Na postamentima na Korzu, ispred zgrade Grada Rijeke, otvorena je izložba “Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941.-1943.”, organizatori koje su Grad Rijeka, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije i Muzej Grada Rijeke, a postav izložbe priredile su Sabrina Žigo i Vesna Rožman.

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel podsjetio je kako se 8. rujna obilježava osamdeset godina od kapitulacije fašističke Italije i zatvaranja svih koncentracijskih logora u Hrvatskom primorju, što je jedan od razloga otvaranja ove izložbe.

– Drugi razlog je hommage nedavno preminulom Mladenu Grguriću, dugogodišnjem kustosu i ravnatelju Muzeja grada Rijeke, aktivnom članu UABA-a grada Rijeke.

Naime, autor izložbe u Muzeju grada Rijeke 2005. godine bio je upravo Mladen Grgurić, odnosno, izložba “Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.” prvobitno je postavljena u Muzeju grada Rijeke, 2005. godine.

Važno je prisjetiti se cijele te priče, posebice jer smo svjedoci kako različite talijanske vlade, posebno one desno orijentirane, pokušavaju umanjiti značaj talijanskih nedjela toga doba – od denacionalizacije, otuđivanja, zabrane hrvatskog jezika do terora nad civilnim stanovništvom.

Jedan od najdrastičnijih primjera stradavanja nedužnog naroda je naselje Podhum u općini Jelenje. Sve više zarobljenika tog vremena više se nije moglo smjestiti u zatvorima, jer je bilo premalo mjesta, pa su se počeli otvarati koncentracijski logori, prvi u Lovranu, potom u Kraljevici, Bakru, pa najveći u Kamporu na otoku Rabu, u kojima je u krajnje nehumanim uvjetima bilo zatočeno više tisuća Primoraca, Gorana, Slovenaca i Židova.

U razdoblju od 22 mjeseca, koliko su postojali, u koncentracijskim logorima u Hrvatskom primorju bilo je zatočeno oko 23 tisuće interniraca, među njima više od tri tisuće djece mlađe od šesnaest godina, a bilo je više tisuća smrtno stradalih žrtava, najviše strijeljanih, među kojima njih čak 95 posto u Kamporu.

Dio interniraca prebačen je u talijanske logore, najčešće u nama najbliži Gonars. Upravo zbog svega toga ovaj veliki zločin protiv čovječnosti, u kojem je stradao veliki broj nedužnih civila, ne smije biti zaboravljen, rekao je Vojko Obersnel, najavljujući za subotu, 9. rujna, veliki komemorativni skup u Kamporu, na otoku Rabu.

Obersnel je u ime UABA-a grada Rijeke udovici Mladena Grgurića, Biserki Grgurić, predao buket cvijeća, a ona se uz riječi zahvale prisjetila svoga supruga kao čovjeka koji je volio svoj posao, svoj grad, volio je istraživati njegovu povijest.

Muzejska savjetnica u Muzeju grada Rijeke Sabrina Žigo istaknula je kako je Mladen Grgurić bio veliki principijalista, humanitarac, koji je istraživao, predstavio i publicirao više značajnih tema vezanih uz riječku povijest, a središnji mu je interes bilo razdoblje Drugog svjetskog rata i ranog poraća.

Nazočnima se obratio i riječki gradonačelnik Marko Filipović, koji je rekao kako je vrlo bitno podsjetiti se povijesnih okolnosti prije osamdeset godina te kako iz toga možemo jako puno naučiti.

Mladen Grgurić uložio je veliki trud u prenošenju povijesti svoga grada drugima, a tu je povijest prezentirao na istinit i pravičan način. Neka ova izložba bude opomena svima da se tako nešto strašno nikada ne ponovi, poručio je Filipović.