Godišnja konferencija Novog lista pod nazivom Transformacija Kvarnera – Kvarner 2030. održana je danas u opatijskom hotelu Ambasador, gdje su se okupili ključni dionici projekata koji bi u narednim godinama kvarnersku regiju te Rijeku kao njen centar trebali pretvoriti u moderno europsko središte.

O brojnim infrastrukturnim projektima, ulaganjima u znanost, nove tehnologije, ali i održivi turizam visoke kvalitete, sudionici konferencije raspravljali su kroz tri panela.

U raspravi drugog panela Upravljanje destinacijom i kvaliteta života, sudjelovali su Dino Ćoza Saršon, zamjenik predsjednika Upravnog odbora JGL-a, Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera, Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka, Ante Barić, predsjednik Uprave LRH te Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.

I snijeg i more

Dino Ćoza Saršon, zamjenik predsjednika Upravnog odbora JGL u drugom je panelu kao adut Kvarnera istaknuo mogućnost da se može doživjeti i snijeg i more, na vrlo malenoj udaljenosti.

– Mogu to ilustrirati i primjerom, u petom mjesecu prije nekoliko godina isti sam dan bio na Platku gdje sam skijao, a ostalo mi je dovoljno vremena, da odem na more na Krk na ski lift. Ni na svijetu nema puno lokacija gdje se to može napraviti, rekao je Ćorza Saršon.

Ante Barić kazao je kako je kod dolaska na Kvarner najljepše da nakon godina provedenih na menadžerskim pozicijama u inozemstvu, ovaj Splićanin, dolazi nazad u regiju koja je odista na prekretnici.

– Kao čovjek iz hotelijerstva, osjećam da želim biti dio toga i to mi daje veliku snagu i ponos da radim na građenju budućnosti. U hotelijerstvu općenito će doći do rascjepa, naime, kvaliteta ide svojim tokom, pronalazi nove goste i stvara nove vrijednosti, dok oni dionici koji ne idu za kvalitetom će prirodno otpasti. I to je dobro i zdravo. Inače, vjerujem da ćemo i mi kao LRH imati dozu pozitivnu dozu doprinosu tom razvoju Kvarnera 2030., kazao je Barić.

Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka, govorio je o novoj Bolnici za ženu i dijete na Sušaku. Rekao je da će biti najsuvremenije opremljena bolnica za ženu i dijete, a da oni to nastoje pratiti i kadrom, odnosno liječnicima i bolničkim osobljem.

– Zaista dobivamo bolnicu za ženu i dijete s apsolutno najmodernijom sofisticiranom tehnologijom, koja će omogućiti rad po najvišim standardima. Osigurali smo i najmodernije struke koje se tek pojavljuju, od medicinske genetike, u suradnji sa Sveučilišnom bolnicom u Ljubljani, dječjih infektologa, brinemo o kadru.

No, treba reći da je bolnica za ženu i dijete jedan cijeli infrastrukturni projekt na gotovo 70 tisuća kvadrata sa svim ključnim servisima, od kuhinje, praonice, sterilizacije za cijelu našu ustanovu. Paralelno s premještanjem kapaciteta osigurat će se kvalitativni iskorak za pacijente, ali će se i osloboditi i kapaciteti na lokalitetu Rijeka što će u domino-efektu osigurati bolje uvjete za neke kritične struke, rekao je Ružić.

Najbolja bolnica u Hrvatskoj

Ravnatelj KBC-a kaže kako su, prema svjetskoj literaturi upravljanja zdravstvenom infrastrukturom i zdravstvenim politikama, bitna tri područja razmišljanja. Javnozdravstvena dobrobit, kvaliteta zdravlja i zadovoljstvo pacijenata, ishodi liječenja, zatim dobra organizacija rada, što doprinosi ekonomičnosti te treće utjecaj dobrih zdravstvenih usluga na širu sliku.

– Dokazano je da je zdravstvena infrastruktura preduvjet za opći društveni razvoj, ali i za transformaciju društva u modernu otvorenu regiju suvremenog gospodarstva, što je ono što Kvarner doživljava, rekao je.

Na pitanje moderatorice, Nevene Rendeli Vejzović hoće li bolnica za ženu i dijete biti najbolja u Hrvatskoj, rekao je da će sigurno biti najbolja što se tiče opremljenosti, a vjeruje i kadra.

– Imamo zaista mlad, vrhunski kadar. Oduševljava me što su naši kadrovi u manje od godinu dana uspjeli opremiti tu bolnicu. Kad idu na primopredaju uređaja, to je takav entuzijazam. Jedan mali detalj, imamo integrirane kirurške dvorane.

U najmodernijoj kirurškoj dvorani na jednom od brojnih monitora može se pustiti crtić uz koji će se dijete uspavati, a na istom tom ekranu kirurg može pogledati što god mu treba iz kartona djeteta, opisao je Ružić.

Što se, pak, tiče riječke luke, riječki lučki sustav je devedesetih godina bio u ozbiljnoj krizi, od Domovinskog rata, sloma nacionalnog brodara Croatia Line, izostanka investicija, do snažne konkurencije susjednih luka u sjevernom Jadranu.

Rijeka se vraća na svoje mjesto

Ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa iznio je svoje viđenje ključnih događaja koji su omogućili da luka opstane u teškim vremenima i izađe iz krize, postajući sve značajniji prometni pravac.

– Ključno je to što su lučki sustavi inače žilavi. Svjedok sam svih tih vremena, a kad danas vidim ove sve ljude i ovu konferenciju znam da smo uspjeli. Uz mene, sličan kontinuitet Rijeka danas ima konsenzus, bez obzira na političke razloge, a to nema nitko.

To je zasluga ministra Butkovića. Gospodin Obersnel, nekadašnji gradonačelnik, i ja bili smo jedno vrijeme u ratu, ali onda smo se približili, pri čemu se pojavio još i Oleg Butković, a danas gradonačelnik Filipović također izvrsno s nama surađuje.

Ključna su bila i događanja iz 2011. godine, kad sam kao predsjednik uprave Luke Rijeka d.d. dobio zadatak da nađemo strateškog partnera za kontejnerski terminal na Brajdici. Znao sam da ako to ne napravimo, da je riječka luka mrtva.

Nakon toga, važno je naglasiti, nismo ništa prodali, već smo terminale dali u koncesiju, pri čemu sve tvrtke koje su koncesionari imaju i hrvatsku komponentu. Rijeka se vraća na svoje mjesto, kazao je Vukorepa.

Odgovarajući na pitanje što to znači u praksi, kazao je da su svi još u školi učili kako je Rijeka duboko uvučena u kopno, ali sve to bez infrastrukturnih projekata ništa ne znači.

– A sve smo to radili da omogućimo našim ljudima da rade, kao i onima koji su u inozemstvu, da se vrate. I to se vidi, Na terminalu Brajdica nekad je bilo 20 zaposlenih, sad ih je preko 200, Lurssen u uredima zapošljava 170 inženjera, Rijeka Gateway je već do sad zaposlio četrdeset ljudi i tako dalje.

Rijeka više nije alternativa drugim lukama, nego zasebni prometni pravac. Svi će veliki projekti biti operativni do 2025. godine, kada će grad i vizualno dobiti novi izgled, s marinom u središtu, kontejnerskim terminalima na istočnoj i zapadnoj strani te jedinstvenim prstenom prometnica u i oko središta grada, rekao je Vukorepa.

Atraktivni motivi dolaska

Irena Peršić Živadinov istakla je, pak, kako treba promišljati razvoj na održivi način kao bi se ekonomski prosperiralo, kako bi lokalno stanovništvo dobro živjelo, a i kako bismo sačuvali prirodne ljepote.

– Nikad nismo vidjeli Kvarner kao destinaciju masovnog, već kvalitetnog turizma. Za kvalitetu je iznimno važno da svi skupa radimo i zajednički razvijamo sve te projekte. Vidjeli smo koliko je u toj priči bitno Sveučilište te stvaranje uvjeta da mladi ljudi ostanu ovdje ili se vrate ovamo živjeti i raditi. Nakon školovanja u SAD-u i Italiji i sama sam se vratila jer sam vjerovala da ovdje postoji mogućnost ove kvalitete života.

To je bio velik izazov, s obrazovanjem koje sam stekla vani sa, doista željela pokušati dati doprinos iskoraku destinacije. A i ovdje su mi Sveučilište i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu dali dodatna znanja o održivom turizmu što i primjenjujemo u praksi.

Otkako sam direkorica županijske TZ smo povećali broj noćenja u pred i posezoni za 90 posto. Povećane su investicije u objekte visoke kvalitete te sada 40 posto više noćenja imamo u objektima s 5 zvjezdica u odnosu na 2018., kazala je direktorica TZ Kvarnera.

Stvaraju se atraktivni motivi dolaska, tu je zdrastveni turizam iznimno bitan, projekt razvoja kvarnerske gastronomije te će 2026. Kvarner biti Europska destinacija gastronomije, projekt brendiranja privatnog smještaja Kvarner family kroz koji iznajmljivači dižu kvalitetu smještaja, Kvarner maritime heritage, konferencije, outdoor…

Predsjednik Uprave LRH Ante Barić je naglasio važnost suradnje s lokalnom zajednicom. Kazao je kako u smislu održivog poslovanja i društvene odgovornosti, hotelske grupacije danas uživaju dobar imidž. Hoteli imaju vrlo velik utjecaj na održivo poslovanje i kvalitetne destinacije.

– S druge strane svi smo svjesni velikih pritisaka po pitanju privatnog smještaja, odnosno neplanske gradnje na našoj prelijepoj obali. Inače, mi kao tvrtka nastavljamo dalje čvrsto u nastojanju da osiguramo rast kvalitete u našim objektima i preoblikovati destinaciju s potpuno novom ponudom koja odgovara nekim novim generacijama.

Upravljanje destinacijom je zasnovano na nizu dionika, nisu tu za stolom samo hotelijeri, i potrebna je visom doza kolaboracije, iako se radi o dionicima različitih sfera. Naša pozicija u LRH nam podiže nivo odgovornosti prema zajednici i to je jako dobro i apsolutno to poštujem, kazao je Barić.

Pokretanje aviobusinessa

Istaknuo je i jako dobar postojeći okvir za oblikovanje destinacije Kvarnera, odnosno prometna infrastruktura i urbano planiranje pri čemu se može napraviti 80 posto pozicioniranja destinacije, a to se i događa.

– Često čujem ponos kako je Kvarner auto destinacija, i ta je prednost u pandemiji postala izuzetno važna, no znamo da je jedan od glavnih pokretača svih destinacija avionski pomet te se moramo fokusirati i naj segmnet.

Pokretanje aviobusinessa je iznimno važno, u konačnici možete vidjeti krasne primjere diljem Jadrana. LRH će, stoga, biti izuzetno aktivna u tome da razvijemo i taj dio prometne infrastrukture, kazao je predsjednik Uprave LRH.

Ćoza Saršon govorio je o zadržavanju i privlačenju radnika te što JGL čini po tom pitanju.

– Mi na našoj razini možemo upravljati kvalitetom radnog života, koja je jedan dio jednažbe u ukupnoj kvaliteti života. Tada su zaposlenici ne samo ambasadori tvrtke nego i kraja koji žive dobra iskustva koja mogu i drugima prenositi.

Treba stvarati poticajno okruženje, ali morate imati sve potrebne uvjete da bi to radili, kazao je.

Dodaje kako je lajtmotiv prvih dvaju panela visokoobrazovana radna snaga, ljudi koji mogu najviše doprinijeti u proizvodima visoke dodane vrijednosti i koje će se baviti poslovima budućnosti.

– JGL u tom dijelu želi dati svoj obol. Bitna nam je suradnja sa sveučilištem jer prepoznajemo da domaćoj populaciji ili ljudima koji bi ovdje došli treba stvoriti put. No, prepoznali smo da i ranije treba krenuti, zato smo otvorili u suradnjim s Gradom Rijekom, Muzej farmacije, gdje se djeca od malih nogu mogu zainteresirati za farmaceutsku struku. Bitno je da ljudi ostaju, da se mogu hraniti apetiti za rast tvrtke i da domaći ljudi ovdje vide svoju budućnost, kazao je Ćoza Saršon.

Kako u Ligu prvaka

Denisu Vukorepi je, pak, postavljeno pitanje o zelenim projektima u riječkoj luci.

– Europska unija je definirala obaveze lučkih sustava. Nedavno smo posjetili Barcelonu, da vidimo njihov sustav opskrbe brodova električnom energijom s kopna, što je naša obaveza. Tu moramo ubaciti i HEP kao koncesionara koji će to moći i naplatiti.

Pripremamo i projekt solarne elektrane na zgradi lučke uprave, a na stočnom terminalu u Raši, jedinom takvom u Hrvatskoj, također idemo u izgradnju solarne elektrane, u sklopu rekonstrukcije štala, a tamo pripremamo i izgradnju novog pročišćivača otpadnih voda.

Mi smo, da tako kažem, htjeli igrati u Ligi prvaka, ali smo izgubili trideset godina. Zato nam sad trebaju igrači iz Lige prvaka, a to su naši koncesionari, velike, svjetski poznate tvrtke i operateri, koji donose novi know-how, ali i novi odnos prema mnogim stvarima, pa tako i zelenim tehnologijama.

Zaključno je Peršić Živadinov kazala kako u viziji Kvarnera 2030. nije moguće ostvariti kvalitetu života, odnosno da ljudi mogu živjeti dobro, bez svih ovih investicija.

– I to iz svih segmenata. I na kontejnerski terminal dolaze poslovni gosti, a koji kasnije na destinaciju dolaze s obiteljima. Investicije LRH, ACI-ja, i druge, su sve ogromni projekti koji donose novu kvalitetu, ali i KBC-a jer sigurnost i zaštita i gostiju su izuzetno bitne.

Rekla bih da se turizam više mora okrenuti prema obnovljivim izvorima energije, primjerice solarnoj energiji, jer tu je velik potencijal i za smanjenje troškova i emisiju stakleničkih plinova, zaključila je direktorica TZ Kvarnera.

Govoreći o svojoj viziji riječkog KBC-a u 2030., ravnatelj riječkog KBC-a je rekao da će zdravstveni turizam svakako rasti.

– Tu ćemo imati i sad već imamo snažan razvitak u raznim pravcima. Od turizma prevencije do manje zahtjevnih i najzahtjevnijih kirurških programa. KBC je tu nužan da bi dao sigurnost, da bi educirao kadar i da bi bio krovna institucija koja 365 dana u godini od 0 do 24 daje sigurnost ne samo našim gostima koji dolaze u programima zdravstvenog turzima, već i svim stanovnicima i turistima, bili oni u tranzitu ili u boravku, kazao je Ružić.

“Destinacija 365”

Dodaje kako i sve češće KBC dobiva upita od konzularnih predstavništava, pojedinaca, raznih organizacija koje provjeravaju kvalitetu njihove zdravstvene usluge.

– Također, želimo i sudjelovati u razvoju različitih društvenih djelatnosti u širokom rasponu, gdje je turizam samo jedna od njih. No, treba biti svjestan da turizam ima važan oslonac u krovnim institucijama, u KBC Rijeka, zaključio je Ružić.

Govoreći o životu na Kvarneru u idućih šest godina i 2030.-oj rekao je da se vide konkretni ogromni razvojni projekti, koji nisu samo nominalni, već su produktivni.

– Mi smo jedan ekosustav vrlo specifičan, imamo blagodati prirode, blagodati dobrih i vrijednih ljudi te blagodati subjekata koji nesebično srljaju naprijed u razvoj. Po definiciji je na vrhu ekosustava sveučilište koje kroz znanost inovacije i produciranje kadrova i talenata integrira sve dionike. Ja upravo na tom valu vidim budućnost cijele regije i KBC-a Rijeka, zaključio je Ružić.

Barić je zaključno kazao kako 2030. nije tako daleko, što u razvojnom ciklusu nije toliko velik time line.

– Volio bih da postanemo “destinacija 365”, prije svega kao benefit lokalnog stanovništva, u smislu da je ovo industrija koja nudi prilike za rad, razvoj i nova znanja. Svjesni smo da se globalna turistička industrija rapidno mijenja, i tme se moramo prilagoditi. Moramo očuvati baštinu, ali i evoluirati, zaključio je Barić.

Ćoza Saršon kazao je kako je vrlo optimističan kada gleda život u nadolazećim godinama na Kvarneru.

– Kada gledate idućih sedam godina, to je jedan investicijski ciklus u većoj kompaniji. Ja sam uvjeren da idemo u dobrom smjeru, jedino što se nadam je da će nas doista biti više. Tada ćemo se svi lakše nositi s problemima koje sad imamo, zaključio je Ćoza Saršon.

Vukorepa je na kraju panela kazao kako je optimist po pitanju daljnjeg razvoja Kvarnera.

– Gotova ravničarska pruga, svi ostali projekti i Rijeka postaje jedan od najljepših gradova Europe. Naš je prometni pravac pokazao i koliko je siguran, u svim ovim nedaćama. Naš kraj je prekrasan, a vjerujem da će biti i privlačan mladim ljudima koji žele ovdje raditi i osnovati obitelji, poručio je Vukorepa.