Ono što je nekad bio engleski to je posljednih nekoliko godina njemački jezik, jer kako kažu na Narodnom učilištu po broju polaznika taj je jezik hit. U prosjeku godišnje u klupama te ustanove zbog učenja njemačkog jezika sjedi šezdesetak Riječana, različite dobi i zanimanja, a najveći dio njih, kaže voditeljica programa stranih jezika Irma Borić Jereb, za ovladavanje tim jezikom odlučuje se zbog odluke za potragom radnog mjesta u Njemačkoj.

Napredovanje

– Onoliko koliko je među građanima bio popularan engleski jezik prije deset godina posljednjih osam godina popularan je njemački jezik. Ta dva jezika zamijenili su mjesta. Ove godine imamo dvije početne skupine učenja njemačkog jezika što godinama nije bio slučaj s engleskim jezikom. Interes polaznika za engleski, kao i za talijanski jezik, je u padu. Nekada su se za učenje njemačkog jezika odlučivali građani sa srednjom stručnom spremom ili bez kvalifikacije, a danas je slučaj da taj jezik u sve većoj mjeri uče visokoobrazovani građani. Među njima ima medicinskih djelatnika, a značajan je broj i njegovatelja starijih osoba. Iako odlazak u Njemačku nije isključivi motiv učenja njemačkog jezika, to je sve češći motiv. Oko 80 posto polaznika upisuje program upravo zbog toga, a ostatak zbog rada u turizmu, no uvijek ima i iznimki, kaže Borić Jereb.

Među ovogodišnjim polaznicima početnog tečaja je i studentica medicinsko-laboratorijske dijagnostike Irena Mihaljević, a razlog zbog kojeg se odlučila na učenje njemačkog jezika upravo je odlazak u Njemačku zbog posla. No, kako napominje ne zbog bolje zarade, već zbog mogućnosti napredovanja.

– Uskoro ću završiti studij i s tom diplomom u Hrvatskoj mogu bez problema naći posao. Međutim, radi se o tome da ne mogu napredovati. Ukoliko se zaposlim u Hrvatskoj to će biti pozicija koju ću imati do kraja radnog vijeka, a u Njemačkoj imam mogućnost napredovanja. Tamo se provode istraživanja kojih kod nas baš i nema, kaže Irena.

Plan joj je dok odradi staž doći do razine C1 poznavanja njemačkog jezika, koliko je potrebno za medicinskog stručnjaka, a onda će se pridružiti prijateljima koji su već odavno Hrvatsku zamijenili Njemačkom. No, iako ima pomno razrađen plan Irena ipak priznaje da je razočarana što mora napustiti Hrvatsku.

– Iskreno ne bih voljela otići, ali 90 posto moje generacije je otišlo, a oni koji su ostali gledaju da idu negdje van. Ne idu ljudi samo u Njemačku, odlaze i u irsku i druge zemlje, priča Irena.

Bolji prosperitet

Učenje njemačkog jezika, dodaje građevinski inženjer Drago Bilić, ne nosi samo mogućnost zaposlenja u Njemačkoj.

– Taj jezik otvara mogućnosti pronalaska radnog mjesta i u Austriji, ali i dijelu Švicarske. Sve je to njemačko govorno područje. Osobno sam se odlučio na učenje njemačkog jezika zbog posla i boljeg prosperiteta te bolje zarade. Svi mi koji smo krenuli s učenjem imamo svoje razloge. Moja je priroda posla takva da mogu raditi u Hrvatskoj, ali za Njemačku, kaže Bilić.

Nije Irena jedina koja planira doći do više razine od početničke u poznavanju njemačkog jezika, jer Borić Jereb navodi da takvih polaznika ima još, a odlučuju se za učenje sve do razine B2. To podrazumijeva, kaže, učenje u trajanju od četiri do pet godina, dok s osnovnim tečajem, od 140 sati, polaznici stječu dovoljna znanja za osnovno sporazumijevanje.