USPJEH TIMA RIJEČKIH ZNANSTVENIKA Ovo su ljudi koji mogu predvidjeti onečišćenje mora

Nova kvaliteta u očuvanju čistoće plaža – Darija Vukić Lušić, Slaven Jozić, Lado Kranjčević, Željko Linšak i Dražen Lušić / Snimio Silvano JEŽINA

Nova metoda omogućava da se unaprijed izda upozorenje o mogućem onečišćenju. »Primjerice, možemo predvidjeti hoće li na plaži Kantrida nakon kiše doći do onečišćenja« – kaže doc. dr. Darija Vukić Lušić

RIJEKA Tim riječkih znanstvenika proveo je opsežno istraživanje vezano za prediktivno modeliranje mikrobiološke kakvoće mora, a rezultat toga je da je njihov rad pod nazivom »Vremenske varijacije i prediktivno modeliranje mikrobiološke kakvoće mora« objavljen u prestižnom svjetskom časopisu Water Research.

Riječ je o vodećem svjetskom časopisu iz područja vodnih resursa, a interdisciplinarni tim riječkih znanstvenika, predvođen voditeljicom Odsjeka mikrobiologije okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije doc. dr. Darijom Vukić Lušić, razvio je jedinstven prediktivni model koji će omogućiti predviđanje pojave mikrobiološkog onečišćenja prije nego li se ono i dogodi, što predstavlja podizanje zaštite kupača na višu razinu.

Pojašnjavajući kako je nedostatak postojećeg monitoringa kakvoće mora na plažama dostupnost informacija o stanju kakvoće tek nakon detekcije onečišćenja, doc. dr. Vukić Lušić kaže kako su riječki znanstvenici razvili model koji to onečišćenje može predvidjeti.

Potencijalni rizik

– Sadašnjoj detekciji potencijalnog onečišćenja prethodi postupak uzorkovanja mora, nakon čega se prikupljeni uzorci laboratorijski obrađuju, što prema službenim referentnim metodama koje se trenutačno koriste u Hrvatskoj traje oko 2,5 dana. Po završetku analize, rezultati se unose u nacionalnu bazu kakvoće mora za kupanje. Cijeli taj postupak traje oko tri dana, što odgađa provedbu sanacijskih mjera kao i objavljivanje zabrane kupanja, u slučajevima kada je to potrebno.

S obzirom na to da je većina onečišćenja mora evidentiranih u Primorsko-goranskoj županiji bila kratkotrajna, jer više od 80 posto onečišćenja je trajalo kraće od 24 sata, zapravo se zabrana kupanja nije objavila u periodu kada je more bilo onečišćeno, već se takva informacija prenijela kada je onečišćenje najčešće već prošlo. Zbog tog odmaka u vremenu, u periodu od pojave onečišćenja do objave rezultata i provođenja daljnjih propisanih mjera, korisnici plaže izloženi su potencijalnom zdravstvenom riziku. Naša metoda pak pokušava predvidjeti kakvoću mora tako da unaprijed možemo izdati upozorenje o mogućem onečišćenju.

Primjerice, možemo predvidjeti hoće li na plaži Kantrida nakon kiše doći do onečišćenja. U korak s monitoringom koji se sada provodi naša metoda može bitno podići nivo zaštite kupača, jer kakvoća mora se brzo mijenja pa je upozorenje koje sada izdajemo zastarjelo – pojašnjava doc. dr. Vukić Lušić.

Visoka tehnologija

Uz znanstvenike riječkog Medicinskog fakulteta iz domene sanitarnog inženjerstva koji su ujedno i djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, istraživanje je okupilo i znanstvenike Tehničkog fakulteta, a timu se pridružio i dr. sc. Slaven Jozić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Upravo je interdisciplinarnost projekta, kaže izv. prof. dr. Lado Kranjčević s Tehničkog fakulteta, jedna od vrijednosti provedenog istraživanja.

Pojašnjavajući kako se uzorkovanje mora provodi u sezoni kupanja od sredine svibnja do kraja rujna, dvaput mjesečno, doc. dr. Vukić Lušić ističe da treba naglasiti i dobru suradnju sa županijskim tijelima koja su ove godine podržala otvaranje novih 20 lokacija nadzora.– Između ostalog tu je i uvođenje udaljenih otoka Suska, Ilovika i Unija u program kontrole kakvoće mora. Inače, Primorsko-goranska županija u Hrvatskoj ima najviše točaka monitoringa, njih 248, a duž cijele obale ukupno ih je devetstotinjak. Jedna od prednosti novorazvijenog sustava je što omogućuje praćenje ne samo pojedinih točaka nego i dijelova obalnog pojasa, što podiže efikasnost kontrole kakvoće mora za kupanje koja predstavlja jedan od glavnih elemenata koji utječu na odluku o izboru turističke destinacije – napominje doc. dr. Vukić Lušić.Vode se razvrstavaju u četiri kategorije kakvoće (izvrsno, dobro, zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće) temeljem broja bakterija ispitanih mikrobioloških parametara, pomoću kojih se detektira fekalno onečišćenje vode, a uz mikrobiološke parametre prate se meteorološki uvjeti, temperatura i slanost mora, te vidljivo onečišćenje. Hrvatska je jedna od prvih mediteranskih zemalja koja je počela sustavno provoditi program praćenja kakvoće mora na plažama, a EU Direktiva o kakvoći vode za kupanje postavila je cilj da do kraja 2015. godine sve vode za kupanje na morskim plažama u EU-u moraju biti barem »zadovoljavajuće« kakvoće. Taj cilj nije ostvaren u cijelosti, jer je ostvaren u samo sedam EU članica, a Hrvatska je jedna od njih.

– Cilj istraživačke skupine je u primjeni nove visoke tehnologije, kako bi sustav zaštite građanstva u Primorsko-goranskoj županiji bio vodeći u cijelom sredozemnom području te dosegao primjernu razinu u svjetskim okvirima.

Nadamo se suradnji s hrvatskim Ministarstvom turizma, jer primjenom ove visoke tehnologije nismo samo destinacija u kojoj se u intervalima mjeri kakvoća mora, a što spada u europski standard te to čine ostale konkurentske mediteranske zemlje, nego postajemo destinacija u kojoj se daje svakodnevna prognoza kakvoće mora za kupanje.

To je i promocija Hrvatske kojoj zaštitni znak postaje čisto more. Naime, trenutačno je u završnoj fazi prijava većeg hrvatsko-talijanskog EU projekta, a riječ je o suradnji Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Bolonji, u koji je uključena ova razvijena tehnologija predikcije onečišćenja.

S obzirom na to da se radi o europskom projektu koji uključuje cijeli Jadran, omogućit će se izvoz hrvatskog znanja i primjena u talijanskim obalnim gradskim područjima gdje se monitoring radi na isti način kao i kod nas. Riječ je o projektu čija vrijednost iznosi dva milijuna eura i koji se tiče sigurnosti cijelog obalnog pojasa te uz mikrobiološki monitoring uključuje i kontrolu incidentnih situacija poput nadzora gibanja potencijalnih naftnih fleka – pojašnjava izv. prof. dr. Kranjčević.

Uključeni i studenti

Dodajući kako je predviđanje onečišćenja ostvareno primjenom inovativnog predikcijskog modela, koji predstavlja znanstveni novitet, a što je potvrđeno i objavom ovog istraživanja u vodećem svjetskom časopisu s područja vodnih resursa, doc. dr. Dražen Lušić s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta ističe da objava znanstvenog rada u tako prestižnom časopisu predstavlja veliki uspjeh riječkih znanstvenika.

– Rad je prošao čak tri kruga recenzija, a velikim dijelom u istraživanje su bili uključeni i studenti, jer uzorkovanje mora se provodilo svaka četiri sata svakodnevno. Primjena modela omogućuje preventivno djelovanje i zaštitu kupača u rizičnim okolnostima, a predviđanje onečišćenja već je u široj primjeni u SAD-u, dok je na području Europe tek u ranoj fazi razvoja te je u planu u sljedećoj izmjeni EU Direktive za vode za kupanje koja se mora ostvariti do 2020. godine, što će obvezati države članice na primjenu predikcijskih modela, a zahvaljujući ovom radu Hrvatska će biti spremna. Primjena ove visoke tehnologije predstavlja novu kvalitetu u očuvanju čistoće hrvatskih plaža i doprinosi promociji turizma – naglašava doc. dr. Lušić.

Uz doc. dr. Vukić Lušić, izv. prof. dr. Kranjčevića, dr. Slavena Jozića, doc. dr. Lušića na projektu su radili i prof. dr. Senka Maćešić te Luka Grbčić s Tehničkog fakulteta te s Medicinskog fakulteta: doc. dr. sc. Željko Linšak, dr. Lovorka Bilajac i Neiro Bilajac.

Model predikcije je realiziran pomoću računanog programa GosumD (Aimdyn inc.) koji je dobiven na korištenje zahvaljujući suradnji s prof. Igorom Mezićem s University od California Santa Barbara.