Filozofski fakultet u Rijeci u akademskoj 2023./2024. planira pokrenuti specijalistički poslijediplomski studij medijske pismenosti od četiri semestra, prvi takav u Hrvatskoj, koji nosi 120 ECTS bodova i nakon kojeg bi planiranih 40 polaznika steklo naziv specijalist medijske pismenosti.

Studij je nastao u suradnji Katedre za interdisciplinarnu filologiju Odsjeka za kroatistiku i Riječke stilističke škole, istraživačko-edukativnoga centra pri Filozofskom fakultetu.

”Izravna motivacija za poslijediplomski specijalistički studij medijske pismenosti jest i činjenica da je medijska pismenost dio kurikula predmeta Hrvatski jezik u osnovnim i srednjim školama, ali je edukacija nastavnika u tom smislu nedostatna, ili barem nedovoljno sustavna i sveobuhvatna da bi slijedila brze i radikalne promjene medijske stvarnosti”, kazala je za Hinu Cecilija Jurčić Katunar s Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Dodala je i kako je studij primarno namijenjen edukatorima svih razina, ali i brojnim drugim profesijama na koje se može skladno nadograditi – od nastavničke do novinarske; od PR-a do upravljanja te da može unaprijediti radne učinke zaposlenih u brojnim sektorima – uključivši školstvo, reklamnu industriju, turizam, marketing, upravljanje ljudskim resursima i, primjerice, u udrugama civilnoga društva.

Osvješteniji odnos prema medijskoj zbilji

Pojasnila je i kako je, na tragu zaključaka Vijeća Europske unije o medijskoj pismenosti u svijetu koji se neprestano mijenja, nužno držati korak i nuditi što više edukacijskih programa koji će pomoći da postanemo medijski pismeniji i da imamo osvješteniji odnos prema medijskoj zbilji.

Istaknula je i da je na Odsjeku za kroatistiku riječkog Filozofskog fakulteta zadnjih desetak godina nastalo više uspješnih edukacijskih programa koji interdisciplinarno iskoračuju iz filološkog i uže, kroatističkog polazišta spram informacijskih i komunikacijskih znanosti među kojima su i diplomski studij knjižničarskoga smjera i doktorski studij Izdavaštvo i mediji. Najnoviji postdiplomski studij medijske pismeno ocijenila je prirodnim slijedom tih dugogodišnjih aktivnosti.

”Konkretan rad na programu studija započeo je prije pola godine i gotovo je dovršen te vjerujemo kako će studij biti u ponudi od iduće akademske 2023./24. godine. Planira se 40-ak polaznika, a predavači su profesori s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, najviše s Odsjeka za kroatistiku, ali i s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci”, kazala je. Najavila je i i da su na studiju predviđeni kolegiji na kojima će se pozivati gostujući predavači različitih ekspertiza povezanih s medijskom pismenošću.

Primjerice, u okviru kolegija Praktikum medijske pismenosti naglasak će biti na praktičnim, tehničkim kompetencijama potrebnima za rukovanje različitim alatima za unapređenje medijske pismenosti – izrada web-stranica, generiranje i korištenje metapodataka, kreiranje multimedijskih sadržaja i slično. S druge strane, u okviru kolegija Opće teme medijske pismenosti stručnjaci za teorijska pitanja će, kroz studije slučaja ili primjerice analize medijskih kampanja tematizirati aktualna pitanja lažnih vijesti i dezinformacija.

Potreba za jačanjem otpornosti društva na dezinformacije

Upravo u cilju borbe protiv dezinformacija, s riječkog Filozofskog fakulteta ocijenili su i projekt uspostave provjere točnosti informacija (fact-checking) i uspostavu mreže fact-checkera koji provode Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.

”Javni poziv Ministarstva kulture i medija i Agencije za elektroničke medije pokazuje da je prepoznata potreba za jačanjem otpornosti suvremenoga društva na dezinformacije, koje imaju višestruko štetan učinak na pojedinca i društvo u cjelini. Potpora projektima usmjerenima na činjeničnu provjeru medijskih objava pozitivno će utjecati na podizanje kvalitete informiranja, a time i povećati vjerodostojnost medija”, kazala je profesorica Mihaela Matešić.

Specijalistički poslijediplomski studij medijske pismenosti (Pisanje, čitanje, govorenje i razumijevanje zbilje u eri novih medija) u Rijeci je bio najavljen u sklopu završne konferencije ovogodišnjih šestih Dana medijske pismenosti koje su organizirali Agencija za elektroničke medije i UNICEF. U sklopu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti održano je više od 605 događanja u 185 gradova i mjesta u svim županijama u koje se uključilo više od 30 tisuća sudionika.

”Dani medijske pismenosti iz godine u godinu snažno rastu i omogućuju sve širem krugu građana, osobito djeci i mladima da steknu znanja i vještine koji će im pomoći u svijetu suvremenih medija i umjetne inteligencije. Zato je iznimno važno da medijska pismenost bude što snažnije uključena u sustav obrazovanja, rekao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.