Ilustracija / Foto Reuters
U Rijeci je održan edukacijski stručni skup o prevenciji ovisnosti zbog konzumacije energetskih pića i opijata
povezane vijesti
- Alkoholiziran vozač ”pokosio” više prometnih znakova u čak tri ulice pa sletio s ceste i završio u suhozidu
- FOTO Riječki autobus u sudaru s pijanim vozačem probio ogradu i sletio u more. Jedini putnik bio je iz Nepala
- Dogodilo se 25 prometnih nesreća, u kojima su dvije osobe teško, a četiri lakše ozlijeđene
Veliko europsko istraživanje u kojem je sudjelovalo 37 tisuće djece i adolescenata pokazalo je šokantne podatke da gotovo 20 posto djece do 10 godina i gotovo 70 posto adolescenata konzumira energetska pića – istaknula je na današnjem međužupanijskom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje Zrinka Selestrin iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Energetska pića i alkohol
Upozoravajući da se kroz različita istraživanja ističu brojne štetne posljedice konzumacije energetskih pića, poput ubrzanog pulsa, vrtoglavice i dehidracije, Selestrin je dodala da njihova dosljedna konzumacija korelira s rizičnim ponašanjima kao što je korištenje droge te konzumacija alkohola.
Upozorila je da je među mladima sve popularnija upravo kombinacija energetskih pića i alkohola.
– To nosi druge potencijalne opasnosti, jer umor je jedan od načina kojim nam tijelo šalje poruku da smo pretjerali s alkoholom.
Međutim, ako imamo stimulirajući učinak kofeina koji se nalazi u energetskim pićima on će blokirati depresivni učinak alkohola i imamo dojam da možemo popiti više.
To se među mladima zove “budno pijanstvo”.
Pored toga i energetska pića i alkohol su diuretici te uzrokuju dehidraciju te se povećavaju štetne posljedice. Također, pokazalo se da su osobe koje kombiniraju energetska pića i alkohol sklonije konzumaciji psihoaktivnih droga, upozorila je Selestrin.
Šteta od energetskih pića
Uz kofein istaknula je i druge štetne sastojke energetskih pića te je poseban naglasak stavila na šećer i činjenicu da jedna limenka sadrži više od pet žličica šećera.
Navodeći da su različite države različito pristupile problemu konzumacije energetskih pića Selestrin je kazala da su Litva i Turska potpuno zabranile njihovu prodaju, ali europske zemlje i dalje nemaju konkretno riješenje i konkretnu politiku za zabranu takve vrste pića.
– Također, kada je u pitanju ova problematika istraživanja je generalno jako malo. Ono što se iz dostupnih istraživanja može vidjeti je da konzumacija raste s dobi, a spolne razlike se smanjuju.
Nedavno je objavljena i meta analiza, koja pokušava uokviriti različita istraživanja, a koja je pokazala da će se oni koji konzumiraju energetska pića uključiti u različite oblike delikventnog ponašanja, rizičnog upravljanja vozilo, izostajanja s nastave i slično te je u skladu s tim prisutan i loš način života, kazala je Selestrin.
Upozorila je i na loš školski uspjeh, a dodajući da su teške posljedice rijetke kazala je da se ipak događaju te su često rezultat kombinacije neke druge supstance s energetskim pićima ili su rezultat nekih komplikacija koje su povezane s kardiovaskularnim bolestima.
Kao jedan od većih problema naglasila je reklamiranje energetskih pića, a trgovačke prakse u trgovinama dodatno motiviraju na konzumaciju.
Novi trendovi u konzumaciji droga
Govoreći o novim trendovima u konzumaciji droga Jovanka Šekuljica iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije kazala je da je nekada najviše bilo heroinskih ovisnika, ali posljednjih desetljeća došlo je do nagle ekspanzije novih sintetičkih droga.
– Danas u Europi imamo prijavljeno 700 novih psihoaktivnih supstanci, a ono što je jako zabrinjavajuće je da nemamo dovoljno znanstvenih istraživanja o štetnim učincima na zdravlje.
Riječ je o klupskim dizajnerskim drogama kojima popularnost stalno raste. Imamo globalno tržište s lako dostupnim drogama i jeftinom proizvodnjom.
Pogrešna je predodžba konzumenata da su te droge bezopasne, jer kada pitate mlade što misle o marihuani većina ima pozitivne stavove.
Međutim, sam učinak marihuane danas je puno štetniji nego nekada. Danas je utjecaj THC-a do 30 puta veći nego nekada, a učinak sintetske marihuane je 40 do 100 puta jači nego kod prirode marihuane.
Sintetska je lako dostupna, u atraktivnim pakiranjima i primamljivih naziva, a prodavala se i kao osvježivač zraka i to je bio razlog zbog kojeg je bila dostupna djeci, navela je Šekuljica.
Problem s ketaminom i fentanilom
Ističući i ketamin kao jednu od aktualnijih klupskih droga istaknula je da se radi o drogi koja je popularna na festivalima diljem Jadrana te je upozorila da se radi o anestetiku koji se koristi u veterini te daje osjećaj euforije i pojačane energije.
– Radila sam s pacijentima koji su koristili ketamin i nakon početne euforije dolazilo je do depresije, znojenja, bolova u mišićima te čitavog niza drugih poremećaja.
Kod ove vrste droge može biti prisutna i akutna psihoza, koja je može javiti kod svih sintetskih droga.
Javljaju se sumanute misli i obmane osjetila, a to je problem sintetskih droga, jer pored dijagnoze ovisnosti javljaju se i neki drugi psihijatrijski poremećaji koji zahtijevaju adekvatno liječenje, upozorila je Šekuljica.
Osvrnula se i na upotrebu fentanila od kojeg su u Hrvatskoj zabilježena dva smrtna slučaja, a u EU njih 137.
Riječ je o sintetskoj drogi koja je sto puta jača od morfija upozoravajući da su dovoljne male količine, nekoliko zrnaca, koje mogu izazvati smrtni ishod.
Kockanje, video igre i klađenje
Današnji edukacijski stručni skup za odgojno-obrazovne djelatnike četvrti je skup te tematike, kako je kazala v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, Daria Kurtić, dok je Sanja Nikolić iz službe za droge Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao posebnu zabrinjavajuću ovisnost istaknula je kockanje, video igre te on-line klađenje.
Riječ je o vrstama ovisnosti koje su sve prisutnije među mladima. Kao jedan od ključnih ciljeva nacionalne politike istaknula je kvalitetne znanstveno utemeljene programe.
– Danas se u Hrvatskoj provodi više od 300 preventivnih programa, najvećim dijelom u školama, a od svih tih programa možda ni njih deset ne bi zadovoljilo kriterije kvalitetnih i znanstveno utemeljenih programa.
Stoga radimo na tome da osiguramo provedbu onih preventivnih projekata koji imaju učinak i koji će utjecati na promjenu stavova i ponašanja, kazala je Nikolić.