Statistike u Europskoj uniji su alarmantne: jedna od šest osoba bori se s poteškoćama u mentalnom zdravlju, a zemlje kao što su Portugal, Njemačka, Švedska i Hrvatska vodeće su po kroničnim depresivnim poremećajima, poručila je na kraju dvodnevne konferencije »Izazovi mentalnog zdravlja kod mladih – regionalna perspektiva« Vania Freitas, glavna tajnica Skupštine europskih regija.

Izazov roditeljstva

Dvodnevna konferencija koju su zajednički organizirali Primorsko-goranska županija i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a u partnerstvu sa Skupštinom europskih regija, prema njezinom je mišljenju, pokazala kako se u rješavanje ovog izazova svi trebaju angažirati bez obzira dolaze li iz vladinih ili civilnih sektora jer u mentalno zdravlje se ulaže s različitih razina, od političke preko stručne pa do civilnog društva.

Prema riječima voditelja programa »Trening životnih vještina«, Darka Roviša iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, konferencija je bila dobra prilika za umrežavanje i razmjenu iskustava.

– Dotaknuli smo se jasnih problema i onoga što nam nedostaje u sustavu za njihovo rješavanje. Više puta smo naglasili koliko je važno pripremiti djecu da donose dobre odluke u ovom složenom miljeu, a spominjali smo i roditelje.

Konferencija je postavila i pitanje – koliko roditelje učimo roditeljskim vještinama jer, kako smo mogli čuti, i roditeljstvo je isto jedan od izazova novog društva, naglasio je Roviš.

Potpredsjednik Skupštine europskih regija za održivost, zelenu tranziciju i zdravlje, Johannes Sundelin, rezimirao je kako konferencija nije postavljala pitanje kako riješiti ove probleme mladih i tko bi trebao biti odgovoran jer je jasno da ovo nije problem koji se može rješavati na političkoj razini ili pak individualnoj.

Nobelova nagrada

– Svi trebamo rješavati taj problem. Ne možemo mlade ljude uvlačiti u naš svijet, mi moramo ući u njihov. To je vrlo važna poruka ove konferencije za sve donositelje odluka, rekao je Sundelin koji nije krio svoje zadovoljstvo organizacijom i temama konferencije.

Podsjetio je da je ove godine Nobelova nagrada za ekonomiju otišla u ruke znanstvenika koji su povezali demokraciju s gospodarskim rastom, upozoravajući pritom da se isto može primijeniti i na mentalno zdravlje.

– Mentalno zdravlje podrazumijeva demokraciju, a ako ne poduzmemo nešto, imat ćemo generaciju ljudi koja odrasta ne vjerujući u demokraciju i tako neće ni rasti, zaključio je.

Djecu odgajaju influenceri

Panelisti su se tijekom dva dana posebno dotaknuli potrebe uvođenja digitalne pismenosti i higijene u kurikulume školskih programa, budući da u zadnjih pet godina porast problematičnog korištenja društvenih mreža iznosi 50 posto.

Za djecu i mlade osobito je važna emocionalna pismenost, odnosno kako se nositi s vlastitim emocijama.

– Puno je tu stvari koje su mladi oduvijek tražili od odraslih, oni su uvijek željeli da ih primijetimo i da im budemo podrška. Djecu danas odgajaju influenceri, a to možemo biti i mi odrasli.

Porast mentalnih poremećaja postoji, a posebno imamo porast simptoma. Stvar nije bezazlena jer će ti mladi odrasti u ljude slabih kapaciteta za odrasli život, poručio je Darko Roviš, naglašavajući koliko je u svemu važno i baviti se kadrovima koji rade s mladim ljudima i ulagati u njih.