RIJEKA – Primorsko-goranska županija jučer je prvi put zabilježila troznamenkasti broj novih slučajeva u jednom danu, a 102 nova slučaja u jednom danu porast je od 40 posto u odnosu na dan ranije, kada su evidentirana 73 slučaja. Značajno raste i broj aktivnih slučajeva kojih je jučer u PGŽ-u bilo 375.

– Nažalost, očekujemo daljnji porast jer je takav trend u Hrvatskoj, ali i dijelu Europe kojem gravitiramo. To sve skupa upućuje na nešto što još možda ne možemo nazvati eksponencijalnim rastom, ali možemo nazvati znatnim dnevnim prirastom oboljelih, izjavio je glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević.

Radnici i studenti

Prema njegovim riječima, u epidemiološkoj analizi treba primijetiti još jedan trend, a to je porast broja novooboljelih među radnom i studentskom populacijom. Rončević smatra kako treba staviti naglasak na određene preventivne mjere koje se ne mogu provoditi samo u školama i vrtićima koji i dalje relativno dobro stoje što se tiče novih slučajeva, već u svim onim organizacijama ili ustanovama koje rade u kolektivima te čiji se zaposlenici osim s kolegama, susreću i s klijentima i korisnicima.

– Iznimno je važno uputiti ih na to da primjenjuju mjere zaštite koje su predviđene već postojećim preporukama i mjerama, uključujući i odluke stožera. Poslodavci propisane mjere moraju provoditi odgovorno i ažurno, a svi poslodavci po zakonu imaju određena tijela i povjerenike, pa i stručnjake zaštite na radu. Oni su najbolja adresa za implementaciju preventivnih mjera jer su oni ti koji se time bave i dužni su po zakonu provoditi prevenciju od različitih ozljeda i oboljenja na radu, upozorio je Rončević.

Među 102 nova slučaja samo je sedam oboljelih maloljetnika i svega pet osoba iznad 65 godina. Rončević je mišljenja da je to dobro, posebice što starija populacija nije toliko pogođena epidemijom, pa se može očekivati i manje težih slučajeva koji bi trebali hospitalizaciju.

– Ono što nije dobro jest porast među radnom i studentskom populacijom i tu sigurno postoji puno prostora za poboljšanje preventive, smatra Rončević. Porast zaraza, kako je primijetio, posljedica je i opuštanja u mlađoj populaciji koja je manje restriktivne mjere doživjela kao poziv da se i njihov zabavni život odvija kao u redovnim uvjetima, što nikako nije bila intencija.

Studente je jučer apostrofirao i šef istarskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac, koji je kao uzrok porasta istarskih brojki novih slučajeva, koje su se jučer povećale za 46 novozaraženih, naveo studentski tulum u Rijeci. Kozlevac je rekao da su čak dvije trećine zaraženih u Istri, studenti koji studiraju u Rijeci.

– Kolega Kozlevac, prije nego što podijeli neke vijesti s medijima, mogao bi se posavjetovati i s nama. Najjednostavnije je reći da se slučajevi uvoze iz Rijeke i Italije, što je istina, baš kao što je istina da se virus proširio iz Kine, uzvratio je šef Stožera civilne zaštite PGŽ-a Marko Boras Mandić.

Kazne ako trebaju

Zbog ovakvih slučajeva nekontroliranog javnog okupljanja, sve se češće spominju i kazne za prekršitelje. Glavni županijski epidemiolog Rončević kaže kako o kaznama razmišlja Nacionalni stožer, no na županijskoj bi razini svi bili sretniji kada bi se mjere više poštovale, bez obzira na način kojim bi se to postiglo, uključujući i povećanje odgovornosti.

– Na taj način bismo razlikovali one koji temeljito i ažurno provode mjere od onih koji su prema njima benevolentni. Zasad ta razlika izostaje i događa se da svi slijede loše primjere jer se onome koji radi lošu preventivu ništa ne događa. Definitivno sam pristalica toga da ako nemamo drugog načina za stimulaciju pozitivnog preventivnog ponašanja, nažalost, moramo kao i druge demokratske i liberalne europske zemlje uvesti kazne, naglasio je Rončević.

I dalje se većina novih slučajeva javlja na području riječke urbane aglomeracije te broj novih slučajeva odgovora broju stanovnika na tim područjima. Manje je slučajeva na perifernim dijelovima PGŽ-a, pa primjerice na otocima ima sporadičnih slučajeva, no nema značajnije lokalne transmisije kakva se već ranije dogodila na području Gorskog kotara, Liburnije i Crikvenice. U praćenje zaraženih koji se ne liječe u bolnicama sada su gotovo u potpunosti uključeni liječnici obiteljske medicine. Zato je, kako ističe Rončević, sve teže govoriti o udjelu asimptomatskih slučajeva u broju aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom.

Pripreme za pogoršanje

– Obrade zaraženih, a time i konkretne podatke o omjeru između simptomatskih i asimptomatskih slučajeva, u velikoj mjeri zbog porasta broja novih slučajeva preuzimaju i liječnici obiteljske medicine. Međutim, kako informatizacija dosad nije uspjela, vjerojatno ćemo biti uskraćeni za neke pregledne statističke podatke. To nas kao službu ne bi trebalo onemogućiti u tome da se koncentriramo na osjetljive kolektive pod epidemiološkim nadzorom, na klastere slučajeva koji će se događati i dalje, te na žarišta koja će se u budućnosti događati. Taj podatak o kliničkom stanju pacijenata, koji nam sada sve više izostaje, neće znatnije utjecati na naš dio rada koji ćemo mi kao služba nastaviti raditi dalje, objasnio je Rončević.

Dodao je i da se pripreme za scenarije u kojima bi se aktivirali sekundarni i tercijarni kapaciteti također razrađuju.

– Ne radimo to iz razloga jer smo zloguki proroci, već što proces pripreme traje dosta vremena te aktivaciju treba omogućiti bez puno priprema, ako se za to pojavi potreba. Nadamo se da osim drugog stupnja aktivacije, nećemo doživjeti scenarij u kojem bismo morali aktivirati dvorane i kolektivne smještaje. Razlog tome nije samo što se tu radi o neodgovarajućem smještaju za bolesnike, već što i njih treba opskrbiti zdravstvenim osobljem koje je deficitarno, upozorio je Rončević.