Foto Vedran Karuza
Peter Lurssen je podcrtao dobru suradnju sa Sveučilištem u Rijeci te rekao da s njima čak bolje surađuju nego sa sveučilištima u Njemačkoj
povezane vijesti
RIJEKA – Na prvoj panel-raspravi na temu novih investicija i strateške perspektive razvoja Kvarnera sudjelovali su Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan, Arild Skoge, menadžer razvoja poslova u Kongsbergu, Tomislav Žunić, glavni financijski direktor i član Uprave Rijeka Gateway, Peter Lurssen, predsjednik Uprave Lurssen grupe te Snježana Prijić-Samaržija, rektorica riječkog sveučilišta.
Rijeka Gateway
Tomislav Žunić je govorio što Rijeka Gateway i novi kontejnerski terminal donose kvarnerskoj regiji te opisao kako će se razvijati.
– Rijeka Gateway će se razvijati u dvije faze, prva s ulaganjem od preko oko 250 milijuna eura i do kapaciteta terminala od 600 tisuća kontejnera, te druga, s ulaganjem od 190 milijuna eura, do kapaciteta od milijun kontejnera. S tim kapacitetom Rijeka će se vratiti na poziciju koja joj pripada, kao ključna luka za prekrcaj kontejnera na Jadranu.
Povezana ulaganja će, očekujem, premašiti naših četiristo milijuna eura. Promijenit će to ne samo vizuru Rijeke, nego i cijelu gospodarsku priču, kao pokretač koji će lokalnoj zajednici omogućiti novi potencijal za rast i razvoj. Ne samo za nas kao ulagače, nego i za cijelu zajednicu.
Arild Skoge je kazao kako je zanimljivo je vidjeti što se događa zadnjih godina u Rijeci, po pitanju razvoja tehnologija.
– Posebno u području obrazovanja i istraživanja, jer to je temelj razvoja. Treba nam snažno brodogradilište, kako bi mogli pratiti razvoj prometa. Također je za razvoj potrebna infrastruktura. Iz iskustva s opskrbnim lancima, govorimo o sustavima koji moraju funkcionirati na moru i kopnu i želimo biti dio toga.
Želimo prenijeti svoja globalna iskustva u Rijeci. Naučili smo na Baltiku, nakon eksplozije plinovoda Sjeverni tok da kad postoji investicija u infrastrukturu, treba ulagati i u njenu zaštitu, rekao je Skoge.
Žunić je najavio kako će se na kontejnerskom terminalu koristiti neke od najnaprednijih tehnologija, poput daljinskog upravljanja.
– Sva će tehnologija biti najnovija, daljinsko upravljanje, dinamičko upravljanje, sve s ciljem sigurnosti zaposlenika. Odvajamo ljude od strojeva radi sigurnosti, a sve to u svrhu našeg core-businessa, odnosno što bržeg izvođenja operacija s kontejnerima u dolasku i odlasku s terminala.
Imamo cilj nultog ugljičnog otiska. Sve dizalice, kao i većina vozila na terminalu biti električni. Imat ćemo ugljični otisak od jedan do dva posto, ali kroz nekoliko godina ćemo i to eliminirati.
Električnu energiju planiramo kupovati kroz zelene tarife, od strateških partnera od kojih ćemo kupovati električnu energiju iz obnovljivih izvora. Nulti karbonski otisak je veliki benefit, ne samo za nas, nego za sve.
Ekonomski to možda trenutno nije opravdano, ali zadatak je nas i svih korporacija da napravimo iskorake, bez obzira na prepreke, kako bi omogućili razvoj i transformaciju industrije i tehnologija.
Također, vjerujemo da ćemo i druge u lancu potaknuti da se okrenu zelenim tehnologijama i tranziciji k održivom poslovanju, rekao je Žunić.
Skoge je istaknuo važnost strateškog položaja za uspješnost poslovanja, posebno u gradnji brodova.
– Kroz ovo područje prolaze opskrbni lanci. Kako bi se u fokus dovele nove tehnologije, potrebno je ne samo brodogradilište, već i ostali dijelovi sustava koji će omogućiti razvoj i korištenje novih tehnologija.
U Norveškoj smo, na primjeru dva terminala, pokazali kako se stvari mogu unaprijediti, ali morali smo prilagoditi gradnju broda i terminala, misleći i na budućnost, jer brod koji gradimo danas koristit će se i 2040. godine, kazao je Skoge.
Peter Lurssen, predsjednik uprave Lurssen grupe, govorio je o njihovim istraživanjima te rekao da je vodik najčišći oblik energije trenutno poznat, ali da postoje problemi i komplikacije, a da bi se mogao koristiti na brodovima duge plovidbe kao gorivo.
– Mislim da vodik možemo gledati vodik kao jedan mogući dio u većoj slagalici pomorskog prometa. Vrlo smo sretni što smo dio Doline vodika “Sjeverni Jadran”, jer imamo sve sastojke koji mogu pokazati da se pomorski promet može dekarbonizirati.
U jednoj od jahti koje gradimo koristimo metanol, koji je trenutno drugo gorive koje najviše obećava da se smanji emisija plinova.
Koristimo gorivni članak koji transformira metanol u vodik, kako bismo proizveli električnu energiju da se brod pokrene, kazao je Lurssen.
Dodao je kako imaju i program istraživanja kojim se traži način da se metanol koristi umjesto dizela u motorima te kako je Maersk veliki investitor u metanol kao gorivo.
– Dolina vodika “Sjeverni Jadran” važan je dio slagalice kad se gleda cijeli pomorski sektor i sretni smo da smo dio toga. Prenosimo znanje koje ovdje skupimo i na druga mjesta, kaže Lurssen.
Snaga Sveučilišta u Rijeci
Rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija složila se s tezom moderatora da akademska zajednica ima veliku ulogu u razvoju, ne samo u gospodarskom smislu, gdje fakulteti trasiraju put za tržište rada, nego i puno šire. Dodaje i kako se trenutno Kvarner nalazi u “točki preokreta”.
Snježana Prijić Samaržija / Foto: V. KARUZA
– I kad gledate što se događa u Europi, tamo vidimo stvarno velike iskorake i transformacije regija, koje je nemoguće ostvariti bez sveučilišta. Ona su ogromni potencijali i u smislu kolektivne inteligencije, stručnosti, te prostora edukacije. Također, na neki način generiranja samih inovacija.
No, bitne su i društvene znanosti, promišljanje onoga što se događa. Imamo sjajne primjere Njemačke, Danske i Norveške. To su zemlje koje su u ovom trenutku prema ljestvici EU inovacija trenutno najveći inovatori. Njihova tajna je zato što je ondje suradnja sa sveučilištima jako snažna. Kolaboracija unutar inovacijskih ekosustava je danas nužna.
Povezivanje različitih “stakeholdera”, pogonjeno sveučilištem, ali i lokalnom i regionalnom upravom i građanima je ključ uspjeha. Mi svoju ulogu vidimo u promoviranju interkulturalne i internacionalne svijesti. Bit ćemo bolji koliko smo otvoreni, koliko dobijamo znanja i kapitala.
Sveučilište je snaga od 20 tisuća ljudi, teško je naći instituciju na ovom prostoru koju okuplja toliki broj ljudi i brojčano i ekspertizom, rekla je rektorica.
Peter Lurssen potom je podcrtao dobru suradnju sa Sveučilištem u Rijeci te rekao da s njima čak bolje surađuju nego sa sveučilištima u Njemačkoj te da će model suradnje s riječkim sveučilištem iskoristiti kao primjer smjera u kojem treba ići i suradnja s njemačkim sveučilištima.
– Vrlo brzo po dolasku u Rijeku ostvarili smo vrlo dobru suradnju i vezu sa Sveučilištem. Riječko je sveučilište sjajno, mislim da godišnje obrazuje oko 300 inženjera.
Rektorica ima neke vrlo inovativne ideje što nam vrlo pomaže da studenti razumiju biznis, ali i da mi razumijemo studente, što oni traže u poslu, ali i šire od samih poslovnih veza.
Kako je rektorica rekla, bitne su i društvene znanosti, etika, pitanje je kamo želite ići kao zemlja, kamo želimo ići kao građani svijeta i budućnosti, kazao je Lurssen.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina komentirao je tranziciju riječkog gospodarstva u ratnim vremenima, rekavši da je ona bila burna te da nije zadovoljan kako je provedena.
– Rijeka je bila industrijsko središte bivše države, međutim se gospodarstvo urušilo. Sama pretvorba ga nije toliko uništila, već jednostavno da se tvrtke nisu uspjele prilagoditi novim poslovnim okolnostima. Na tim zgarištima niče nova Rijeka koristeći znanje Sveučilišta i svog geostrateškog položaja.
Okosnica razvoja kompanija je znanje koje se ovdje stvara. Ne bojim se za razvoj PGŽ-a jer će ovaj kraj vidjeti za nekoliko godina velik napredak temeljen na aktualnim investicijama, kazao je Komadina.
Komadina se osvrnuo na brodogradnju navodeći kako je ona tradicija u županiji te se nada da će tako i ostati. Kao ograničavajući Komadina faktor vidi nedostatak ljudi sa strukom specifičnom za ta područja i stoga je budućnost u njihovu obrazovanju.
– I u turizmu imamo veći promet nego ljudi koji tu djelatnost mogu opsluživati. Međutim da bi visokoobrazovani mladi ljudi tu ostali živjeti i raditi moraju mati plaće slične kao na razini EU. Nekoliko postotaka razlike će tolerirati, ali dva ili tri puta manju plaću ne i ići će van. Stoga je važna pametna kadrovska politika, kazao je Komadina.
Kazao je kako je trend smanjenja razlike u plaćama dobar, ali nismo još na cilju, kao i kako su EU fondovi omogućili infrastrukturni zamašnjak koji se više ne može zaustaviti.
Peter Lurssen / Foto: V. KARUZA
Hrvatski radnici
O nedostatku radnika govorio je i Lurssen, odgovarajući na na pitanje moderatora o budućnosti pomorske industrije. Rekao je da mnogi dijelovi Europe imaju manjak obrazovanih radnika te da će biti potrebne prilagoditi se.
– Ako ne možete naći inženjere, morate ih više platiti. Zato mislim da će doći do izjednačavanja plaća u Europi, uzevši u obzir da je u nekim državama i mjestima skuplje živjeti nego u drugima, kaže Lurssen.
Dodaje kako imaju više od 150 inženjera u Rijeci te da su njihov riječki ured potpuno integrirali u njemačku središnjicu, te da kad grade brod u Njemačkoj, već računaju da određeni postotak bude dizajniran u Rijeci. Govorio je i o povratku Hrvata u domovinu.
– Kad sretnem hrvatske inženjere u Europi vrlo su otvoreni povratku. Kažu da ako se brodogradnja revitalizira da će se vratiti. Hrvatska ima sjajnu povijest brodogradnje, ali danas su nažalost mnoge proizvode preuzela azijska tržišta. Potreban je “prohibitive investment”, kako bi se uhvatio korak s masovnim tržištem komercijalnih brodova, rekao je Lurssen.
O situaciji s radnom snagom i prednostima Hrvatske govorio je i Skoge.
– Impresioniran sam kvalitetom posla koji se radi u Hrvatskoj. Također sa svakim zaposlenikom i načinom na koji izvršavaju svoje dužnosti. Imamo 160 zaposlenih u uredima u Hrvatskoj i vidimo da su vrlo produktivni.
Radimo i s drugim tvrtkama, tako da i njima omogućujemo. Manjak kompetencija je problem na svjetskoj razini. Zato je važno upravljanje ljudskim potencijalom, kako bi se od zaposlenih dobile najbolje performanse.
Vlada treba gurati razvoj tehnologija, kao i obrazovanje i inovacije, rekao je Skoge.
Komadina je komentirao i suradnju države i JLS-a. Kazao je kako vidi pomake u smislu da vidi nastojanja Vlade da se iskoristi geostrateški položaj Rijeke i PGŽ-a i ulažu EU sredstva.
– Država je, međutim, toliko centralizirana. U “normalnim” državama same regije raspolažu s velikim djelom javnih sredstava i bave se svojim razvojem. Kod nas nije tako, kod nas općine i gradovi raspolažu sa stotinama tisuća do milijun eura, županije od milijun do desetak milijuna, međutim stotine milijuna su na raspolaganju državi. Ta centralizacija je posvemašnja te su lokalnu samoupravu su pretvorili u izvršitelja, kazao je Komadina.
Dodao je kako mu je drago kako se ni prije, a ni sada ne događaju ulaganja stranog kapitala zbog jeftine radne snage nego zbog obrazovane i stručne radne snage.
Zlatko Komadina / Foto: V. KARUZA
Turizam i strane investicije
Govoreći o turizmu u prvoj panel-raspravi rektorica Prijić-Samaržija rekla je da turizam jest važan, ali da se ne treba gledati na njega samo u smislu profita nego i dobrobiti građane te da je zato važan održivi turizam.
– Kvarner je predivni prostor, biser Europe, što svjedoče svi kolege koji dođu, rekla je rektorica, a potom se osvrnula na investicije.
– Postoji strah od stranih investicija još uvijek, ali koliko ja pratim ekonomsku analitiku, zemlje poput Luksemburga, Estonije, Poljske, koje imaju daleko veći stupanj inozemnih investicija, svjedoče da su i plaće veće.
Čak i 50 posto su veće plaće u tvrtkama koje imaju dobit veću od milijun eura godišnje, rekla je rektorica.
Otkrila je i kako se osniva, za sada radnog naziva, Lurssen fondacija, koja će u suradnji sa sveučilištem voditi računa o tome da se ulaže u stručnjake, talente i mlade ljude.
Na pitanje moderatora o strahu od stranih investicija, rekla je da treba razumjeti ljude, da je strah možda i opravdan, ali da su strane investicije način na koji Europa funkcionira.
– Ja u tom vidim prilikom da prepoznajemo i kapital prije svega, ali i veliko znanje i veliko iskustvo koje donose kompanije o kojima govorimo, rekla je Prijić-Samaržija.
