Blagdan Tijelova proslavljen je u Rijeci svečanom svetom misom i tijelovskom procesijom kroz riječki Stari grad koju je predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić.

Prvi dio propovijedi riječki je nadbiskup posvetio vjerskoj istini o Božjem utjelovljenju u osobi Isusa Krista te njegovoj stvarnoj prisutnosti u euharistiji, dok se u drugom dijelu osvrnuo na situaciju u kršćanskim zajednicama, Crkvi, ali i na aktualnu društvenu i političku situaciju.

Kaže da ima dojam da kršćani ne slijede Isusovu širinu prema onima koji se ne uklapaju u našu verziju kršćanstva te da zato u kršćanstvu postoje tolike podjele.

– Nije tu riječ samo o euharistiji, već općenito. Umjesto da u kontekstu Sinode o sinodalnosti raširimo prostor svoga šatora, svoje srce, a onda i prostore svojih crkava i zajednica, da bi bilo mjesta za sve, mi nekako i dalje tražimo načine na koje ćemo sve to suziti.

Nije to samo unutar Crkve, nažalost, to je često i u našem odnosu kao kršćana prema drugima, rekao je nadbiskup.

Porast mržnje prema strancima

Dodaje da se to očituje i u načinu na koji se ponekad kršćani uključuju u život društvene i političke zajednice. Spominjao je i istraživanja koja sugeriraju porast mržnje prema strancima u Europi.

– Mi kršćani kao da smo postali jedna od najnetolerantnijih skupina u društvu. Kakva je situacija u našoj Domovini? Oplemenjuje li Isus kojega primamo u pričesti naše odnose, je li uključen u naš život?

Vidimo nažalost incidente koji su sve učestaliji prema stranim radnicima, a tu su i izborne izjave političara koji grade svoju popularnost na smanjenju manjinskih prava. To nije Kristov put, ali je znak za nas kršćane.

Ako nas susret s euharistijskim Isusom nije promijenio, znači da nismo postali Isus kojeg blagujemo i pijemo, da se on nije naselio u nama. Kada iz osobnoga iskustva naučiš kako se Isus za tebe brine i koliko želi biti tvoja svakodnevna hrana, samo onda ćeš naučiti vidjeti svako srce kao Isusovo boravište, zaključio je riječki nadbiskup.

U prvom dijelu propovijedi istanuo je kako se na Tijelovo još jednom želi proslaviti Veliki četvrtak, otajstvo euharistije, na što ukazuje i evanđelje dana koje ponovno odvodi vjernike u gornju sobu u kojoj se na Veliki četvrtak slavila Posljednja večera. Po Božjoj riječi kruh u pretvorbi na misi postaje tijelo Isusa Krista.

– Božji sin koji se očitovao u Isusu iz Nazareta svoj je život i zajedništvo s Bogom učinio darom za nas. Kristovo utjelovljenje dar je ljudima, kao i euharistija. Nakon što se utjelovio u ljudskom tijelu on se utjelovljuje i lomi u kruhu.

Tim se darom želi nastaviti utjelovljivati u nama, što se događa po pričesti. Isus želi da budemo dionici njegova života te da budemo dar za druge, stavimo se na raspolaganje drugoj braći i sestrama, služeći im u ljubavi, kazao je riječki nadbiskup.

Kako je Marko dobio drugu priliku

Osvrnuo se i na pobožnost prema euharistijskim čudima, u kojima su se dogodile vidljive promjene na hostiji, koje potvrđuju vjeru u Kristovu prisutnost u euharistiji. Dodao je i da kad bismo imali ampulicu krvi s Isusova križa, imali bismo njegovu krv, ali ovdje na oltaru imamo puno više.

– Ne samo njegovu krv, nego njega živoga. Zato je euharistija puno više. Čudi traženje Isusa negdje drugdje, gdje on više nije, a tako ga olako zanemarujemo gdje on jest, kazao je Uzinić. Dakle, Krist je prisutan u euharistiji te po svojoj krvi sklapa s ljudima novi savez. Izraelci su jeli u Gospodinovoj prisutnosti, a u novom savezu još i više, kršćani blaguju svoga Gospodina – Isusa Krista.

Osvrnuo se i na odustajanje evanđelista Marka od jednog puta na kojem je trebao naviještati Kristovo evanđelje. Pavao je smatrao da mu nakon toga ne treba pružiti drugu priliku dok je Markov stric Barnaba smatrao da Marku treba dati drugu šansu.

– Nakon što je Marko dobio drugu priliku, postao je Kristov svjedok, mučenik. Naša Crkva danas prolazi kroz druge okolnosti, ali koje imaju istu posljedicu kao izazovi i iskušenja Markova vremena. Ti izazovi često nas isključuju iz zajedništva, iz euharistije, a trebali bi da kao Crkva Markova vremena tražimo putove uključivanja. Jer, Isusova je poruka da želi doći k nama i biti hrana za sve, rekao je nadbiskup.

Nastavio je da je Bog dobar, Bog ljubi čovjeka te mu je stalo do svakoga. Bog uvijek ponavlja da ne želi nikoga izgubiti i nikoga isključiti.

Po svojoj smrti i uskrsunući daruje se čovjeku. U euharistiji se lomi za sve te sklapa novi savez u svojoj krvi koji je trajna ponuda svima, rekao je nadbiskup.

Budući da se Tijelovo ove godine slavi 30. svibnja, kada se slavi i Dan državnosti u Hrvatskoj, riječki se nadbiskup u molitvi vjernika spomenuo i svih koji su dali svoje živote u obrani domovine.