Klinički bolnički centar Rijeka osnovao je Koordinaciju za bolesnike i udruge bolesnika koja je predstavljena javnosti na Svjetski dan bolesnika, 11. veljače u Gradskoj vijećnici gdje je članove Koordinacije uvodno pozdravio zamjenik gradonačelnika Rijeka Marko Filipović.

Ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Alen Ružić zahvalio je svima na odazivu i suradnji ukazavši na veliku odgovornost koju ima KBC Rijeka, najveća i središnja bolnička ustanova ovog dijela RH koja skrbi za izuzetno velik broj pacijenata.

Kao najvažniji zadatak Koordinacije vidi otvaranje KBC-a prema zajednici i rad na dvostranoj komunikaciji između pacijenata i ustanove. Trenutno ustanova surađuje s više od sedamdeset udruga.

Činjenica da u radu Koordinacije sudjeluju i predstavnici lokalne i regionalne samouprave te Sveučilišta u Rijeci pokazatelj je važnosti njezina djelovanja i uspješne buduće suradnje sa zajedničkim ciljem otvaranja dijaloga u zdravstvu.

Kao glavne ciljeve nove Koordinacije Ružić je naglasio poboljšanje suradnje s bolesnicima i udrugama bolesnika, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i ukupne skrbi, razvoja svijesti i poticanja
svih da bez iznimke sudjeluju u brizi za oboljele.

Koordinacija neće biti služba za prigovore već aktivni model za intenziviranje dijaloga udruga bolesnika, ali i pojedinačnih bolesnika i njihovih bližnjih s KBCom Rijeka, uz uključivanje drugih relevantnih društvenih dionika.

Koordinacija će biti korektivno tijelo za utvrđivanje i komuniciranje problema, predlaganje rješenja i nadzor provedbe, a po potrebi će upućivati na prava bolesnika, pružati savjete i podupirati aktivnosti pojedinaca, udruga, ustanova i drugih tijela.

Članovi će promovirati pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji, pravo na zaštitu pri sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima i pravo na pritužbu.

Koordinaciju za bolesnike i udruge bolesnika čine Sandi Bujan Cvečić, dipl. oec. i urednica emisije Rijeka zdravlja kao predsjednica Koordinacije, prof. dr. sc. Sanja Barić, dipl. iur., kao predstavnica Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Đulija Malatestinić, dr. med., kao predstavnica Primorsko-goranske županije, Karla Mušković, dr. med., kao predstavnica Grada Rijeke, Sanja Matijević Rončević, dr. med., pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za kvalitetu, Snježana Juričić, dipl. med. techn., pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo i Dragan Lovrović, dr. med., kao predstavnik Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka.

Predstavljajući Koordinaciju, predsjednica Sandi Bujan Cvečić istakla je želju da bolesnicima život pokuša učiniti boljim, a klinički sustav otvoreniji u komunikaciji i human u odnosu prema pacijentima.

Pravodobne i jasne informacije, dobra komunikacija i suosjećanje djeluju na povjerenje i osjećaj sigurnosti pacijenata. Bujan Cvečić je naglasila da će djelovanje Koordinacije predstavljati nadstandard u odnosu prema pacijentima koji do sada, kada govorimo o kliničkom bolničkom sustavu, nije postojao u RH.

Prvi korak bit će dopuna postojećeg popisa udruga koje djeluju na području Primorsko-goranske županije, slanje upitnika kojima će se detektirati ključni problemi te organizacija sastanaka s
predstavnicima udruga.

Koordinaciji bolesnika i udruga bolesnika cilj je potaknuti snažniju aktivnost udruga, aktivniju participaciju, a sve u cilju poboljšanja liječenja i kvalitete života bolesnika čije interese određena udruga zastupa.

Sastavnice Koordinacije pomagat će u rješavanju problema te pružati podršku pri realizaciji projekata, što je u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata koji se bazira na načelima humanosti i dostupnosti.

Kada govorimo o humanosti i dostupnosti, vodit ćemo se dobrim primjerima iz koronapandemije, poput dežurnog call centra za informacije o pacijentima – istakla je Bujan Cvečić.

Prof. Sanja Barić, predstavnica Sveučilišta u Rijeci, među ostalim je navela da treba utvrditi postojeće stanje u udrugama i okupiti njihove predstavnike kako bi se mogao procijeniti njihov dosadašnji angažman i pronaći način za poboljšanje suradnje.

Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odbora za zdravstvo PGŽ-a, podsjetila je da je Županija i sama osnivač osam zdravstvenih ustanova koje skrbe za velik broj korisnika.

Primorsko-goranska županija je, temeljem Zakona o zaštiti prava pacijenata, osnovala Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje aktivno pridonosi zaštiti i unaprjeđenju prava pacijenata pa stoga, s porukom da je pacijent na prvom mjestu, PGŽ podupire uspostavu Koordinacije za bolesnike i udruge bolesnika, kao posebno tijelo koje okuplja sve relevantne sudionike u procesu pružanja zdravstvene zaštite, s ciljem unaprjeđenja komunikacije, a time i osiguranja većeg zadovoljstva pacijenta i boljeg ishoda liječenja.

Jadran Mandekić, predstavnik Grada Rijeke koji je mijenjao odsutnu članicu Koordinacije Karlu Mušković, istaknuo je da je poboljšanje kvalitete života te povećanje razine zdravlja i blagostanja građana jedan je od glavnih ciljeva Grada Rijeke, a upravo ovaj izravni oblik suradnje s bolesnicima i udrugama bolesnika značajan je iskorak u unaprjeđenju njihove skrbi, prava i dobrobiti, kao i u borbi protiv bilo koje vrste stigmatizacije i diskriminacije.

Uz navedeno, Grad Rijeka od 1996. godine okuplja brojne predstavnike ustanova i udruga s riječkog područja u okviru projekta „Rijeka – Zdravi grad“, a kao član Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. godine, Grad Rijeka posjeduje i međunarodno iskustvo u postizanju navedenih ciljeva.

Sanja Matijević Rončević, pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za kvalitetu, poručila je kako je osnivanje ovakvog tijela jedini put za podizanje i održanje kvalitetne komunikacije između pacijenta, udruga i zdravstvenih ustanova.

Snježana Juričić, pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo, naglasila je da je cilj Koordinacije poticanje komunikacije između pacijenata i njihovih udruga sa zdravstvenim djelatnicima, kako bi se uočile i otklonile prepreke s kojima se pacijenti ponekad susreću prilikom boravka u KBC-u te kako bi se unaprijedilo ostvarivanje prava građana na zdravstvenu zaštitu, omogućila obostrano korisna razmjena iskustava i time otvorile mogućnosti za poboljšanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi.

Udruge pacijenata mogu pružiti zdravstvenim djelatnicima vrijedne informacije o aktualnim potrebama i nedostatcima u zdravstvenom sustavu, dok zdravstveni djelatnici mogu u suradnji s udrugama bolesnika pružiti kontinuitet zdravstvene skrbi, posebno bolesnicima s kroničnim i dugotrajnim bolestima.

Psihijatar Dragan Lovrović, predstavnik Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka, dodaje kako će ovakav pristup pridonijeti destigmatizaciji pacijenata te utjecati na humanizaciju medicine, dati zdravstvenoj skrbi humaniju dimenziju.

Zbog napretka medicine i sve užih specijalizacija zdravstveni radnici ponekad ne sagledavaju pacijenta kao cjelinu, primijetio je Lovrović dodajući da pacijent treba dobiti sve informacije o svojoj bolesti i opcijama liječenja na njemu razumljiv način i on treba biti taj koji će donijeti krajnju odluku o načinu provođenja svog liječenja, a i odluku o odbijanju provođenja pojedinih medicinskih postupaka ili zahvata.