RIJEKA – U vrtićima, posebno u velikim gradovima, nema mjesta za svu djecu, a to se najbolje vidjelo i na ovogodišnjim upisima u riječke predškolske ustanove gdje je još uvijek na listi čekanja tristotinjak djece. Međutim, vrtići nisu u manjku samo s prostornim već i s odgojiteljskim kapacitetima jer je ta struka unatrag nekoliko godina deficitarna, a kako bi doskočilo manjku odgojitelja na tržištu rada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji je u javnom savjetovanju, predlaže mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja na radnome mjestu odgojitelja u dječjim vrtićima u situacijama kada ne postoji mogućnost zapošljavanja odgojitelja predškolske djece.

Stjecanje kvalifikacije

Takvo zapošljavanje nosi i obvezu dodatnog stjecanja kvalifikacije prvostupnika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od 60 ECTS bodova na jednom od visokih učilišta na kojem se izvodi studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Prema prijedlogu Ministarstva učitelj primarnog obrazovanja mogao bi do stjecanja dodatne kvalifikacije izvoditi program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja radeći u odgojno-obrazovnoj skupini s odgojiteljem sa stečenom kvalifikacijom za odgojitelja predškolske djece, a nakon stjecanja odgovarajuće kvalifikacije koju je obvezan steći u roku od dvije godine od zasnivanja radnog odnosa stekao bi sva prava i obveze za samostalan rad na radnome mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću.

Međutim, za Rijeku to nije ništa novo jer je Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci prvi i jedini hrvatski fakultet koji je takve mogućnosti uveo već prije nekoliko godina i to upravo ponukan deficitom odagajateljskog kadra i istovremenim suficitom onog učiteljskog. Već prije tri godine Učiteljski je fakultet napravio iskorak koji tek sada dobiva zakonski okvir predloženim izmjenama Ministarstva, a taj je iskorak podrazumijevao uvođenje izvanrednog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i mogućnost stjecanja dodatnih kompetencija učitelja.

Ono što će se u ostalim hrvatskim sredinama tek početi raditi u Rijeci je već uobičajena praksa, a dekanica Učiteljskog fakulteta, prof. dr. Lidija Vujičić kaže da se kvota za učitelje koji žele steći kompetencije odgajatelja i ove godine u potpunosti popunila.

– Ove godine imamo 15 upisanih, a redom je riječ je kandidatima starijim od 24 godine. Prvi smo fakultet u Hrvatskoj koji je krenuo s tom praksom, a na nacionalnoj razini već su vođeni razgovori o tome da se to omogući i na drugim fakultetima. Sve što smo mogli napraviti po pitanju obrazovanja odgojitelja napravili smo i prije predstavljenog nacrta Zakona, no ne može sve pasti na leđa Fakulteta jer i nama treba podrška obrazovne politike, kaže dekanica.

Ujedno upozorava da zapošljavanje učitelja i njihovo stjecanje dodatnih kompetencija nikako ne može biti dugoročno rješenje, već treba ići u smjeru povećanja upisnih kvota na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u što većoj mjeri, odnosno onoliko koliko to kapaciteti dozvoljavaju. I tu je riječki Učiteljski fakultet unatrag nekoliko godina učinio iskorak.
– EU se zalaže za postizanje visoke razine kvalitete predškolskog odgoja, a samo visokokvalitetni predškolski programi vode pozitivnim obrazovnim, socijalnim i kognitivnim ishodima u djece, kao i kvalitetni kurikuli te dostupnost i uključivost djece, kaže prof. dr. Vujičić.

Plan oporavka

Dodaje i da je nacrt Zakona na tragu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti čiji je cilj osigurati mogućnost sudjelovanja u ranom predškolskom odgoju svoj djeci, osobito onoj u socioekonomski nepovoljnom položaju te im na taj način povećati učinkovitost učenja i vjerojatnosti nastavka školovanja.
Prema planu Vlade, to će se do 2026. godine postići detaljnim mapiranjem mreže predškolskih ustanova i njihovih kapaciteta i projekcija potreba dodatnih mjesta u odnosu na projekcije demografskih kretanja i to već u rujnu ove godine. Izrada mreže vrtića predviđa se i nacrtom Zakona, ali se daju i projekcije da će do kraja ovog desetljeća Hrvatskoj trebati čak 7 tisuća novih odgojitelja.

Naime, Nacionalni plan predviđa proširenje vrtićkih kapaciteta u idućih pet godina, a to će tražiti dodatnih 2.738 odgajatelja kroz tekuće desetljeće, čemu treba pridodati potrebe vezane za ekspanzije programa jaslica koje su na temelju recentnog trenda procijenjene na 1.350 odgojitelja te zamjenu odgojitelja koji će otići u mirovinu tijekom navedenog razdoblja, a riječ je o 2.920 odgojitelja.