Nakon što je u studenom prošle godine u Karlovcu održan prvi kolegij zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina, u sjedištu Primorsko-goranske županije u Rijeci je potpisana odluka o osnivanju Koordinacije zamjenika župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina Republike Hrvatske.

Prva takve vrste

Kako je tom prigodom istaknuto, Koordinacija razmatra pitanja od značaja za nacionalne manjine, važeću zakonsku regulativu, predlaže rješenja za poboljšanje položaja manjina u društvu te razvojne inicijative, a okuplja dvanaest zamjenika župana iz jedanaest županija.

U ime Primorsko-goranske županije, sastanku Koordinacije prisustvovao je zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula.

– Ova Koordinacija prva je takve vrste koju smo osnovali kako bi bolje artikulirali probleme koji su nam zajednički te ukazali na činjenicu da smo u svojim županijama konstruktivni dio izvršne vlasti koji je sve više orijentiran operativnim programima i projektima koji nisu samo iz domene manjinskih politika.

Doprinosit ćemo međunarodnoj komunikaciji, ali i surađivati s predstavnicima vlasti po županijama, kao i s ministarstvima, sve kako bismo pomogli u razvoju sredina iz kojih dolazimo, rekao je novinarima Petar Mamula, dodajući kako je potpisanom odlukom u Rijeci i službeno osnovana spomenuta Koordinacija.

Novinarima se obratio i zamjenik župana Karlovačke županije Dejan Mihajović, inače potpredsjednik Glavnog odbora SDSS-a, koji je kazao kako su se, nakon niza godina postojanja zamjenika župana iz redova manjinaca, konačno stekli uvjeti za osnivanje ove Koordinacije.

Pozitivni primjeri

– Nismo osnovani samo zato što to ustavni zakon kaže, ne želimo biti teret županijama, nego biti konstruktivni u radu izvršne vlasti i poticati kreiranje hrvatskih politika u skladu s načelima Europske unije.

Primorsko-goranska i Istarska županija pozitivni su primjeri i prednjače u Hrvatskoj po statusu zamjenika župana izabranih iz redova nacionalnih manjina. Zamjenici župana iz redova manjinaca ne brinu samo o pravima manjina, nego vode brigu i o drugim poslovima regionalnog i međunarodnog povezivanja.

Čekamo rezultate prošlogodišnjeg popisa stanovništva, pa ćemo vidjeti koje sredine su pale ispod pet posto pripadnika nacionalnih manjina, kada onda neće biti mogućnosti participacije u vlasti, ali o tome treba razgovarati i komunicirati, kazao je Mihajlović.

Novinari su ga pitali da komentira stranačkog kolegu i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, koji je na meti USKOK-a.

– Nisam o tome razgovarao s njim, ali mogu reći da je Boris Milošević jedan od najpoštenijih ljudi koji se bave javnim poslom koje poznajem, a poznajem ga jako dobro i mogu reći kako on nije učinio ništa protivno zakonu.

Ovakvi napadi na njega prije nego se dokaže je li to uistinu tako smanjuju povjerenje ljudi u političare i degradiraju poziciju političara. Mediji bi u takvim situacijama trebali biti pažljiviji, ne osuđivati nekoga prije negoli se ustvrdi je li prekršio zakon ili ne, kazao je Mihajlović.