Godina pred nama bit će “godina isporuke” u Rijeci što se tiče velikih infrastrukturnih projekata, istaknuo je to danas Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, na konferenciji pod nazivom “Transformacija Rijeke”, koju je u Hilton Costabella Beach&Spa resortu organizirao Novi list u suradnji s partnerima iz ACI-ja, Bina Istre, Hrvatskih cesta, HŽ Infrastrukture i Lučke Uprave Rijeka.

Osim ministra Butkovića, na konferenciji je sudjelovalo gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, te generalni direktor BINA Istre Dario Silić.

Kako je počela transformacija Rijeke

Ministar Oleg Butković u uvodnom je obraćanju istaknuo kako je, uz ostalo, i Sveučilište bitan segment razvoja grada, te je podsjetio na ono što se u Rijeci odradilo u proteklome vremenu.

– Cijelu ovu priču oko transformacije Rijeke započeli smo 2017. godine kada smo tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel i ja sjeli na neformalnom sastanku i rekli da ćemo na s tim ciljem napraviti sve zajedničkim snagama; dakle, Vlada, Grad i PGŽ, svi gradovi i općine u okruženju, kao i državne tvrtke vezane za ovu viziju.

Upravo to zajedništvo je bez obzira na političke razlike, kada govorimo o strateškom opredjeljenju jednog grada iznimno važno, jer kada završe izbori nema više politiziranja.

Da smo se nadmudrivali, onda definitivno ne bi bilo realizacije svega onoga čemu upravo svjedočimo. Izdignuli smo se kao ljudi svi zajedno, jer bez zajedničke suradnje Vlade kao najvažnijeg faktora, i lokalne samouprave, ako nema suglasja, ne bi bilo svega ovoga što se događa u Rijeci i na što možemo biti ponosni svi zajedno.

Opredjeljenje premijera Plenkovića u tom smislu nije upitno, uvijek smo kod strateških projekata išli ususret županima i gradonačelnicima, kazao je Butković te dodao kako je Rijeka razvoj, luke, sveučilišne baze i bolnice, zaslužila puno prije.

Spoj koji je dobitna kombinacija

Naveo je i činjenicu da je 2022. godina u Hrvatskoj bila godina Pelješkog mosta, ulaska u eurozonu i Schengen, odnosno godina u kojoj je Hrvatska zaokružila sve svoje europske ambicije.

Na tom putu trebalo je mnoge “slomiti”, jako puno razgovarati i premijer je u tome imao glavnu ulogu. Što se tiče Pelješkog mosta, naglašava, i generacije prije nas radile su na njemu, no mi smo imali privilegiju da naš teritorij i spojimo. Naravno, dodaje, tu je i nova cesta koja će biti najskuplja cesta u Hrvatskoj.

– Bili smo svjesni da riječka luka nema te brojeve kakve ima, primjerice Kopar, znali smo da moramo završiti Zagrebačku obalu. Činjenica je da će najskuplja cesta u Hrvatskoj, D403, nagodinu biti gotova, čime se stječu uvjeti da taj terminal, ključan za povećanje svih gospodarskih aktivnosti u gradu, može biti u funkciji 1. siječnja 2024. godine.

Tada bi trebali početi i s gradnjom ACI marine Rijeka, sa 230 ekskluzivnih vezova, a taj je spoj – dobitna kombinacija. Tu moram zahvaliti i Gradu Rijeci na suradnji oko izmjena plana i komunikaciji, jer što god radite na pomorskom dobru je osjetljivo pitanje.

Uspostavili smo kvalitetan odnos, lokacijska dozvola je pred izdavanjem, kazao je Butković koji je ukazao i na projekt nove bolnice koja je pred otvaranjem.

Najveći izazov prometnog sektora

Kazao je i kako je željeznica najveći izazov prometnog sektora u narednih desetak godina.

– Znamo svi da Hrvatska nije u isto vrijeme mogla graditi autoceste, luke i drugu infrastrukturu. Samo u mandatu ove Vlade otvorili smo tri zračne luke, počeli smo renesansu morskih luka u koje se ulaže oko dvije milijarde kuna, a EU fondovi su nam tek otvorili mogućnost da glavnu željezničku infrastrukturu, dva glavna koridora, u periodu od deset do dvanaest godina obnovimo, za što će nam trebati 4 do 5 milijardi eura.

Hrvatska će ulagati uglavnom u željeznicu u narednih deset do dvanaest godina, i to, uz ostalo, i u nizinsku prugu, kao i veliki željeznički projekt u Rijeci koji integrira i prigrad te ujedno mijenja naviku i filozofiju življenja, pa će kao takav imati strašno velik utjecaj na promjenu života u gradu.

Dakle, ako se držimo postavki da to zajedničkim snagama guramo naprijed, onda veliki projekti postaju realnost, istaknuo je Butković.

Dodao je da tada i manji, ali jednako važni projekti poput obnove željezničkog kolodvora, čvora Trinajstići, i drugih, se jednostavno i brzo rješavaju na “nižim sastancima” i idu puno brže i efikasnije.

– Drago mi je da smo u Rijeci i neke predrasude, neke stvari koje su nas u prošlosti opterećivali, možda nekad nepremostive, uspjeli slomiti.

To političkim opcijama kojima pripadate možda nekad i nije bilo drago, ali kod velikih projekata politiziranju nema mjesta, istaknuo je resorni ministar, ali i poručio kako ne treba stati, već nastaviti dalje što snažnije i iskoristiti sve financijske prilike.

Uz to, naglasio je i činjenicu da je Novi list uvijek u svojoj povijesti uvijek bio objektivan vinovnik događaja u ovom kraju, a novinarstvo upravo takvo i mora biti – objektivno.

Projekti od milijardu i pol eura

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić, kazao je kako je oko milijardu i pol eura projekata u fazi izvođenja, od kojih je velika većina je sufinancirana EU sredstvima, a dodatnih pet planira se još uložiti u narednome periodu.

Govorio je i u kojoj je fazi pravac koji spaja Rijeku sa Zagrebom i mađarskom granicom, a većina projekata nalazi se upravo na tom potezu.

– Ovih se dana započelo s izvođenjem radova na dionici Hrvatski Lesovac – Karlovac, sljedeće dvije dionice prema Mađarskog su u poodmakloj fazi, odnosno na nekih 75 posto radova.

Od Koprivnice radovi idu svojim tijekom, doduše nešto usporeno zbog koronakrize i ukrajinske krize, a pravac od Karlovca do Rijeke čine dvije dionice koje su u završnoj fazi izrade studijske dokumentacije.

Sredinom sljedeće godine planiran je natječaj za idejnu i projektnu dokumentaciju od Karlovca do Škrljeva. Od Škrljeva do Jurdana je u završnoj fazi izrade projekte dokumentacije i važan projekt vezan i na Luku Rijeka te se ovih dana donosi odluka kako što prije završiti projekt i sljedeće godine ići u investicijski natječaj za izvođenje radova.

Naravno, tu su i dva projekta u Luci Rijeka koje smo dovršili s partnerom Lučkom upravom Rijeka, modernizacija terminala Brajdica i modernizacija terminala na Zagrebačkoj obali, što je uveliko poboljšalo propusnu moć tih terminala, tako da se puno radi na tom koridoru, problema ima, no najveći problemi su s nedostatkom stručnog kadra, kazao je Kršić.

O sigurnosti pruga

Na pitanje o sigurnosti hrvatskih pruga kasnije je kazao je kako su hrvatske pruge sigurne, međutim desetljeća neinvestiranja rezultirali su time da je pruga takva kakva jest.

– Mi imamo službe stručne koje obilaze pruge prag po prag i sukladno stanju tih elemenata jednostavno spuštaju brzine da bi zadržali propisanu razinu sigurnosti.

Stoga i čujemo pritužbe da se vrijeme trajanja putovanja produžilo, naveo je Kršić pojašnjavajući kako je u upravljačkom sustavu, signali i semafori, sustav projektiran na način da se ne može pokvariti, to jest, da nestane struje, sustav spušta rampe i pali crveno, a u slučaju kvara se, dakle, diže na najveću razinu sigurnosti.

– Aktivnim osiguranjem imamo osigurano oko 40 posto prijelaza, Njemačka 70 posto, Španjolska 40 posto. Sama činjenica da imate osiguran prijelaz s rampom ne osigurava da do nesreće neće doći.

Od lanjskih sedam nesreća s poginulim osobama, šest se dogodilo na prijelazima osiguranim polubranicima. Godišnje imamo od 450 do 500 lomova polubranika, znači ljudi mimolilaze spuštene polubranike, i to ukazuje da treba poraditi na osvješćivanju vozača cestovnih vozila kazao je Kršić uz zaključak kako je željeznička infrestruktura u Hrvatskoj sigurna.

O suživotu Brajdice i buduće ACI marine

Komentirajući, pak, suživot kontejnerskog terminala Brajdica i buduće ACI marine u susjednom Porto Barošu, Kristijan Pavić, je, pak, ukazao kako tu problema nikakvih neće biti obzirom da sav promet s terminala direktno cestom D404 ide van grada.

– Sama lokacija ACI marine je takva da će se ona nalaziti u samom tkivu grada. Nautičarima blizina terminala zasigurno neće biti prepreka, dapače,razvoj Rijeke sigurno će biti faktor koji će nautičare dodatno privući u grad, kazao je Pavić.

Sigurni smo kako će brojni riječki poduzetnici također tu prepoznati svoju priliku i ponuditi mnoštvo novih sadržaja za nautičare, goste visoke platežne moći. Naveo je kako će Porto Baroš moći primati brodove dužine i do 60 metara.

Ovo je san niza generacija

Ravnatelj Luke Rijeka, Denis Vukorepa, osvrnuo se na činjenicu kako je Bruxelles prije nešto više od godine dana tražio alternative s obzirom na očekivane probleme s otpremom žitarica iz ukrajinske luke Odesa, a jedna od alternativa bila je i Rijeka.

– Pokazao se ponovno da je ovo najsigurniji pravac za transport robe za Europu. Venecija polako ispada iz trke zbog zaštite stare gradske jezgre i limitirane dubine gaza, tako da “igramo” mi, Trst i Kopar, stoga me veseli investicijski ciklus koji je doista san niza generacija.

Kao što znamo, projekti su to koji su se pripremali još prije dvadeset godina, ali trebalo je imati hrabrosti, izvući ih i ladica i krenuti u njihovu realizaciju.

Počeli smo o tome raspravljati, imali smo podršku predsjednika Vlade, ministra i čitave Vlade koja prepoznaje značaj Rijeke, jer ovime se osim same Rijeke razvija i kompletan prometni sustav Republike Hrvatske, kazao je Vukorepa.

Govoreći o cestama koje vode promet od terminala, podsjetio je da je D404 bila najskuplja, a D403 je druga najskuplja, s time da je ustvari najjeftinija jer Hrvatsku košta samo 15 posto od ukupne cijene, s obzirom na to da ostatak ide iz EU sredstava.

– S ovom prometnicom ćete praktički iz centra grada odmah biti na pravcu prema Ljubljani i Zagrebu. Što se tiče udjela željezničkog prometa, 2014. godine smo krenuli s 20 posto udjela željezničkog prometa, a sada smo na 50 posto, kazao je ravnatelj LU Rijeka.

Očekuje se početak radova na ACI marini

Jedan od projekata koji će transformirati samo središte Rijeke u jako nautičko središte je i u buduća ACI marina Rijeka, projekt vrijedan oko 360 milijuna kuna, a o kojem je govorio Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja.

Kazao je kako se u veljači planira predati zahtjev za lokacijsku dozvolu za buduću marinu, po čijem se dobivanju paralelno ide u odabir izvođača glavnog projekta, potom građevinske dozvole i ako sve bude išlo po planu, ujesen se očekuje početak radova.

Nova marina, najavio je, donosi 230 novih vezova, prosječne dužine 16 metara, 130 novih radnih mjesta direktno, a indirektno vjerojatno i više od 500-ak radnih mjesta.

Probija se druga cijev kroz Učku

Generalni direktor BINA-e Istra Dario Silić govorio je o trenutnome stanju radova na probijanju druge cijevi kroz Učku, složenosti procesa te o godini isporuke.

Kako je pojasnio, investicijski ciklus započeli su s timom ministra Butkovića još 2018. godine kad su radili na stvaranju preduvjeta za drugu cijev u vrijednosti od otprilike 200 milijuna eura.

U prosincu 2020. započeli su s dionicom Vranja Učka u duljini od 1,9 kilometara koja je spremna i koja bi trebala biti puštena u promet 1. ožujka sljedeće godine; dakle skoro 2 kilometara preko viadukta Drinščak.

Ulazak u drugu cijev probili su s jedne i s druge strane još 2020. godine, a završetak probijanja očekuje se od lipnja do rujna sljedeće godine.

– Malo smo se mučili s geologijom, jer je posve različite od geologije one postojeće cijevi tunela Učka. Postojala su dva manja problema, jedan je loša kvaliteta materijala, glina i fliš, pa smo napadali tekućim eksplozivom, tako da smo umjesto zacrtanih dvadeset metara dnevno napredovali zadnjih dva mjeseca otprilike pet do šest metara.

Sada smo opet naletjeli na stijenu, a pored toga imamo špilje, pukotine koji je bilo ukupno 42 u novoj cijevi. Zasad smo uveli i treću smjenu, radimo vikendima, dobili smo dodatnih mjeseca dana, smanjili kašnjenja, pa ako se sve poklopi, prvo proboj, a onda i opremanje i puštanje u promet u lipnju 2024. godine, ističe Silić te dodaje kako se od 6. do 8. mjeseca sljedeće godine očekuje se probijanje.

Samo ova investicija povećala je BDP a 0,5%

Kako je dalje kazao, na ovom je projektu, gradilištu koje je po broju djelatnika i po investicijama jedno od najvećih u Hrvatskoj, uključeno 500 djelatnika iz hrvatskih građevinskih kompanija.

Radovi su organizirani, odvijaju se prema planu i bez incidenata, u što se uvjerio i sam resorni ministar koji je nekoliko puta posjetio gradilište.

– Samo ta investicija povećala je pola posto gore BDP za Hrvatsku. Sve zajedno u nekoliko godina govorimo u ulaganjima od 600 milijuna eura, 500 djelatnika direktno involviranih, a 250 na održavanju.

U pandemijskoj 2020. godini kad je malo tko ulagao, mi smo pokrenuli 400 milijuna eura investicije što se financira iz kredita bez državnog jamstva i uz pokriće dioničara, i to u godini kad smo imali 100 milijuna gubitka u cestarinama, kazao je te dodao da je ugovorom za radove potpisanim još 2020. godine određena fiksna cijena, a izvođač preuzima sve rizike, glede rokova, kašnjenja i ostaloga, pojašnjava Silić.

Zalog riječke budućnosti

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović uvodno se osvrnuo na demografske izazove s kojima se, osim Rijeke, suočava cijela Hrvatska, kao i neke druge zemlje Europske unije.

Stanovništvo Europske unije od 400 milijuna ljudi, kaže, čini 4 posto svjetskog stanovništva. U tom kontekstu Rijeka je od 1991. godine kad je imala 145 tisuća ljudi, prema zadnjem nedavnome popisu pala na 110 tisuća, što je trend koji nije dobar i nije zadovoljavajuć.

U zaustavljanju demografskog pada, naglašava, moramo učiniti sve što možemo u okviru postojećih mogućnosti, točnije lokalnih resursa, uz naravno, strateški, nacionalne priče i politike, kao i europske.

– Sve ove investicije koje su pred nama su zalog riječke budućnosti, a ja se nadam i priljeva dodatnog stanovništva u grad, ljudi koji će ovdje naći svoje zaposlenje, no što je još bitnije od radnoga mjesta i zaposlenja, svoj život i svoj dom, te tako graditi budućnost.

Drago mi je da se nekako uvijek nađemo krajem godine te sumiramo rezultate od tekuće godine, kao i to što je ministar ovdje okupio čelnike svih bitnih kompanija u zemlji.

Mislim da smo se prestali dopisivati razglednicama i počeli potpisivati ugovore, a tome je prethodio ovaj sastanak koji se dogodio još 2018. godine i stvorene su kvalitetne pretpostavke za razvoj.

Dodao je i da mu je drago da se svi projekti realiziraju i u konačnici doprinose boljem životu u Rijeci i u okolici. Kako je dalje kazao, iako je teritorijalnim preustrojem Rijeka svedena na 24 kvadratna kilometra, ITU mehanizam omogućuje dodatno povezivanje kroz dodatne projekte o kojima još dosad nije bilo govora, a značajni su za svakodnevni život naših sugrađana.

– Ulazak u Eurozonu i Schengen izrazito su bitni za Hrvatsku, no još više za ona područja koja gravitiraju granici, ona s druge strane granice, u ovome slučaju slovenske koja je svega tridesetak kilometara od nas.

Anuliranjem tih stvari mislim da će se i gospodarstvo internacionalizirati još više nego do sada, a uvođenje eura imat će ogromne benefite za našu ekonomiju.

Evo, razgovarao sam neki dan s autoprijevoznicima koji će ukidanjem schengenske granice imati direktan benefit u računima, otprilike oko 100 milijuna eura, istaknuo je Filipović te dodao kako su to generacijski projekti, strateški interesi Hrvatske i našega kraja, pa kad se o tome radi, politiku treba staviti po strani i surađivati.

O izgradnji riječkog autobusnog kolodvora

Odgovarajući na pitanje o jednome također važnom riječkom projektu – onome riječkoga autobusnog kolodvora – gradonačelnik je kazao kako je potpisan ugovor o prodaji zemljišta, sve ide prema planu, gradska je uprava osnovala tim koji prati cijeli proces vezan za kolodvor i koji se redovito sastaje.

Građevinska bi se dozvola trebala ishoditi do sredine sljedeće godine, u drugoj polovici, a u rujnu ili listopadu bi trebali započeti prvi građevinski radovi.

Projekt je, ponovio je, vrijedan više od 85 milijuna kuna te će građanima dati nov i zaslužen kolodvor, Rivu bez autiju, 800 parkirnih mjesta te komercijalne sadržaje.

Isporučuje se najskuplja hrvatska cesta

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić osvrnuo se na fazu radova na novoj cesti D403 koja je najskuplja hrvatska cesta te je kazao kako se nada da će tijekom sljedeće godine isporučiti cjelokupan projekt.

– Radi se o starome projektu koji postoji negdje od 2002. godine, sad kad smo dobili pristup EU fondovima su se stekle mogućnosti za realizaciju.

Pedeset posto trase je u objektima, zato što praktički od 3, 2 kilometra, to je negdje 19 milijuna eura po kilometru, su vijadukti, tuneli, podvožnjaci, a također imamo područje ispod željezničke pruge.

Također, radi se o području centra grada, nadsloj između tunela i površine terena samo trideset metara. Građani su zbog detonacije imali problema, jer je zbog malog nadsloja osjetila buka, pa im se ovim putem ispričavam.

Sljedeće ćemo ljeto isporučiti projekt, kako na zadovoljstvo gospodarstva grada Rijeke, tako i na zadovoljstvo građana Rijeke, istaknuo je Škorić te dodao kako će se u budućnosti morati pronaći novi model financiranja autocesta, zato što će u budućnosti uvođenjem automobila na električnu energiju i alternativne izvore, njima smanjiti prihode.

Prijić Samaržija: Važan trenutak i za Sveučilište

U raspravi na kraju konferencije rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija osvrnula se s pozicije Sveučilišta na aktualni trenutak transformacije grada s pozicije Sveučilišta, kao i na značaj infrastrukturnih pojekata za njega.

– Svaki građanin Rijeke može biti sretan i zadovoljan ovim projektima, a i mi vidimo transformaciju kao važan trenutak i za Sveučilište.

Zapravo i povijest Rijeke nam govori da kad god je došlo do nekog iskoraka u prometnoj infrastrukturi, dogodio se jedan važan ciklus koji je zahvatio i Sveučilište i mijenjao ga, tako da smo mi dubinski zainteresirani za sve što se događa, govori riječka rektorica.

Također, podsjetila je i na suradnju u okviru Sjevernojadranske doline vodika, ali i govorila o potrebama školovanja nedostatnih kadrova.

U tom smislu, govori dalje, promjene koje se zbivaju u gradu utječu na Sveučilište što jasno pokazuje i činjenica da je povećana potražnja inženjera, stoga Sveučilište prati interes ljudi i tržište rada, no i dalje treba napraviti određene iskorake, jer osim kvalitete bitna je i kvantiteta.

Obersnel se zahvalio Butkoviću na suradnju

Dugogodišnji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, zahvalio se ministru Butkoviću na izlaganju, ali i na uspješnoj suradnji unatoč tome što dolaze iz različitih političkih opcija, s obzirom na to da su aktualni projekti krenuli u realizaciju upravo temeljem njihovih neformalnih razgovora još 2017. i 2018 godine.

– Moram istaknuti kako sam rijetko u svojoj cjelokupnoj tridesetogodišnjoj političkoj karijeri rijetko vidio da netko razmišlja na ovaj način, dakle, da je svjestan da nije sve počelo s njime, da s njime neće završiti i da je spreman priznati i drugima zasluge.

Transformacija Rijeke nije slučajna i nije slučajno da se transformacija događa baš u Rijeci. Preduvjeti za to su vizija definirana kroz Generalni urbanistički plan još iz 2005. godine, a drugi je preduvjet politička volja, ne samo na lokanoj razini ili državnoj, već politička volja da se zajednički radi na realizaciji.

I taj je bitni iskorak napravljen upravo 2017. i 2018. godine. Dalje, treći bitan preduvjet je financiranje. Naime, od ulaska u EU, zatvorena je i financijska konstrukcija.

Do pred, šest, sedam godina projekti su se radili vlastitim sredstvima ili kreditnim zaduženjima, dok se danas velik dio zatvara upravo financiranjem iz EU fondova.

Ne bih rekao da sada počinje transformacija Rijeke, ona je počela još ranije projektima Rijeka Gateway, Sveučilišnim kampusom i ostalim, međutim, transformacija Rijeke sada se približava kraju, odnosno ovim velikim infrastrukturnim projektima se završava, zaključio je Obersnel.

Alen Ružić o zgradi nove bolnice KBC-a Rijeka

O promjenama u Rijeci koje će transformirati lice našeg grada, konkretnije o zgradi nove bolnice riječkoga KBC-a, govorio je ravnatelj te ustanove Alen Ružić te istaknuo kako je nova zgrada bolnice najveći projekt od osamostaljenja, a prostirat će se na 70 tisuća metara kvadratnih.

Prema njegovim riječima, građevinski radovi su završeni, a sada su u tijeku radovi opremanja koji bi trebali biti završeni do kraja sljedeće godine.

S obzirom na to da su već dobivene sve dokumente studije izvedivosti na novu fazu, riječka je bolnica spremna za sljedeću fazu i za još jednu zgradu, a u tom, također složenom, projektu pomoći će im postojeća dobra suradnja s resornim ministarstvom i s Gradom koji zajedničkim dijalogom rade sve za dobrobit građana.