a hoće li sve biti moguće i provesti, vidjet ćemo nakon što ih analiziramo i vidimo što je sve, u okviru naših mogućnosti, moguće realizirati.

No, upravo se u ovim preporukama, uvjeren sam, nalaze odgovori na pitanje kako unaprijediti kvalitetu života svih Riječanki i Riječana, kako kroz rad mjesnih odbora, s čijim predstavnicima ste također surađivali, baš kao i s predstavnicima Gradske uprave, tijekom vašeg posljednjeg susreta“, kazao je gradonačelnik Filipović, uz kojeg je predaji preporuka prisustovala i pročelnica Upravnog odjela za poslove Gradonačelnika, Gradskog vijeća i mjesnu samoupravu Verena Lelas-Tibljaš.

Prijedlozi i preporuke bit će upućeni svim relevantnim akterima u Gradu Rijeci na uvid i komentiranje, a prvi odgovor Vijeću građana o prijedlozima i preporukama gradonačelnik će dati na sljedećem susretu s članovima Vijeća, planiranim za prvu polovicu 2024. godine.

Iskustva članova Vijeća

Igor Bajok, voditelj Vijeća građana Rijeke kazao je kako vjeruje da je ovo bila avantura za sve uključene u ovaj intenzivni proces, posebice članove Vijeća građana Rijeke.

„Zbog vašeg odgovornog i posvećenog pristupa vašem sudjelovanju u Vijeću građana došli smo do rezultata na koji možete biti izuzetno ponosni i zadovoljni“, poručio je i Bajok.

Članovi Vijeća građana izrazili su zadovoljstvo mogućnošću da sudjeluju u radu prvog Vijeća građana Rijeke.

Marin je kazao kako je, čim je čuo da se osniva Vijeće građana, poželio biti njegov dio, i bio je te sreće da je upravo na njegovoj adresi ubačeno pismo gradonačelnika.

„Jako sam sretan što sam imao priliku sudjelovati u ovom prvom vijeću građana na bilo kojoj političkoj razini u RH.

Njegovo pokretanje ostat će zapisano kao vaša zasluga, a nadam se da ćete iskoristiti i priliku da preuzmete zasluge kao prvi gradonačelnik u Hrvatskoj koji je prihvatio i ugradio preporuke Vijeća građa“, poručio je vijećnik Marin.

Vijećnica Jasminka zahvalila se u svoje osobno i ime ostalih članova Vijeća na prilici da sudjeluje u ovom projektu:

„Doista nam je bilo lijepo surađivati zajedno i nadam se da ovo vijeće neće biti i posljednje“.

Kao osoba koja ima iskustva u radu mjesne samouprave, vijećnik Zoran prenio je svoje iskustvo kako izazovi u radu mjesnih odbora ne dolaze samo sa strane gradske uprave, već i samih vijeća mjesnih odbora.

„Građani se teško odlučuju uključiti u rad vijeća mjesnih odbora, a ja smatram da je to najbitnije – da se građane u što većoj mjeri informira i a onda i uključi u odlučivanje“, poručio je vijećnik Zoran.

Vijeće građana Rijeke čine 33 člana i članice, od čega je 16 muškaraca i 17 žena. Članovi i članice Vijeća dolaze iz 33 različite ulice u gradu Rijeci te ukupno 24 mjesna odbora.

Radni status članova i članica ukazuje da je njih 42% zaposleno, 33% ih ima umirovljenički status, 18% ih je nezaposleno, a 6% ih studira. Od 33 člana i članice Vijeća, njih 48% završilo je fakultet, 42% srednjoškolsko obrazovanje, a 9% magisterij ili doktorat. Najmlađa članica Vijeća ima 22 godine, dok najstariji član i članica imaju 74 godine.

Odradili šest susreta

Vijeća građana Rijeke, osim današnjeg susreta na kojem su predane preporuke, susrelo se šest puta.

Prvi susret održan je u petak, 3. studenog, a bio je posvećen međusobnom upoznavanju članova i članica Vijeća i upoznavanju s načinom rada u Vijeću te razgovoru o pravilima rada u Vijeću i njihovu usvajanju.

Drugi susret održan je u subotu, 4. studenog, a bio je posvećen upoznavanju članica i članova Vijeća s konceptom i sustavom mjesne samouprave u Rijeci.

Uvodno izlaganje o mjesnoj samoupravi u Hrvatskoj održao je Vedran Đulabić, redoviti profesora na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dok je Dragica Fadljević, voditeljica Odsjeka za mjesnu samoupravu u Gradu Rijeci, kroz tri predavanja detaljno predstavila sustav mjesne samouprave u Gradu Rijeci te način funkcioniranja i financiranja istog.

U posljednjem dijelu ovog susreta članice i članovi Vijeća dobili su sažetak rezultata savjetovanja s ključnim akterima u sustavu mjesne samouprave.

Treći susret održan je u subotu, 11. studenog, s bio je posvećen upoznavanju članica i članova Vijeća s različitim oblicima sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka.

Uvodna izlaganja o suvremenom razumijevanju demokracije i o tipovima političkog sudjelovanja održao je Berto Šalaj, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dok je o različitim oblicima sudjelovanja građana u procesima odlučivanja te demokratskim inovacijama u tom području predavanja održao Vedran Đulabić, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uz navedena održane su i prezentacije o alatima i praksama uključivanju građana u donošenje odluka i komunikacije s građanima u Rijeci, o primjerima dobre prakse rada udruga u mjesnim odborima u Rijeci te prezentacija Programa malih komunalnih akcije i Riječkog programa lokalnog partnerstva.

Četvrti susret održan je u subotu, 25. studenog, a bio je posvećen upoznavanju članica i članova Vijeća s predstavnicima ključnih aktera u sustavu mjesne samouprave i razgovoru s istima o glavnim izazovima u sustavu mjesne samouprave i građanske participacije te idejama i prijedlozima za unaprjeđenje.

Peti susret održan je u nedjelju, 26. studenog, a bio je u cijelosti posvećen izradi prijedloga i preporuka Vijeća za unapređenje sustava mjesne samouprave i povećanje sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice. Članice i članovi Vijeća na preporukama su radili kroz pet tematskih cjelina i pet potpitanja koja su proizašla iz prethodnih susreta i rada Vijeća a tiču se informiranja, edukacije, uključivanja, sudjelovanja i sustava mjesne samouprave.

Šesti susret održan je u petak, 1. prosinca, i bio je posvećen usvajanju odnosno glasanju o preporukama Vijeća. O preporukama se glasalo tajno i osobno, putem glasačkih listića.

Susret je završio dogovorom o narednim koracima u radu Vijeća i predaji preporuka gradonačelniku Filipoviću, na sedmom susretu Vijeća, 8. prosinca 2023. godine.

O Vijeću građana

Vijeće građana Rijeke, projekt je u sklopu kojeg su, tijekom nasumično odabrane građanke i građani Rijeke raspravljali o tome kako Grad Rijeka može unaprijediti sustav mjesne samouprave i povećati sudjelovanje građana u razvoju lokalne zajednice.

Tijekom rujna i listopada 2023. godine, u poštanske sandučiće više od 1000 slučajno odabranih riječkih kućanstava ubačeno je pismo s pozivom gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, za sudjelovanje u radu Vijeća građana Rijeke.

Uz pozivno pismo, priložena je i brošura s osnovnim pitanjima i odgovorima o ustrojavanju, svrsi i radu Vijeća građana Rijeke, a sve informacije nalaze se i na internetskoj stranici www.vijecegradanarijeke.org.

Slučajno odabrana kućanstva potom su obilazili educirani anketari, kojima su građani iskazivali spremnost na sudjelovanju u Vijeću građana. Sudjelovanje u Vijeća građana Rijeke je dobrovoljno.

Kako je cilj da Vijeće čine građani i građanke različite dobi, spola i mjesta stanovanja, koji predstavljaju Rijeku „u malom“, unaprijed je definiran redoslijed osoba prema spolu i dobi koje su se, u nekom odabranom kućanstvu, pozivale na sudjelovanje u VGR.

Selekcija i odabir, uspješno su okončani, što je omogućilo sve preduvjete za početak rada 33 člana i članice Vijeća građana Rijeke.

Također, uoči početka rada Vijeća građana Rijeke Grad Rijeka pozvao je udruge i građanske inicijative koje svoje aktivnosti provode u jednom ili više mjesnih odbora na području Rijeke da predstave svoj rad članicama i članovima Vijeća građana Rijeke i široj javnosti.

Isto tako, uoči početka rada Vijeća, Grad Rijeka je pozvao građanke i građane, udruge i vijeća mjesnih odbora, kao i sve druge zainteresirane, na davanje prijedloga i preporuka mjera za unaprjeđenje sustava mjesne samouprave u Rijeci.

Pokretač projekta Vijeća građana Rijeke je Grad Rijeka, dok je za pripremu i provedbu projekta zadužena Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke, a u suradnji s Gradom Rijekom. Pripremu i provedbu ovog projekta podržala je i Zaklada Friedrich Ebert.

Grad Rijeka sufinancira ovaj projekt u iznosu od 6.700 eura. Metodologiju nasumičnog izbora građanki i građana u Vijeće građana Rijeke izradio je obrt Stratosfera iz Rijeke u suradnji s Udrugom Smart.

Vijeća građana (Citizens’ Assemblies) predstavljaju inovativni alat koji omogućava sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka na različitim razinama vlasti (od lokalne do europske) i razmatranje različitih tema i važnih društvenih i političkih pitanja od strane samih građana koji, u strukturiranom i vođenom procesu, izrađuju prijedloge i preporuke donositeljima i provoditeljima odluka na zadanu temu, pitanje odnosno problem.

Vijeća građana provedena su do sada u Njemačkoj, Belgiji, Republici Irskoj i mnogim drugim državama ili gradovima, pa i na razini Europske unije.