Vršnjačko nasilje

U tri riječke škole nađene jezive “liste za odstrel”. Stručnjaci: ‘Brutalni napad na 16-godišnjaka je izoliran slučaj’

Ingrid Šestan Kučić

Vršnjačko nasilje nije zaobišlo ni hrvatske škole / Foto PEXELS

Vršnjačko nasilje nije zaobišlo ni hrvatske škole / Foto PEXELS

Na svako fizičko nasilje u školama se reagira. Nema slučajeva da se netko tuče, a grupa skandira. Uvijek se nađe netko tko reagira, kaže psihologinja Nada Kegalj



RIJEKA – Nasilje mijenja oblik. Danas je nezamislivo da bi se u školi događalo ono što se događalo prije tridesetak godina. Onda je bilo nekoliko učenika kojih su se svi bojali, ali danas nije toliko izraženo fizičko koliko emocionalno i verbalno nasilje kojem je teže ući u trag – kaže psihologinja OŠ Podmurvice Nada Kegalj komentirajući slučaj vršnjačkog nasilja koji se dogodio u središtu Rijeke usred dana.


Za brutalan napad na šesnaestogodišnjaka, kojeg su u ranim poslijepodnevnim satima pretukla četvorica vršnjaka, Kegalj kaže da je izoliran slučaj. Prema pričanju očevidaca napad na nesretnog tinejdžera počeo je na Korzu gdje su napadači šesnaestogodišnjaka izuli i odvukli na Trg Riječke rezolucije, oborili ga i udarali nogama, a brutalan napad zaustavili su građani, koji su iz ureda čuli da se nešto zbiva i rastjerali napadače.


Intervencije


– Na svako fizičko nasilje u školama se reagira. Više nema slučajeva da se netko tuče, a grupa stoji i skandira. Uvijek se nađe netko tko reagira i pozove pomoć. Međutim, ono na što se teže može reagirati su verbalno i emocionalno nasilje, jer to su oblici nasilja koji nisu toliko vidljivi, objašnjava Kegalj.




Psihologinja OŠ Podmurvice je i voditeljica Tima za psihološke krizne intervencije Republike Hrvatske te sudjeluje na intervencijama u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, a u posljednje je vrijeme, kaže, imala čak tri intervencije zbog sastavljanja listi za odstrel u školama.


– Potaknuti beogradskim slučajem iz svibnja ove godine kad je učenik počinio užasan masakr, a kasnije se ispostavilo da je imao sastavljenu listu za odstrel i učenici u našim školama sastavljaju takve liste. I nije to nešto što se događa samo u Primorsko-goranskoj županiji. To se događa u cijeloj Hrvatskoj. Na sreću, sve su te intervencije dobro završile. Te liste kruže društvenim mrežama i uvijek ima netko razuman tko dojavi nastavniku pa se poziva tim za krizne intervencije. Međutim, vjerojatno ima i škola koje nisu zvale, objašnjava Kegalj.


Duh nenasilja


Na vršnjačko nasilje usred dana u centru Rijeke reagirao je i riječki gradonačelnik Marko Filipović sa zamjenicima, Sandrom Krpan i Goranom Palčevskim. Osuđujući bezuman čin gradonačelnik je apelirao na sve obitelji i djelatnike odgojno-obrazovnog sustava da djecu i mlade odgajaju u duhu nenasilja i mirnog rješavanja sukoba te da pojačano skrenu pažnju djeci i mladima na opasnosti koje donosi vršnjačko i svako drugo nasilje. Osim preventivnog djelovanja jednom kada se nasilje dogodi sve što škole mogu izreći je pedagošku mjeru, a tu, kaže Kegalj, dolazi do problema s roditeljima učenika koji je nasilje počinio.


– Najčešće problem stvaraju roditelji učenika koje je zlostavljač. Normalno je da roditelji učenika žrtve traže kaznu, ali roditelji počinitelja to ne žele prihvatiti. Treba raditi na prevenciji i odgoju. S djecom treba razgovarati. I s ovim konkretnim slučajem koji se dogodio usred dana djecu treba upoznati kako se to ne bi ponovilo. Roditelji često griješe i koriste rečenicu: »Nemoj biti prvi, ali vrati.« To je pogrešna rečenica, jer i to je poticanje nasilja, zaključuje Kegalj.