Gradsko vijeće jednoglasno je prihvatilo prijedlog Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke kojom se želi odgovoriti na sve veće izazove klimatskih promjena u urbanim sredinama.

Gradski vijećnici redom su pohvalili Strategiju, ali su jednako tako redom bili skeptični u njezinu implementaciju i strahuju da će to biti još jedan dokument koji će ostati mrtvo slovo na papiru.

Prioritetni projekti

Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan pojasnila je da se Strategijom određuje strateški cilj klimatske neutralnosti za razdoblje do 2030. godine kako bi građani imali bolju kvalitetu života koja će se postići održivim razvojem.

– Ciljevi su omogućavanje održivog razvoja prostora, održavanje postojećih i unaprijeđivanje novih zelenih površina, održavanje vodotoka, omogućavanje novih zelenih zona, gradnja urbanih vrtova, ozelenjavanje prometnica, poticanje zelene mobilnosti.

Prioritetni projekti su zaštita toka Rječine, očuvanje ekoloških koridora, sadnja novih drvoreda, uspostava parkovnih poteza, izvedba šetnica, urbana sanacija industrijskih zona.

Kanjon Rječine bi se prema Studiji povezao s centrom grada, povećao bi se broj parkova i sportsko-rekreacijskih terena. Strategija predviđa gradnju zelenih krovova i visoke vegetacije kada je riječ o novim investicijama, a gdje god je to moguće uspostavu vrtova i voćnjaka.

Nakon Studije izradit će se akcijski plan kojim će se odrediti projekti i rokovi za njihovu realizaciju, pojasnila je pročelnica Buljan.

Otvorena pitanja

Tea Mičić Badurina (PGS) ocijenila je da je riječ o vrijednom dokumentu dio kojega je izuzetno vrijedna analiza.

– Mi danas u središtu grada imamo problem s toplinskim otocima i privremenim rješenjima koja traju desetljećima. Najveći toplinski otoci su Delta, Gomila, Klobučarićev trg, Trg Riječke rezolucije.

Otvoreno je pitanje na koji će se način urediti Trg Žabica i Riva kada se s nje maknu automobili, a poželjno bi bilo da se pri realizaciji tih projekata itekako vodi računa o Strategiji zelene urbane obnove.

Podsjetila bih da smo mi najgušće naseljen grad čiji stanovnici imaju daleko manje metara kvadratnih zelenila po stanovniku od preporuka, izjavila je Mičić Badurina.

Iva Rinčić (Nezavisna) ocijenila je da je Rijeka po tom pitanju trenutno u katastrofalnom stanju i da se to mora mijenjati.

– Studija je kvalitetna, ali nas zanima njezina implementacija kako bi što prije krenuli s ublažavanjem klimatskih promjena. Što one znače vidimo proteklih dana kada smo izloženi toplinskom valu.

Mi ovdje imamo popis čitavog niza želja, ali skeptični smo kada je riječ o realizaciji projekata, naglasila je Rinčić.

Sabina Marov (Most) podsjetila je da se u bivšoj državi gradilo planski i da o tome svjedoče riječki kvartovi koji su svi imali zelene površine, poštu, banku, prodavaonice.

– Kroz povijest je Austro-Ugarska prepoznala park-šumu Drenova, park Nikole Hosta bio je važan, a danas je tako skroman. Iskustvo nas je naučilo da smo skeptični kada je riječ o realizaciji Strategije, izjavila je Marov.

Ekstaza oko nebodera na plaži

I Vedran Vivoda (Akcija mladih) uvjeren je da je Strategija skup lijepih želja i uvjeren je da aktualna gradska vlast nema sposobnosti za njihovo ostvarenje.

– Tri i pol godine trebalo nam je da izradimo od studije strategiju. Znači da već kasnimo dvije i pol godine. Konkretni primjeri svjedoče da ne idemo u dobrom smjeru.

Kao što je slučaj s park-šumom iznad Hiltona koja je trebala ostati park-šuma, a sada je omogućena gradnja. Održavanje postojećeg stanja je katastrofalno jer ubijamo postojeće drvorede, zelenila je sve manje, radimo toplinske otoke.

Do 2030. godine nećemo uspjeti održati ono što imamo, a kamoli napraviti iskorake, skeptičan je Vivoda.

Iva Davorija (Možemo) dodala je da umjetni zeleni krov na hotelu Hilton najbolje svjedoči da se u ovom gradu ne radi kako treba kada je riječ o zelenoj urbanoj obnovi.

Njezin stranački kolega Nebojša Zelič naveo je primjer predstavljenog projekta nove Kantride kao način na koji se ne bi smjelo pristupati novim investicijama.

– Smiješno je da prihvaćamo ovaj dokument kada smo prije nekoliko mjeseci bili u ekstazi kada nam je investitor predstavio nebodere na plaži i koji je tražio da se u potrebnih 30 posto zelene površine ubroji i travnjak nogometnog igrališta.

Mi danas krivo kosimo travu, obrezujemo stabla i uništavamo ih. Mi ćemo uništiti park-šumu na području Turanj-Kostabela. Gradit ćemo nebodere od stakla i betona i tako stvarati nove toplinske otoke na plaži, upozorio je Zelič.

Bučna crkvena zvona

Ljiljana Cvjetović (HSU) pitala je može li Grad Rijeka išta napraviti kako bi se smanjila buka koju stvaraju crkvena zvona i moraju li zvona tako često i dugo zvoniti.

– Zakon o zaštiti od buke postoji, ali njegove odredbe se ne odnose na zvučno oglašavanje zvonima iz vjerskih objekata. Možemo razgovarati s Riječkom nadbiskupijom i župnicima kako bi se u jednom dijelu zvonjava reducirala, pojasnio je Filipović.

Što prije novi natječaj za Gradinu

Na Aktualnom satu Kristijan Čarapić (SDP) pitao je zbog čega je Gradina ostala bez koncesionara za ugostiteljski objekt. Gradonačelnik Marko Filipović podsjetio je da je Gradina predana na upravljanje Turističkoj zajednici grada Rijeke.

– Turistička zajednica raspisala je natječaj za ugostiteljsku djelatnost. Tvrtka koja je dobila posao na natječaju zbog nemogućnosti zbog konzervatorskih uvjeta odustala je od svega.

Riječ je bila o izvanrednoj okolnosti pa je Turistička zajednica preuzela organizaciju Ljeta na Gradini. Programi su krenuli. Ugostiteljskim objektom privremeno će upravljati druga tvrtka i što prije će se raspisati novi natječaj, kazao je Filipović.