Veljko Miškulin (gore lijevo), Vlado Bosner (gore desno), Vlado Skorup (dolje desno) / Foto: Novi list, Pixsell
Tko će naslijediti dosadašnjeg predsjednika Veljka Miškulina trebalo bi se znati već u četvrtak, a o tome će odlučiti Državno sudbeno vijeće
povezane vijesti
RIJEKA – Vlado Bosner i dr. sc. Vlado Skorup kandidati su za predsjednika Županijskog suda u Rijeci. Tko će naslijediti dosadašnjeg predsjednika Veljka Miškulina trebalo bi se znati već u četvrtak, a o tome će odlučiti Državno sudbeno vijeće. To tijelo ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih je jedan iz redova oporbe.
Dosadašnji predsjednik Veljko Miškulin više od 20 godina bio je na čelu Županijskog suda u Rijeci, čak pet mandata zaredom, i napušta ovu odgovornu funkciju zadovoljan učinjenim. Osim što je Županijski sud uspješno i profesionalno funkcionirao u svim prilikama i neprilikama vremena u kojem živimo, a posebice u pandemiji COVID-19, u njegovom dugogodišnjem mandatu za Županijski sud u Rijeci nisu se vezale nikakve afere, što je prilično rijetka pojava u našem pravosuđu.
Bogate biografije
Kandidati za njegovog zamjenika Vlado Bosner, sudac istrage Županijskog suda u Rijeci, i dr. sc. Vlado Skorup, sudac Građanskog odjela istog suda, ne samo da su imenjaci, već i dobri kolege koji imaju slične biografije. Upravo je njih Državno sudbeno vijeće u listopadu 2003. godine istovremeno s još dvojicom kolega imenovalo za suce Županijskog suda u Rijeci.
Vlado Bosner rođen je u lipnju 1964. godine u Rijeci. Nakon srednje škole u Rijeci završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci 1989. godine. Na Pravnom fakultetu u Rijeci završio je poslijediplomski specijalistički studij kriminalističko istraživanje 2009. godine i dobio zvanje sveučilišnog specijalista kriminalističkog istraživanja. Sudjelovao je u sklopu programa European Judical Trading Network (EJTN) na više edukativnih programa u Madridu, Parizu i Bruxellesu. U sklopu Pravosudne akademije od 2012. do 2019. godine sudjelovao je u brojnim radionicama iz kaznenog prava.
Nakon vježbeničkog staža od 1989. do 1991. godine na Općinskom sudu u Rijeci kao sudački vježbenik volonter, od 1991. do 1993. godine na istom sudu postaje sudski savjetnik u kaznenom odjelu. Od 1993. do 1996. godine sudac je kaznenog odjela, a od 1996. sudac – istražni sudac i prvostupanjski sudac Vojnog suda u Rijeci. Ponovo je imenovan za suca kaznenog odjela Općinskog suda u Rijeci od 1997. do 2003. godine, kad postaje sudac kaznenog odjela Županijskog suda u Rijeci te odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, kao istražni sudac, drugostupanjski žalbeni sudac te sudac istrage na kojoj se dužnosti i danas nalazi.
Stručni radovi
Dr. sc. Vlado Skorup rođen je u rujnu 1962. godine u Rijeci. Nakon srednje škole u Rijeci, završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci. Na tom istom fakultetu je 2005. godine magistrirao na poslijediplomskom znanstvenom studiju Pravo međunarodne trgovine, prometa i osiguranja s temom »Ovrha na brodu radi namirenja novčane tražbine.« U okviru poslijediplomskog doktorskog znanstvenog studija je 2012. godine doktorirao s temom: »Pobijanje dužnikovih pravnih radnji«. Nakon vježbeničkog staža na Općinskom sudu u Senju, za suca Općinskog suda u Rijeci imenovan je 1993. godine. Tu je dužnost obnašao od 1993. do 1997. godine. Godine 1997. imenovan je za suca Trgovačkog suda u Rijeci i tu je ostao do 2003. godine, kad je imenovan za suca Građanskog odjela Županijskog suda u Rijeci, na kojoj se dužnosti i danas nalazi. Sudjeluje u radu Pravosudne akademije u okviru edukacije sudaca i sudačkih vježbenika, kao predavač i autor obrazovnih materijala te kao predavač Centra za edukaciju Hrvatskog ureda za osiguranje. Autor je i koautor niza objavljenih članaka i stručnih radova, zbirke sudskih odluka, a sudjelovao je svojim izlaganjima i predavanjima na skupovima u organizaciji Javnobilježničke akademije, Hrvatske udruge sudaca, Hrvatskog društva za pomorsko pravo i Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Zgrada Županijskog suda – simbol RijekeAko se neka zgrada može svrstati u simbole Rijeke, onda je to zgrada Županijskog suda. Zanimljivo je da je Novi list godinu dana nakon osnutka, 1901. godine, objavio tekst da se na inicijativu riječkog odvjetnika i političara Erazma Barčića u Budimpeštu uputilo izaslanstvo iz Rijeke, u kojem su bili odvjetnici, suci i javni bilježnici, da pred kompetentnim tijelima tadašnje države obrazlože opravdanost i potaknu gradnju sudbene palače u Rijeci. U toj zgradi trebalo je biti sjedište pravosudne vlasti, odnosno suda i državnog odvjetništva. Izaslanstvo su u Budimpešti primili tadašnji predsjednik vlade, ministar pravosuđa i financija, te su odmah prihvatili taj prijedlog. Ministar pravosuđa poslao je u Rijeku arhitekta Istvana Kissa da izvidi teren, da odabere mjesto i da podnese prijedlog za gradnju sudbene palače i zatvora u Rijeci. Tadašnji gradski magistrat je 10. srpnja 1901. poslao ministru pravosuđa promemoriju u kojoj je između ostalog predložena i današnja lokacija, kao i da grad besplatno ustupa zemljište za izgradnju sudbene palače. Proračun za izgradnju palače bio je tadašnjih 216.300 kruna. Zanimljivo je da je nekoliko dana prije nego što je poslana promemorija iz Rijeke, ministar pravosuđa u Budimpešti već odobrio gradnju zgrade suda, nakon što mu je detaljni izvještaj podnio arhitekt Kiss. Gradnja Sudbene palače počela je 1904. godine i trajala je do 11. svibnja 1906. godine. Od tada postoji današnja zgrada Županijskog (i općinskog) suda u Rijeci, koja je najpoznatija po imenom Via Roma, jer se tako nazivala ulica dok se sud nalazio u sklopu Italije. |
