Prvi put

U Rijeci prisegnule osobe primljene u hrvatsko državljanstvo

Vladimir Mrvoš

Foto MUP

Foto MUP

Prisegnulo je 12 osoba



U sjedištu Policijske uprave primorsko-goranske u Rijeci je prvi put održano svečano polaganje prisege za osobe primljene u hrvatsko državljanstvo.


Načelnica Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Nina Gregović, ovlaštena odlukom ministra unutarnjih poslova za vođenje svečanosti davanja prisege, prisutne je, uz čestitke, upoznala sa značajem primanja u državljanstvo, kako bi bili svjesni svojih prava, ali i obaveza koje ovim činom stječu i preuzimaju.


– Državljanstvo je poseban pravni odnos između suverene države i pojedinca koji osobama koje su ga stekle daje osjećaj pripadnosti i identiteta. Ono je temelj za ostvarivanje građanskih, socijalnih i političkih prava, ali i također nameće određene obveze i uvjetuje ponašanje onih koji su ga stekli.




Općom deklaracijom o ljudskim pravima utvrđeno je pravo svakog pojedinca na državljanstvo, a time i opće opredjeljenje da svaka osoba, bez obzira gdje se nalazila, treba posjedovati pravnu poveznicu s nekom državom.


Pri tome je pravo svake države da propiše uvjete za ostvarivanje prava na njezino državljanstvo, vodeći računa da oni koji ga stječu prihvaćaju vrijednosti koje ta država promovira i štiti – rekla je Gregović.


Imajući u vidu često dirljiva i emotivna obrazloženja razloga podnošenja zahtjeva za državljanstvo, koja svjedoče o privrženosti Republici Hrvatskoj i svemu što ona predstavlja, Gregović je istaknula uvjerenje da će svoje novostečeno hrvatsko državljanstvo koristiti s ponosom i odgovornošću te svojim radom i na svaki drugi način doprinositi boljitku i prosperitetu Hrvatske.


Novi državljani RH pojedinačno su prozvani te prisegom: “Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/ka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj”, prisegnulo je 12 osoba.


Riječ je o osobama koje su zahtjeve za primitak u hrvatsko državljansko podnijeli kao državljani drugih država, od kojih njih četvero kao državljani BiH, dvije državljanke Srbije te državljani/ke Sjeverne Makedonije, Slovenije, Kosova, Njemačke, Irana i Rusije.