RIJEKA – Na Korzu traju završne pripreme za jubilarni 40. Riječki karneval, Međunarodnu karnevalsku povorku koja starta danas točno u podne. Prema zadnjim podacima iz Turističke zajednice grada Rijeke, povorka ove godine okuplja 90. grupe i oko 8500 karnevalista, budući da su dvije grupe javile da neće doći.

Karnevalisti će se okupiti na Rivi boduli, a otkud kreću svojom trasom Riva boduli – Ivana pl. Zajca – Jelačićev trg – Ribarska – Scarpina – Korzo – Trg Republike Hrvatske – Adamićeva – Zadarska – Riva – Žabica – Riva.

Očekuju se tri iznenađenja za ovo jubilarno izdanje, a kao i dosada, riječkim će ulicama proći najrazličitije maske od domaćih do stranih.

Retrospektiva rocka, Meksički kauboji, Riječki trubaduri, Vrbovečki plemenitaši, A je to, Smajlići, Istramen, neke su od maski koje imaju niske startne brojeve, a šarenilo boja nastavit će se sve do posljednje grupe – Halubajskih zvončara koji tradicionalno zatvaraju Riječki karneval, nakon čega slijedi paljenje pusta.

Uz grupe iz Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske, u povorci se očekuje i 11 grupa iz inozemstva i to tri grupe iz Italije, Nuovo Comitato Carnevale Boscarel Verona, Esteb i Morgana Mirandola, dvije iz Crne Gore, Herceg Novi i Feštađuni Budva, dvije iz Mađarske – Debrecen i Koljnof, a tu su i grupa iz Makedonije – Strumica, iz Indije Bhoomika Creative Dance Centre te Malaysiaku – Veleposlanstvo Republike Malezije, kao i Međunarodna udruga studenata EESTEC LC iz Zagreba.

Podsjetimo i kako je početak Riječkog karnevala u ovom obliku bio 1982. godine kada su tri karnevalske grupe prošle po Korzu, Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari, u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka. I od tad do danas karnevalska povorka se redovito održava, nije održana jedino početkom 1990.-ih zbog agresije na Hrvatsku.

Prije dvije godine Karneval je zbog ograničenja uvedenih zbog koronavirusa održan “virtualno” tj. grupe su prošle trasom, a gledatelji su bili pozvani da ih prate u internetskom i TV prijenosu.

Lani je također doživljen kuriozitet, zbog ograničenja i virusa prebačen je u ljetni termin.

Podsjetimo se i kako povijest maškaranja u gradu na Rječini seže daleko u prošlost.

Najstariji spomen maskiranja u Rijeci datira iz čak 1449. godine, u odredbi kojom se zabranjuje prekrivanje lica maskom, osim za goste maskiranog plesa u Kaštelu, odnosno domu tadašnjeg prvog čovjeka Rijeke, riječkog carskog kapetana, koji se nalazio na mjestu današnjeg županijskog suda.

Također, u 18. stoljeću na Trsatu su se odvijali plesovi na glavnome trgu, na pokladni utorak. Prema zapisima Andrije Račkog, prvo je plesao gradski kapetan, zatim mjesni kancelar, treći satnik, a naposljetku su plesali suci prema godinama službe.

Početkom 20. stoljeća, 24. veljače 1903. godine riječki magistrat donio je odredbu koja određuje ponašanje maškara na Korzu. U njoj je stajalo kako će biti “odstranjene sve krabulje koje bi na bilo koji način, bilo to nošenjem ili ponašanjem, remetile zakon, moral ili pristojnost.”