RIJEKA – Cesta Grohovo – Lopača, teško oštećena pojavom klizišta još 2014. godine, ovih je dana ponovno u fokusu javnosti, posebno stanovnika grobničkih mjesta uz kanjon Rječine, nakon što je HDZ Općine Jelenje javno iznio prijedlog izmjene statusa te prometnice. U priopćenju koje potpisuje Ivoslav Ban, predsjednik ogranka te stranke u Jelenju, zahtijeva se prebacivanje ceste Grohovo – Lopača iz nadležnosti Grada Rijeke u nadležnost Županijske uprave za ceste, što bi, smatraju u HDZ-u Jelenja, olakšalo pristup sredstvima za njezinu sanaciju.

– Svjedoci smo da Grad Rijeka, u čijoj je nadležnosti cesta Lopača – Grohovo, ništa ne poduzima kako bi se saniralo klizište i urušena cesta, stoji u priopćenju, u kojemu se nadalje navodi kako je Ivoslav Ban, kao vijećnik Općinskog vijeća Jelenja, predložio da Općina Jelenje pokrene inicijativu da se ta cesta prebaci iz nadležnosti Grada Rijeke u nadležnost Županije, odnosno da ponovno dobije status županijske ceste kakav je imala do prije desetak godina.

– Tada bi se moglo lakše i brže iznaći rješenje za gorući problem sadašnje loše prometne povezanosti doline Rječine koja je umjesto motora razvoja Općine Jelenje postala prometno slijepo crijevo, zaključuje se u priopćenju.

Metrima urušena

Urušena, neprohodna cesta koja je na nekim dijelovima doslovce propala za nekoliko metara, već godinama zagorčava život stanovnicima mjesta duž toka Rječine, kojima je nekad bila najkraći put prema zapadnim dijelovima Rijeke, a sada moraju koristiti gotovo deset kilometara duže obilazne pravce prema gradu. Urušavanje ceste, na lokaciji Lopača – Jarki, na potezu od raskrižja s Ulicom Grohovski put, komplicira i funkcioniranje bolnice za psihički oboljele osobe u Lopači, otežavajući pristup bolničkom osoblju, pacijentima i posjetiteljima, kao i interventnim medicinskim, vatrogasnim i drugim službama do ove medicinske ustanove.

Sanacija prometnice koja je, kao nerazvrstana cesta, pod nadležnošću Grada Rijeke, na čijem teritoriju se nalazi, dosad se nije spominjala kao realna mogućnost, zbog veličine klizišta koje bi prethodno trebalo sanirati. Klizište je, pokazala su dosadašnja istraživanja, dimenzija oko 550 metara duljine, 150 metara širine, a duboko je između 15 i 20 metara. Riječ je, dakle, o gotovo milijun i pol kubičnih metara zemlje i kamenja koji polako klize niz padinu, zbog čega je ugroženo i akumulacijsko jezero Valići.

Klizište se nalazi točno iznad jezera, a njegova »peta«, odnosno donji rub, otprilike se podudara s obalnim rubom akumulacije. Iako je samim time u priču uključen i HEP, kao i Hrvatske vode, a apele za sanaciju klizišta i rekonstrukciju ove lokalne ceste upućivala je čak i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, dosad po tom pitanju nije učinjeno ništa, ponajprije zbog cijene sanacije klizišta koja je ugrubo procijenjena na iznos između 20 i 30 milijuna kuna.

Aktivno klizište

Kakvo je sadašnje stanje na klizištu, je li se umirilo i može li ga se sanirati, pitali smo Željka Arbanasa, profesora riječkog Građevinskog fakulteta i jednog od vodećih hrvatskih stručnjaka za geotehniku, koji već niz godina, u suradnji s japanskim znantsvenicima, proučava kretanje klizišta upravo u kanjonu Rječine.

– Klizište je i dalje aktivno. Kontinuirano se pomiče već sedam godina, od nekoliko desetaka centimetara, do jednog metra godišnje. Nije se zaustavilo, a to ne treba ni očekivati, bez sanacije. Bez sanacije klizišta nije moguća ni obnova ceste, jer bi kolnik uslijed pomicanja tla svakih nekoliko mjeseci ponovno pucao, kaže profesor Arbanas.

Sanacija bi, prema njegovim riječima, bila vrlo skupa, a prije nego uopće započne potrebno je obaviti i ospežne istražne radove.

– Sama sanacija, govorim vrlo ugrubo, jer tek pravim istraživanjem došli bismo do točnih podataka, stajala bi 15 do 20 milijuna kuna, naviše. Jedno od mogućih rješenja bez sanacije jest probijanje šumskog puta, neasfaltirane ceste, ali ona bi se smjela koristiti samo za lokalni promet i to bez prometa teških teretnih vozila, kaže Arbanas.

Prema njegovu bi mišljenju rješenje bilo da za stol sjednu sve uključene strane, Grad Rijeka, Županija, HEP i Hrvatske vode te pokušaju osigurati sredstva za sanaciju.

– HEP i Hrvatske vode sigurno raspolažu znatnijim sredstvima koja bi mogli osigurati za sanaciju klizišta. Pogotovo jer, u najgorem slučaju, uslijed velikih i obilnih kiša, a svjedočimo sve većim klimatskim ekstremima, uslijed klimatskih promjena može se dogoditi još brže pomicanje tla prema jezeru. Zajedničkim naporom svih strana rješenje se može naći, ono neće biti jeftino, ali klizište se neće zaustaviti samo od sebe, kaže Arbanas.

Foto: Arhiva NL

Klimatski ekstremi

Na naše pitanje znači li sanacija ovog klizišta da se u skorijoj budućnosti na istoj cesti neće pojaviti nova, odgovorio je kako takvih garancija nema.

– Malo dalje, na glavnoj cesti, imamo novo klizište koje se aktiviralo i koje će se morati sanirati. Riječ je o području s vrlo velikim brojem aktivnih klizišta, a uvijek se može pojaviti i neko novo, kaže Arbanas.

O inicijativi jelenjskog vijećinka Bana upite smo poslali i Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.

Županijska pročelnica za pomorsko dobro, promet, i veze Nada Milošević u telefonskom nam je razgovoru kazala kako nije detaljno upoznata s inicijativom te da je prebacivanje statusa prometnice iz nerazvrstane u županijsku moguće, ako ona povezuje dvije ili više jedinica lokalne samouprave.

– O svemu ću se detaljno konzultirati s ravnateljem Županijske uprave za ceste, da vidimo što je moguće po tom pitanju, kazala je Milošević.

Nije bilo ozbiljnih razgovora Grada Rijeka s HEP-om i Hrvatskim vodama

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako, nažalost, može samo ponoviti da je riječ o klizištu golemih dimenzija, za čiju bi sanaciju, prema procjenama stručnjaka, bila potrebna znatna sredstva.

– Nije problem popravak ceste, nego sanacija klizišta, a po mišljenju stručnjaka, ni sanacija ne garantira da neće biti novih klizanja tla na području kojim cesta prolazi, rekao je Obersnel, kojeg smo upitali je li dosad bilo razgovora između Grada, HEP-a i Hrvatskih voda na temu sanacije klizišta, kako predlaže profesor Arbanas.

– Apsolutno smatram da se, ako se krene u sanaciju, trebaju uključiti i HEP i Hrvatske vode, čiji su objekti također izravno ugroženi ovim klizištem. S njima smo razgovarali o mogućem rješenju, ali, nažalost, nikad nismo došli do ozbiljih odgovora ni iz HEP-a ni iz Hrvatskih voda, kaže Obersnel.