Općinsko vijeće

U Viškovu rade na mreži videonadzora: U Europi nema grada da nije pokriven kamerama

Jakov Kršovnik

Razmišljamo i o sigurnosti i o digitalizaciji prometnog nadzora, kretanja našim javnim površinama i prometnicama, najavila je načelnica Sanja Udović



Općinski vijećnici u Viškovu primili su na znanje izvješća o sigurnosti u prometu te sigurnosti na području Viškova. Izvjestitelj o sigurnosti u prometu u 2023. godini bio je Dražen Puškarić, pomoćnik načelnika za očevid prometnih prekršaja u Prometnoj policiji Rijeka.


Puškarić kaže da bi se prateći medije i društvene mreže moglo steći stanje da je stanje u prometu katastrofalno. No, kaže da iako stanje jest daleko od idealnog nije toliko loše.


– Mi ispred policije se trudimo poboljšati stanje u prometu koliko god je to moguće, što represivnim, što preventivnim mjerama.




Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. planirano je smanjenje broja poginulih na cestama za 50 posto i mi ćemo se potruditi približitij toj brojci, rekao je Puškarić.


Lani 127 prometnih


Dodaje kako je u Viškovu lani bilo 127 prometnih nesreća, 10 više nego 2022. godine. To je zastupljenost od 5,92 posto u ukupnim prometnim nesrećama na području Rijeke i okolice za koje smo mi odgovorno i to ne odudara od prosjeka proteklih godina.


Dobro je što nije bilo smrtno stradalih u Viškovu kao posljedica prometnih nesreća, baš kao ni 2022. godine. Godine 2021. bile su dvije prometne nesreće u kojima su dvije osobe smrtno stradale. No, bilježi se povećanje prometnih nesreća u kojima su sudionici ozlijeđeni.


– Imamo 33 prometne nesreće u 2023. u kojima su sudionici ozlijeđeni, a u 2022. je bilo 17 nesreća s ozlijeđenim osobama. Povećan je i broj teško ozlijeđenih osoba s pet iz 2022. na 15. u 2023.


Broj lako ozlijeđenih osoba povećan je s 12 na 26, tako da ukupno imamo 41 ozlijeđenu osobu, rekao je Puškarić. To je ukupno 24 ozlijeđene osobe više ili za oko 141 posto u odnosu na 2022. godinu.


Dodao je i kako prometne nesreće ne izazivaju mladi vozači, već sudionici u prometu svih dobnih kategorija.


– Jako smo zadovoljni suradnjom s djelatnicima Općine Viškovo, dobro je da je postavljen videonadzor što nam olakšava naše kriminalističko istraživanje, kazao je Puškarić.


Voze s cigaretom u ruci


Dinko Beaković (HDZ) primijetio je da vozači teretnih vozila kroz Viškovo voze razgovarajući na mobitel i s cigaretom u ruci, na što je Puškarić odgovorio da se osniva grupa koja će pratiti teretna vozila, a trebala bi biti osnovana do ljeta.


Izvješće o stanju sigurnosti u Viškovu predstavio je Jozo Ćorić, zamjenik načelnika Prve policijske postaje Rijeka.


U 2023. godini evidentirana su 154 kaznena djela u Viškovu dok ih je 2022. bilo 126, dakle 28 više. Od toga su riješeno 82 kaznena djela dok ih je 2022. bilo riješeno 70.


– Najveći postotak čine kaznena djela protiv imovine i to ukupno 76 kaznenih djela, najveći je broj krađa i oštećenja tuđe stvari. Najviše kaznenih djela događa se u centru Viškova, zatim Marinići, Marčelji, a najmanje u Jugima.


Mogu otvoreno reći da razriješimo vrlo mali broj teških krađa, provaljivanja u kuće stanove. Jer, počinitelji nisu s ovog područja, nego pogotovo u turističkoj sezoni dolaze iz zemalja Europske unije.


Dosta su sofisticirani i ne ostavljaju nikakvog traga. Tu je ključan ipak videonadzor tako da i vi vijećnici apelirajte na građane na samozaštitu, ali treba i razmišljati u kontekstu postavljanja tih kamera.


Jako nam puno pomaže kad imamo snimku da bar možemo imati bilo kakav koristan podatak kada provodimo kriminalističke istraživanje.


Jer, počinitelji budu priprani i maskirani i znaju u koje vrijeme treba doći, sve to doprinosi da teško razotkrijemo takva kaznena djela, rekao je Ćorić.


Svađa, vika i galama


Rekao je da je Prva policijska postaja tijekom cijele prošle godine na svom području evidentirala 2093 kaznena djela, te spadaju u jednu od teritorijalno najvećih policijskih postaja, ne nužno s najvećim brojem stanovnika, ali s najvećom problematikom.


– Zagreb ima policijske postaje s većim brojem građana, ali imaju manju problematiku. Mi pokrivamo prostor od Rječine, centra grada, pa sve do granice s Opatijom, Matulji, Rupa i do Klane, a to je ogromno područje.


I trudimo se što bolje planirati službu da s brojem ljudi koje imamo pokrijemo cijelo područje, kazao je Ćorić.


– Od toga je 26 prekršaja protiv javnog reda i mira, svađa, vika i galama. U tih 26 je samo šest koji su se desili unutar ugostiteljskog objekta, što je dobro.


Jer, sjećate se ranijih godina kad sam izlagao bilo je dosta remećenja javnog reda i mira zbog noćnih klubova, tučnjava, nanošenja tjelesnih ozljeda i slično.


No, noćni su klubovi sad zatvoreni koliko vidim. U nekim lokalima i dalje bilježimo problematiku, no to je minorno u odnosu na kako je bilo, kazao je Ćorić.


Zvala policiju, a nisu došli


Vijećnica Tamara Smokvina (Kvarnerska inicijativa) kazala je ne zna koliko je statistika točna, a u odnosu na broj priajvljenih slučaja te izlazaka policije na teren.


Jer, na primjer, kaže, zvala je u četiri ujutro policiju zbog remećenja javnog reda i mira, a odgovorili su joj da mogu doći tek oko šest.


Ćorić je odgovorio da je statistička točna, ali je i dodao poznatu izreku da je statistika točan zbroj netočnih podataka.


– Kažete da ste zvali pa da nisu došli. To je moguće, ali svaki se poziv evidentira, pogotovo kad zovete preko 192. Otvara se dojava i po njoj se mora postupati.


Moguće je da zovete u četiri ujutro i da policija ne može doći, ali i sami znate, da treba vremena da dođemo na mjesto. Zamislite poziv u Klanu, treba nam najmanje pola sata da dođemo, a oni što su remetili javni red i mir su već otišli, kaže Ćorić.


No, apelira na svih da i dalje prijavljuju, mogu i mailom, i da budu sigurno da će se po tom pitanju nešto poduzeti. Ponovno se povela rasprava oko mogućnosti da se otvori nova policijska postaja koja bi bila zadužena za Viškovo i okolno područje.


– Hoće li netko donijeti tu odluku ja ne mogu reć. Ali mogu reći da imamo veliki problem što se unutar naše ustrojbene jedinice ne možemo dovoljno kapacitirati jer centar određuje pravila.


Mi stalno tražimo veći broj ljudi, jer imamo obimnu brojku problema. No, to odluku netko drugi mora donijeti, kazao je Ćorić.


Sigurnost u nesigurna vremena


Načelnica Sanja Udović rekla je da je otvorila tu problematiku u Saboru, no da kod odgovornih nije bilo sluha za Viškovo.


– To je žalosno jer u komunikaciji sa službenicima policijske uprave vidimo da i oni sami priznaju da je teško doći od centra grada u prigrad, pogotovo kad su prometne špice.


To je potpuno neracionalno upravljanje vremenom službenika, a ne može se ni očekivati da će reakcija biti promtna, osim ako vozilo nije već na terenu.


MUP je u deficitu kadrova i prisiljeni su na ovakav način sebi reorganizirati policijske postaje, što je vidljivo na terenu u neprisutnosti policijskih službenika.


Zato mislim da ipak moramo biti zadovoljni brojkama, jer kao što je istaknuto, ipak smo mi najveća općina u Hrvatskoj.


Imamo i zaista šaroliku strukturu stanovništva, dobno smo mladi, tako da mislim da ovi podaci mogu našim mještanima sigurno donekle ulijevati sigurnost u ova danas potpuno nesigurna vremena, rekla je načelnica.


Dodala je da i oni kao općinska uprava rade na videonadzoru, jer da danas u Europi nema grada u kojem ulice nisu pokrivene kamerama.


– Već smo odradili dosta toga, a kako razvijamo našu infrastrukturu tako razmišljamo i o sigurnosti i o digitalizaciji prometnog nadzora, kretanja našim javnim površinama i prometnicama, zaključila je Udović.