U prelijepom, obnovljenom salonu izložbene dvorane u Zajednici Talijana u Rijeci, u Palači Modello, održana je promocija dviju knjiga o fijumanskom dijalektu, u organizaciji Odsjeka za talijanistiku FFRI-ja i Vijeća autohtone talijanske manjine Grada Rijeke, koji su ujedno i izdavači obiju antologija.

Brojna publika, dok je čekala početak predstavljanja knjiga »Il dialetto fiumano – parole e realtá« i »Fiume nell’ identitá dialettale: il fiumano tra lingua e letteratura«, uživala je i u umjetničkim radovima Nevije Gregorovitch pod naslovom »Val’onda«.

Fijumanski kao osobna iskaznica

Prigodni govor održala je predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Melita Sciucca, a potom je uvodnu riječ o knjigama imala predsjednica Vijeća autohtone talijanske manjine Grada Rijeke Irene Mestrovich, koja je naglasila kako je ovo dvostruka promocija dviju knjiga o fijumanskom dijalektu, te kako im je glavna značajka i želja da se taj dijalekt održi živim i među mlađim generacijama.

»Dijalekt je za mene osobna iskaznica i valja ga govoriti svakodnevno«, kazala je Mestrovich.

Gianna Mazzieri-Sanković, urednica oba izdanja, navela je kako je ideja da se knjige realiziraju nastala nakon održanog okruglog stola na temu fijumanskog dijalekta u travnju 2019. godine. Pritom je istaknula kako su knjige poslane školama i fakultetima koji potrebuju takvu literaturu.

Mazzieri-Sanković dala je presjek zastupljenih članaka u knjigama, naglasivši kako se dijalekt kao živa materija mijenja te da ga je potrebno zaštiti od zaborava. Uz to, napomenula je kako poznavanje dijalekta ne ugrožava znanje drugih jezika, što je dokazano brojnim istraživanjima vezano za osobe koje su dvojezične i koje govore više stranih jezika i dijalekata.

Kultura i život Fijumana

Maja Đurđulov naglasila je kako je fijumanski dijalekt sastavni dio govora našega kraja, te kako su u drugoj knjizi zastupljeni i suvremeni autori, dok se kroz njihove radove stječe uvid i u način života Fijumana, kao i u njihovu kulturu.

Govorila je i o istraživačici Kristini Blagoni te o Mariji Bató koja je svojim člankom iznimno pridonijela istraživanju fijumanskog dijalekta u prošlome stoljeću.

Corinna Gerbaz Giuliano govorila je o analizi djela nekoliko autora: Lucifera Martinija, Marija Schiavata, Nirvane Beltrame Ferletta, Tiziane Dabović, Fulvija Mohorca, Milvije Medved te Laure Marchig, koja je potom i pročitala jednu svoju pjesmu zastupljenu u antologiji, dok je Mario Simonovich predstavio svoju pjesmu »Morti che parlano«.

Martina Sanković Ivančić govorila je o identitetu fijumanskog dijalekta koji je zastupljen u tekstovima Ezija Mestrovicha i Ettora Mazzierija, kojima upućuju čitatelje u bogatstvo vokabulara toga govora, te rekonstruiraju fijumanski mikrokozmos. Tijekom večeri studenti talijanistike čitali su pjesme zastupljene u antologijama.      

Podaci o izdanjima

Urednice prve antologije: Irene Mestrovich, Martina Sanković Ivančić, Gianna Mazzieri-Sanković i Corinna Gerbaz Giuliano. Zastupljeni autori: Schittar, Caffieri, Russi, Milinovich, Mazzieri, Scotti, Schiavato, Klausberger, Dabović, Marchig, Mazzieri-Sanković i Mestrovich.

Urednice druge antologije: Gianna Mazzieri-Sanković i Maja Đurđulov, a poseban znanstveni doprinos dale su Corinna Gerbaz Giuliano, Dolores Miškulin, Kristina Blagoni i Martina Sanković Ivančić. Zastupljeni autori: Bontempo, Martini, Mazzieri, Sfiligoi, Schiavato, Mohoratz, Mestrovich, Simonovich, Beltrame Ferletta, Dabović, Marchig i Medved.

Autor obiju naslovnica je Bruno Bontempo.