Foto Mateo Levak
Čistoća je imala jako slab odaziv u preuzimanju vrećica za biootpad, a dio stanovnika žalio se na njihovu kvalitetu
povezane vijesti
Razmatraju se novi modeli prikupljanja biootpada u Općini Viškovo, budući da trenutni način nije zadovoljavajuć, jedna je od novosti s posljednje sjednice Općinskog vijeća u Viškovu. Podsjetimo, prikupljanje odvojeno prikupljanje biootpada u Viškovu počelo je 1. svibnja ove godine, a statistiku za prvih šest mjeseci na sjednici predstavio je Edhem Subašić iz KD Čistoća.
Kazao je kako je 1655 korisnika komunalne usluge odvoza otpada odabralo samostalno kompostiranje kao način zbrinjavanja biootpada dok je 4003 korisnika odabrali predavati biootpad Čistoći u biorazgradivim vrećicama.
Podjeli biorazgradivih vrećica, koje se mogu preuzeti u Reciklažnom dvorištu Viškovo, za prva dva i pol mjeseca odazvalo se samo oko 56 posto korisnika, odnosno njih 2262. Dva puta vrećice je preuzelo samo 347 korisnika, 48 korisnika tri puta, a pet korisnika četiri puta.
Slab odaziv s vrećicama
– Imali smo jako slab odaziv u preuzimanju vrećica, kazao je Subašić te nastavio kako je količina prikupljenog biootpada manja od planirane, prema statistici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
U svibnju je prikupljeno 7,3 tone biootpada, u lipnju 7,8, u srpnju 7,3, u kolovozu 6,3 tone dok je prikupljena količina biootpada u rujnu značajno na 4,4 tone, a u listopadu je prikupljeno 4,9 tona biootpada u Viškovu.
– Udio biootpada u ukupnoj količini otpada iznosi 30 posto, to je podatak iz izvješća o komunalnom otpadu objavljenom na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za prošlu godinu.
To znači da bismo mjesečno u Općini Viškovo trebali prikupiti oko 50 tona biootpada, a realni podaci pokazuju da je mejsečni prosjek bio oko 6,3 tone, što znači da podaci nisu baš zadovoljavajući, rekao je Edhem Subašić.
Žalili se na kvalitetu
Dodao je i kako su se dio korisnika žalio na kvalitetu biorazgradivih vrećica te bi to mogao biti razlog manje količine prikupljenog biootpada.
– Korisnici nisu dobro prihvatili sustav prikupljanja biootpada i nisu postignuti željeni rezultati. KD Čistoća je zato sastavio tri nova prijedloga modela prikupljanja, koji su dostavljeni Općini Viškovo.
Nakon što Općina analizira te prijedloge, sjest ćemo ponovno, održati zajednički sastanak i vidjeti kako nadograditi sustav, kako bi u budućnosti rezultati bili daleko bolji, rekao je Subašić. Uz račune Čistoće za prosinac mještani će dobiti i nove prijedloge prikupljanja biootpada, a nakon njihove povratne informacije i odluke Općine Viškovo o novom modelu prikupljanja, nova bi se izmjena Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada mogla naći na Općinskom vijeću u prvom kvartalu 2024. godine, ako promjene modela prikupljanja budu tolike da bude potrebno mijenjati odluku, koja je u nadležnosti Općinskog vijeća.
Subašić je naveo i kako se kroz svibanj, lipanj i srpanj u Viškovu mjesečno prikupilo oko 175 tona miješanog komunalnog otpada, a nakon što je 1. kolovoza vraćen odvoz miješanog komunalnog otpada četiri puta mjesečno, prosječna je mjesečna količina od tada oko 185 tona.
Vijećnica Tamara Smokvina (Kvarnerska inicijativa) primijetila je da koji god novi model se odabere, povećat će se cijena javne usluge. Subašić je to pravdao nedavno isposlovanim povećanjem plaća u KD Čistoći, na što je Smokvina primijetila da cijena ipak trebala ovisiti i o broju korisnika koji odvajaju, ne samo o povećanju materijalnih prava radnika Čistoće.
Najlakše dignuti cijenu
Vijećnik Sanjin Mladenić (SDP) rekao je da je najlakše dignuti cijenu kako bi se KD Čistoća pokrilo te da treba gledati kako stimulirati ljude da više odvajaju, kroz smanjenje osnovnog dijela cijene odvoza te da veći dio u ukupnoj cijeni odvoza ima varijabilni dio tj. Koliko korisnici predaju otpada.
Predsjednik Općinskog vijeća Bojan Kurelić rekao je da je ovakav sustav prikupljanja izrugivanje zakonu.
– Vi ćete dignuti fiksnu cijenu na razinu kojom pokrivate sve vaše troškove, nema nikakve stimulacije korisnicima da odvajaju, zato i jesu takve brojke. Također, dobili smo nekvalitetne vrećice. KD Čistoća je predložila da se ide na vrećice, a ne na kante, na što smo mi predložili da se one barem skupljaju u isto vrijeme kada i miješani komunalni otpad kako bi ih se lakše moglo odlagati, pored kante ili na nju, a ne da stoje na ulici.
Imamo mizerne brojke prikupljenog biootpada, a imat ćemo sve manje i manje, ako ljudi ne budu motivirani. Također, vrećice se raspadaju, životinje ih rastrgaju i tako dalje. Očekujem od KD Čistoća da napravi konkretni korak, da biootpad maknemo s Marišćine, kazao je Kurelić.
Edhem Subašić odgovorio je kako je zakonodavac propisao račun za javnu uslugu koji se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela te da je fiksni dio, paušal, točno propisan.
– Fiksni dio sadrži troškove radnika, vozila, nabave opreme, upravljanje reciklažnim dvorištem, zahvaljući čemu ljudi imaju uslugu besplatnog odvoza glomaznog otpada s obračunskog mjesta korisnika.
U varijabilnom dijelu se plaća samo količina predanog otpada, tako je zakonodovac propisao. Ako pravilno odvajate otpad, mjesečno ćete uštediti možda za jednu kavu, kako je rekao vijećnik Mladenić, ali na godišnjoj razini to se ipak skupi 15 do 20 eura.
Situacija je takva da je zakonodovac tako propisao i KD Čistoća tu nema velikih mogućnosti da bi se to promijenilo, rekao je Subašić.
“Sami smo izabrali vrećice”
Vijećnik Dinko Beaković (HDZ) rekao je da KD Čistoća ne može biti za sve kriva.
– Sami smo izabrali vrećice, i ja znam vidjeti biootpad i u žutim i plavim kantama, znači da je do nas. Ako nismo u par stanju par radnji koje svako dijete iz 1. razreda osnovne škole može savladati, što onda? Ljudi ne žele napraviti mali pomak i staviti otpad u kantu koju treba. Moramo sami popraviti sebe, onda bi vjerojatno sve sjelo na svoje mjesto, rekao je Beaković iako je na kraju ipak kritizirao vrećice za biootpad.
– Vrećice se očito nisu pokazale dovoljno dobre. Možda treba nać neko drugo rješenje, ali mislim da smo i mi krivici za sve ovo što se događa, rekao je Beaković. Recimo i da je na sjednici izglasan rebalans proračuna za 2023. godinu te je novi proračun “težak ” 19.18 milijuna eura, odnosno manji je za 2.8 milijuna eura.
Najveći dio smanjenja rashoda odnosi se na rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine koji su smanjeni za ukupno 1.79 milijuna eura. To obuhvaća investicije koje su pomaknute u 2024. godinu: izgradnja dječjeg vrtića i jaslica, izgradnja kolektora u Marinićima, projekt modernizacije javne rasvjete. Također, smanjeni su i rashodi za izgradnju osnovne škole u Marinićima koje je preuzeo osnivač – PGŽ.
Smanjeni su i drugi rashodi, od pojedinačno većih iznosa rashodi za materijal i energiju, u skladu sa procjenom stvarnim potreba do kraja godine, smanjeni su ukupno za oko 294 tisuće eura od čega se najveće smanjenje odnosi na rashode za energiju u iznosu od oko 288 tisuća eura s obzirom na to da tijekom godine nije došlo do drastičnog povećanja cijena kako se očekivalo krajem prošle godine, piše u obrazloženju izmjena Proračuna.
O sanaciji Sovjaka
Na sjednici je bilo riječi i o sanaciji jame Sovjak. Vijećnica Mirna Međimorec (nezavisna) primijetila je da je u četvrtak ujutro mobilna aplikacija na kojoj se mogu pratiti očitovanja štetnih plinova oko jame Sovjak upozoravala na povišenu vrijednost sumporovodika (H2S).
– U idućih sat-dva sam išla ponovno gledati aplikaciju te nije bilo prikazano nikakvih mjerenja, a poslije je ipak pisalo da je povišen sumporovodik. Poslijepodne nije bilo mjerenja za amonijak. Znamo da kad su bila na Urinju i Mlaki prekoračenja da se mjerenja nisu pokazivala.
Uputite pitanje Fondu i nadležnima zašto mjerenja nisu prikazana kad dođe do prekoračenja, rekla je Mirna Međimorec načelnici Sanji Udović. Načelnica je odgovorila da je upoznata s podatkom da je došlo do prekoračenja te da je organizirala sastanak s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ.
– Tražit ću pojašnjenje od Nastavnog zavoda, ali i uputiti to pitanje Fondu, rekla je načelnica. Udović je dodala i kako ona smatra, na temelju viđenog, u vađenje otpada iz jame Sovjak, tj. u 2. fazu projekta, neće krenuti u siječnju kako su najavili iz Fonda, već kasnije.