Foto Vedran Karuza
Pred nama je zelena tranzicija na željeznici, u čiji razvoj se najavljuju ulaganja veća nego ikad
povezane vijesti
Godišnja konferencija Novog lista pod nazivom Transformacija Kvarnera – Kvarner 2030. održana je danas u opatijskom hotelu Ambasador, gdje su se okupili ključni dionici projekata koji bi u narednim godinama kvarnersku regiju te Rijeku kao njen centar trebali pretvoriti u moderno europsko središte.
O brojnim infrastrukturnim projektima, ulaganjima u znanost, nove tehnologije, ali i održivi turizam visoke kvalitete, sudionici konferencije raspravljali su kroz tri panela.
U raspravi trećeg panela, na temu Zelenog plana sudjelovali su Justus Reinke, izvršni direktor u Lurssen grupi, Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ivan Herak, član uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja, Dario Silić, generalni direktor Bina Istre d.d., koncesionara autocesta u Istri, te Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture.
Panel je započeo s pitanjem o zelenoj tranziciji na željeznici, u čiji razvoj se najavljuju ulaganja veća nego ikad, a predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić je istaknuo kako će projekti rekonstrukcije i izgradnje željezničke mreže sami po sebi pridonijeti zaštiti okoliša i smanjenju zagađenja koje dolazi iz prometa.
– Ulaganja u željeznicu nisu samo najave, jer trenutno imamo 27 velikih projekata, u raznim fazama realizacije, vrijednih milijardu i pol eura. Do kraja ovog desetljeća, uz sufinanciranje iz EU planiramo do kraja desetljeća uložiti još šest milijardi, u prvom redu na naša dva glavna prometna pravca, onome koji se proteže od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, te drugom koji ide od Rijeke do granice s Mađarskom.
Samom modernizacijom pruga ispunit ćemo velik dio europskog plana po tom pitanju. Na željeznici su najveći zagađivači dizel lokomotive, a na naša dva glavna pravca prijevoznici u teretnom prometu koriste i koristit će električne lokomotive, jer to je i povoljnije po pitanju troškova za prijevoznike, gotovo upola jeftinije od vuče dizel lokomotivama, kao i ekološki prihvatljivije.
U putničkom prijevozu, tamo gdje pruge nisu elektrificirane, koristit ćemo baterijske vlakove koje već razvoja Končar, a mi ćemo izgraditi i punionice za njih, tako da ćemo s ovim projektima ispuniti sve zahtjeve EU, rekao je Kršić.
Brže, sigurnije i bolje
Predsjednik uprave Bina Istre Silić je kazao kako će završetak izgradnje Istarskog ipsilona u punom profilu omogućiti u prvom redu znatno brže i sigurnije putovanje i bolju povezanost s ostatkom autocestovne mreže u Hrvatskoj.
– Puno je izazova, primjerice, na probijanju tunela Učka, gdje smo imali velike izazove s geološke strane, jer je geologija daleko složenija nego na trasi postojeće cijevi, ali smo paralelno s gradnjom druge cijevi, nedavno krenuli i u izgradnju trase prema Matuljima.
I to će biti izazovno, jer ne možemo zaustavljati promet, a trasa prolazi kroz brojne usjeke i u blizini kuća, od kojih će se dio morati rušiti. Plan je u šestom mjesecu iduće godine pustiti u promet drugu cijev tunela.
Nešto kasnije ćemo krenuti u obnovu postojeće cijevi, kako bi se u potpunosti uskladili s EU normama, a paralelno ćemo nastaviti s radovima na dionici od tunela Učka do Matulja, kako bi omogućili vozačima da punim profilom autoceste od, primjerice, Zagreba do Pule, stignu za dva i pol sata, rekao je Silić.
Ivan Herak, član Uprave ACI-ja, je kazao kako se ACI nalazi u specifičnom trenutku, prije svega jer se radi na produljenju koncesija za marine, a što je pitanje svih pitanja. Drugo je i pitanje diverzifikacije poslovanja jer se želi izaći iz spirale ovisnosti o koncesijama. A paralelno će početi ispitivanje pretpostavki za nove akvizicije, ali i stvaranje vlastite čarter flote.
– Odgovornost Uprave je velika, ACI je kompanija koja je 78 posto u vlasništvu države, ima ukupno preko 600 dioničara i ima 22 lokacije na najljepšim mjestima na Jadranu. Jedan od pravaca našeg razvoja su i strateška partnerstva, kao što je partnerstvo s Lurrsen grupom. Što se tiče zelenih tehnologija, mislimo da je ACI voditelj zelene tranzicije i ponosni smo član projekta Dolina vodika sjevernog Jadrana. Projekt Dolina vodika je put u samoodrživost i formiranje ACI-jeve flote pogonjene na vodik, kazao je Herak.
Prijevoz s nula emisija
Justus Reinke, izvršni direktor u Lurssen grupi govorio je o promjenama koji će pomorstvo doživjeti u budućnosti te rekao da u Lurssenu već više od desetljeća rade na tehnologijama koje doprinose prijevozu s nula emisija CO2.
– Najbitnije je reći da se u zelenoj tranziciji neće raditi o jednoj tehnologiji koja će donijeti promjenu, već više novih tehnologija. Također, u ovom trenutku najvažnije je dostići dogovorene razine emisije CO2 na svjetskoj razini, kao i Europskog zelenog plana.
Ako pogledamo prekooceanski prijevoz, vidimo da su metanol i pretvaranje metanola u vodik jedan od najvažnijih putova kojima trebamo ići. Ta tehnologija i nije tako daleko što se tiče vremena potrebnog da se razvije. No, već se govori i o amonijaku kao gorivu, no još imamo vremena dok se ta tehnologija razvije, kazao je Reinke.
U kratkoročnom razdoblju kao pogonsko gorivo izdvojio je vodik.
– Možda čak i baterije, to ovisi o razvoju tehnologije. No, sigurno ćemo vidjeti dramatične promjene u idućim desetljećima. Maersk jako radi na razvitku primjene metanola kao goriva. I mi želimo s našim klijentima u industriji jahti ponuditi te nove tehnologije, čak i prije nego što budu spremne za širu komercijalnu upotrebi.
Jer, naši klijenti razumiju da treba puno truda da se nove tehnologije lako koristi i da postanu široko dostupne. Tako da stalno radimo na tome. Imamo projekt koji će biti isporučen u 2025. godini, a to je vodikov gorivni članak, kazao je Reinke.
Zeleni plan sadnji
Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, je o suradnji s JLS-ima, pak, istakla kako su mnogi dionici s Kvarnera dugogodišnji korisnici Fonda.
Kazala je kako je prije dva tjedna okončan drugi ciklus dodjele sredstava za zelenu infrastrukturu, čija je misija da sufinanciranjem pomogne ostvarenju cilja Europskog zelenog plana o sadnji 3 milijardi stabala, a kroz koji Hrvatska planira sadnju milijun stabala godišnje, postavljanje biciklističkih i pješačkih staza, edukaciju građana o klimatskim promjenama, stavljanje slavina s pitkom vodom na javnim prostorima i drugo.
Govorila je i o Smart city konceptu navodeći kako se on može primijeniti i na županije i općine te će se uskoro raspisati novi natječaj težak 5 milijuna eura za projekte primjenu pametnih i održivih rješenja.
Prijevoz željeznicom
Zeleni plan EU predviđa da se do 2050. godine 80 posto kopnenog tereta mora prevoziti željeznicom, na pitanje je li to izvedivo, odgovorio je Kršić.
– U Hrvatskoj hoće, u to sam uvjeren, Nama 85 posto tereta prolazi na navedena dva glavna pravca, kojima ćemo zanačajno povećati kapacitete, izgradnjom drugog kolosijeka. Time ćemo stvariti kapacitete i uvjete da se što veća količina tereta prebaci na željeznicu.
To će trajati desetak godina, jer imamo puno poteškoća s projektiranjem, izazove sa sporom procedurom, a na dionici od Karlovca do Rijeke izazov je i velik broj tunela, vijadukata, usjeka i mostova, ali Rijeku i Mađarsku planiramo povezati novom prugom do 2035. godine, rekao je Kršić.
Silić je, odgovarajući na pitanje o promjenama zbog usmjeravanja financija ka željeznici i što to znači za cestogradnju, te kako se tome prilagoditi i što se sve mijenja, odgovorio kako je Bina Istra uspjela osigurati potrebna sredstva za sve projekte koji su u tijeku.
Mlijardu eura za ulaganje
– Uspijevamo osigurati pozamašna sredstva za ulaganja. Trenutno smo na oko milijardu eura sredstava za ulaganje, bez državnih jamstava, ali problem je izdavanje dozvola, sporost u otkupu zemljišta i slično.
Što se promijenilo – evo, primjerice 30 posto svog kamena iskopanog u novoj cijevi tunela, vraća se u tunel u betonu koji se ugrađuje. U iskopu tunela koristili smo pokrentu traku za odvoz iskopa, čime smo znatno smanjili zagađenje.
Na novoj trasi prema Matuljima izgradit ćemo šest kilometara zidova za zaštitu od buke, novi sustav odvodnje, a postavit ćemo i novu LED rasvjetu koja će smanjiti potrošnju energije, ali i utjecaj na divlje životinje u Parku prirode Učka.
Naša grupacija je impementirala i nove prakse u zaštiti na radu, što se vidi i po podatku da na iskopu tunela nismo imali ozbiljniji incident. Mjere koštaju, nisu jeftine, ali donose rezultate na svim razinama, rekao je Silić.
Na pitanje kako pomiriti zaštitu okoliša, i financijsku perspektivu u turizmu, Herak je naveo kako turizam ima svoju socijalnu, gospodarsku, prostornu održivost, kao i održivost radne snage i sve te komponente treba uskladiti.
Gospodarska je održivost, smatra, na suspektnoj razini jer hrvatski turizam još uvijek ne stvara dovoljnu dodanu vrijednost, a jedan od najvećih problema je saturacija prostora. No, to će se dati pomiriti.
– U današnje vrijeme zeleni turizam i ponuda su međuovisne, a zeleni turizam je bitan element hrvatske turističke ponude jer Hrvatska svoju ponudu temelji i na prirodnim ljepotama, kazao je Herak kazavši kako je Hrvatska još uvijek sezonska destinacija.
No putu razvoja održive zelene destinacije u prilog idu europska i nacionalna legislativa, a na raspolaganju su i ogromna sredstva NPOO-a i Višegodšnjeg okvira.
– Imamo na raspolaganju i dovoljno novca i znanja, na nama je da to i iskoristimo, ukazao je Herak.
Kako konkurirati Aziji?
Izvršni direktor u Lurssen grupi komentirao je i kako biti konkurentan azijskim brodogradilištima.
– Europska su se brodogradilišta fokusirala na kompleksne brodove i tu vidim priliku, kad govorimo o novim tehnologijama. Imamo jake inženjere koji se time bave, i u Rijeci.
Europski brodograditelji se baziraju na integraciji sustava, to je kompetitivna prednost koju imamo, ako se usporedimo s većim azijskim brodogradilištima koja se fokusiraju na veće brodove za prijevoz, kazao je Reinke.
Zelena tranzicija kao velika šansa
Misli da je zelena tranzicija “velika šansa” da Europa bude na prvoj crti implementiranja novih tehnologija.
– Naravno da ima drugih koje treba slijediti, to je konstantna igra koju igramo, ali mislim da se moramo fokusirati na digitalnije inovacije kako bismo bili što produktivniji. A s dobrim temeljima u vidu obrazovanja, mislim da smo u dobroj poziciji, kazao je Reinke.
Rajčić je govorila i o sredstvima namijenjenima za ulaganje u zelene tehnologije.
Naime, Modernizacijski fond je novi instrument na raspolaganju, kroz koji nas očekuje do 100 milijuna eura godišnje za industriju, točnije za modernizaciju postrojenja.
Druga omotnica je za građane, kroz poticanje novih izvora energije, ali i energetske obnova kuće, pa se tako potiče ugradnja fotonaponskih elektrana, a iduće godine se očekuje rekordna omotnica energetske obnove od 120 milijuna eura, s kojom je cilj obnoviti preko 10.000 obiteljskih kuća. I to kroz fotonapone, dizalice topline i slično.
Kazala je i kako ove godine još nije objavljen poziv za kupnju električnih vozila jer se obzirom na promjene na tržištu elektromobilnosti, planiraju prilagoditi uvjeti natječaja, a na kraju panela sudionici su se složili kako je Zeleni plan zapravo prilika, a ne poteškoća u budućem razvoju.
