RIJEKA Županijska skupština većinom je glasova, s 23 za, deset protiv i sedam suzdržanih, usvojila proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu u iznosu od 353,1 milijuna eura, što je 58,1 milijuna eura ili gotovo 20 posto više nego ovogodišnji proračun.

Riječ je o konsolidiranom proračunu, dok izvorni županijski proračun iznosi 112 milijuna eura. Projekcije za 2026. i 2027. godinu kreću se na razini od 352,1 i 320,5 milijuna eura. Riječ je o posljednjem proračunu u mandatnom razdoblju ove Županijske skupštine.

Uz predloženi proračun usvojena su i tri amandmana stranke Možemo! iz područja obrazovanja i zaštite okoliša. Amandmani vezani uz obrazovanje usmjereni su na poboljšanje kvalitete prehrane učenika srednjih škola i unaprjeđenje infrastrukture gimnazija.

Kako je pojasnio vijećnik Možemo! Orjen Petković, predloženi iznos od 300 tisuća eura dovoljan je za pokretanje pilot-projekta organizirane i zdravije prehrane u srednjim školama.

– Drugi amandman odnosi se na financiranje pripreme za izgradnju nove zgrade gimnazije u Rijeci.

Dvije velike gimnazije s više od tisuću učenika rade dvosmjenski, dok se broj učenika u razredu povećava, a gimnazijski programi se pokreću u školama koje ih nisu dosad provodile.

Strategija ministarstva predviđa povećanje učenika u gimnazijama i jednosmjenski rad škola.

Želimo pokrenuti projekt izgradnje nove gimnazijske zgrade s mrtve točke, bilo da će se graditi nova zgrada ili će se za taj projekt prenamjeniti neka već postojeća.

Treći amandman proizlazi iz potrebe koju je Možemo! više puta naglašavao, ali ju zakonodavac nije prepoznao, pa ne postoji zakonska regulativa koja kvalitetno organizirano provodi kontinuirani monitoring morske vode.

Stoga predlažemo ovaj amandman s početnim sredstvima za projektiranje i nabaku opreme za stvarni i stalni uvid u stanje mora, rekao je Petković.

U raspravu oko novog proračuna prvi se uključio županijski vijećnik i potpredsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Željko Lambaša (SDP), koji je istaknuo kako je ovo vrlo dobar, ako ne i odličan proračun, ujedno i najveći proračun Primorsko-goranske županije.

– U protekle četiri godine realizirano je puno kapitalnih investicija, a znatan dio njih planiran je i u sljedećoj godini. Nemamo problema s korisnicima proračuna, pomažemo u svim segmentima, od mladih, preko građana srednje životne dobi do umirovljenika, a vjerujem da će tako biti i u godinama koje slijede. Ovakav prijedlog proračuna ne treba mijenjati, to je jedna dobro složena priča, rekao je Lambaša, dok je njegov stranački kolega Robert Matić rekao kako je proračun razvojni jer rastu kapitalne investicije te, dodao je, kako veseli da se većina njih odnosi za zdravstvo, školstvo i socijalu.

Ukazao je da na javnom savjetovanju nije bilo primjedbi.

Naglasio je kako je ovo posljednji proračun župana Zlatka Komadine, koji je, dodao je Matić, uspješno vodio Županiju više od dvadeset godina.

Vijećnik Dejan Jakšić (SDSS) pohvalio je angažman Županije oko izgradnje školske sportske dvorane Željezničke tehničke škole Moravice, za koju bi se kamen temeljac trebao postaviti u proljeće sljedeće godine.

Protiv novog županijskog proračuna glasali su vijećnici HDZ-a, dok su suzdržani bili nezavisni vijećnici Iva Rinčić i Boris Popović, kao i vijećnici Unije Kvarnera i Akcije mladih.

HDZ-ovac Ivan Jakšić rekao je kako proračun nije niti razvojni niti socijalni te kako HDZ-e u njegovoj izradi nije participirao.

Bojan Kurelić iz Akcije mladih istaknuo je kako aktualnoj vlasti nedostaje ambicija, što, dodao je, pokazuje mali udio EU projekata.

Kurelić je pohvalio amandmane stranke Možemo!.

Nezavisna Iva Rinčić rekla je kako to što je ovo posljednji proračun župana Komadine ne znači da se on treba automatski i prihvatiti. Također, Rinčić je dodala kako obveza opreznijeg planiranja nije baš polučila rezultate u predloženom proračunu.

– Iako je ovo održiv i stabilan proračun, već i činjenica da krajem ove godine nije bilo rebalansa ovogodišnjeg proračuna pokazuje da nije bilo dovoljno hrabrosti kod planiranja. Izostalo je i određenje Županije da ciljano prati probleme iseljavanja ljudi.

Što se tiče amandmana vijećnika Možemo!, pohvala za prijedlog uvođenja prehrane u srednje škole, monitoring mora je potreban i koristan, a rekla bih da ulaganja Županije u cigle i zidove nisu dovoljna, treba ulagati i u ljude, poručila je Rinčić.

Rijeka 05.12.2024.
Zupanijska skupstina
Foto Marko Gracin

Također nezavisni Boris Popović iznio je neke statističke podatke koji, kako je rekao, pokazuju kako se Primorsko-goranska županija posljednjih dvadeset i nešto godina razvija sporije od prosjeka Republike Hrvatske, iako, dodao je, ima predizpozicije da to ne bude tako – smještena je uz more, ima zapadnu granicu, nije pogođena ratnim razaranjima i ima razvijeno gospodarstvo.

– Udio naše županije u državnom proračunu u dvadeset godina smanjio se za 20 posto, što znači da smo svake godine za jedan posto siromašniji, a taj se trend nastavlja. Ne koristimo komparativne prednosti i ne pretvaramo ih u konkurentne prednosti.

Polagano umiremo, posebno u Gradu Rijeci, po ulaganjima u zdravstvo i školstvo među prve tri smo županije u Hrvatskoj, ali ta ulaganja ne prate naš položaj, pa smo u školstvu na devetom, a u zdravstvu na trinaestom mjestu.

Više ne znači bolje, trebamo bolje upravljanje, a ovaj je proračun neambiciozan, nerazvojan i neinventivan, rekao je Popović.

Vijećnik Leo Pavela rekao je kako se malo ulaže u gospodarstvo i demografiju, predložio da se fokus stavi na poduzetničke investicije u Gorskom kotaru i otocima, kao i više sredstava za digitalizaciju.

Također, predložio je uštede na pojedinim stavkama proračuna, među ostalim i na službenim putovanjima.

Vijećnik Unije Kvarnera Nedjeljko Pinezić rekao je kako ovaj proračun pokazuje ranjivost.

“Javni sektor podiže prosjek osobnih dohodaka, a realni ovisi o uvozu radne snage. Ne prepoznajemo vraćanje poreza na dohodak ljudima koji ga stvaraju. Trebamo poboljšati uvjete za život i rad domocilnog stanovništva”, poručio je Pinezić.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je da je proračun vrlo dobar te kako se ne slaže s većinom diskusija županijskih vijećnika.

Naglasio je da je BDP Primorsko-goranske županije prvi u Hrvatskoj iza Grada Zagreba, kao i da je udio javnog sektora manji od onog na nacionalnoj razini.

Pročelnica Upravnog odjel za odgoj i obrazovanje Edita Stilin rekla je kako se slaže s amandmanima vijećnika Možemo!, ali, dodala je, problem je što skoro niti jedna srednja škola nema kuhinju niti kantinu, kao ni kuharice te je pozvala vijećnike stranke Možemo! za pomoć oko realizacije ove inicijative.

Odgovorila je i nezavisnoj vijećnici Ivi Rinčić kako Županija osim u zidove i cigle itekako ulaže u brojne projekte koji se tiču direktno učenika i stručnog kadra.

Vijećnica Rinčić zahvalila se Odjelu na svemu što rade, međutim, dodala je, Primorsko-goranska županija po rezultatima državne mature tek je trinaesta u Hrvatskoj, a po izostancima učenika “najgori smo u Hrvatskoj, što pokazuje da ipak ne radimo tako dobro”.

Ponovo se u raspravu uključio i vijećnik Željko Lambaša, koji je za rješavanje problema demografije slikovito poručio: “delajte dicu, imajte familije i demografija je riješena”.

Kapitalni projekti

Kao najvažnije kapitalne projekte u školstvu u sljedećoj godini pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat istaknuo je izgradnju nove zgrade osnovne škole u Marinićima i Područne škole OŠ Milan Brozovića Kastav u Rešetarima, kao i izgradnju školske sportske dvorane Željezničke tehničke škole Moravice, dogradnju Područne škole Dobrinj i projekt školskog broda Pomorske škole Bakar.

U zdravstvu su to Zdravstveni centar Rujevica Zapad, ulaganja u Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, u sklopu kojih energetska obnova domova zdravlja Crivenica, Delnice i Ravna Gora, projekt Doma zdravlja Opatija, kao i projekti Zdravstveni turizam – regionalna diversifikacija – EU u Lječilištu Veli Lošinj i Thalassotherapiji Crikvenica.

Što se tiče resora socijale, to su projekti obnove Doma za starije osobe Kantrida Rijeka i Doma za starije osobe Mali Kartec Krk, kao i povećanje smještajnih kapaciteta za osobe starije životne dobi na području Gorskog kotara – Dom u Delnicama.

Kako je pojasnio pročelnik Parat, proračun je dosta porastao u odnosu na tekuću godinu. Glavni razlog rasta je povećanje prihoda i primitaka za 52,8 milijuna eura. Određeni rast bilježe i prenesena sredstava što, prema riječima pročelnika nije uobičajeno, no kako nije bilo drugog rebalansa, skupljeno je više novaca za kapitalne projekte u 2025. godini.

Parat je naglasio i da je glavni generator rasta prihoda Županije porez na dohodak koji bilježi rast od 2021. godine radi inflatornih pritisaka.

Što se tiče decentraliziranih sredstava, ukazao je da država nije zadržala razinu financiranja s obzirom na porast troškova te se tijekom ovog mandata 15 milijuna eura prelilo na izvore iz poreznog rasta.