RIJEKA – Od iduće školske godine Rijeka će biti prvi grad u Hrvatskoj koji će, uz vrtić i osnovnu školu, imati i Srednju waldorfsku školu opće obrazovnog usmjerenja.

Škola će djelovati na Krnjevu, u zgradi gdje su smješteni vrtić i osnovna škola, a u prvoj godini rada upisat će se učenici prvog i drugog razreda za što već sada zainteresirani roditelji mogu iskazati interes, dok će se sam upisni postupak provoditi u isto vrijeme kada budu i upisi u sve srednje škole. Napominjući da je otvaranje srednjoškolske waldorfske ustanove veliki doprinos razvoju slobode i pluralizma u hrvatskom obrazovnom sustavu, waldorfska pedagoginja i članica upravnog odbora osnivača škole, Marinka Špodnjak, ističe da nova škola promiče Rijeku i Primorsko-goransku županiju kao regiju inovativnog pristupa odgoju i obrazovanju.

Potpuna edukacijska vertikala

– Kurikulum srednje waldorfske škole u Rijeci, koji je nastao na temeljima uspješnih europskih programa, verificiralo je Ministarstavo znanosti i obrazovanja te recenzirali vodeći stručnjaci za waldorfsku pedagogiju i kurikulum, dr. Martyn Rawson, koji je član radne skupine Europske komisije za školstvo te dr. Michael Zech iz Instituta za didaktiku Visoke škole Alanus iz Njemačke. Osnivač škole je Društvo prijatelja waldorfske pedagogije u Rijeci, koje je ujedno i osnivač postojećeg waldorfskog vrtića »Mala vila« te Osnovne waldorfske škole u Rijeci. Srednja škola slijedi waldorfski program opće obrazovnog usmjerenja te upotpunjava edukacijsku vertikalu waldorfske pedagogije u našoj zemlji. Kurikulum srednje waldorfske škole je tako koncipiran da je pogodan za sve učenike, bez obzira na vrstu osnovne škole koju su završili, ističe Špodnjak.

Waldorfska pedagogija i waldorfski nastavni kurikulum proizlaze prije svega iz postavki i spoznaja o razvojnim potrebama čovjeka. Glavni cilj je u takvoj pedagogiji odgoj i obrazovanje zdrave, samosvjesne osobe koja zna razmišljati i koja zna što može i hoće činiti u svom životu.

– Srednja waldorfska škola u Rijeci nudi jedinstvenu alternativu tradicionalnoj srednjoj školi, naglašavajući stalno važnost balansiranog učenja i razvoja koji u obzir uzima sve potrebne aspekte učenja kako bi se očuvalo zdravlje i potencirali razvojni kapaciteti djeteta. To znači da se u waldorfskom kurikulumu balansirano isprepliću interdisciplinarno učenje i razvoj analitičkog mišljenja, kreativnost, ali i praktičan rad i umjetničko izražavanje i sadržaji, kaže Špodnjak.

Epohalna nastava

U skladu s holističkim principima i poštovanjem ljudskih razvojnih faza u srednjoj školi je fokus stoga na razvoju samostalnog, kritičkog i integrativnog mišljenja, kreativnosti i empatije, koji se razvijaju i njeguju u svim predmetima, među kojima su i praktično-radni predmeti kao što su održivo vrtlarenje i poljoprivreda, pošumljavanje, mjerenje zemljišta, socijalni i radni praktikumi, elementarne vještine kućnog majstora, obrada drva, kamena i metala.

– U waldorfskim školama njeguje se i jedan važan pedagoški koncept, a to je epohalna nastava koja također ima uporište u spoznajama o učenju i pamćenju. Epoha omogućuje učenicima da se intenzivno i temeljito bave određenim predmetnim područjem te da na istraživački i multidisciplinarni način prorade određenu temu ili koncept tijekom nekoliko tjedana. Veliki naglasak se pritom stavlja na razvoj kreativnog i umjetničkog senzibiliteta tako da svi učenici tijekom bilo koje epohe sudjeluju i u nastavi stranih jezika, društveno-humanističkih predmeta, glazbene, likovne i praktične umjetnosti te euritmije, objašnjava Špodnjak.

Mali razredi

Nastavni plan i program potiče sposobnosti sagledavanja problema s višestruka gledišta, pronalaska zajedničkih elemenata te identificiranju kreativnih rješenja, a u školi naglašavaju i da će pripremu za državnu maturu provoditi za grupu glavnih predmeta već od prvog razreda te intenzivno za učenike koji to budu trebali po završetku 4. razreda srednje waldorfske škole. Mali razredi omogućuju veću posvećenost svakom pojedinom učeniku i njegovoj individualnosti, a fizika, kemija, matematika i druge prirodoslovne discipline se poučavaju na interdisciplinarni način koji se čvrsto temelji na fenomenološkom pristupu.

– Primjerice, učenje fizike uključuje eksperimente i primjere iz stvarnog svijeta. Učenici uče osnovne fizikalne zakone, poput zakona o kretanju, sili i energiji, no istovremeno se potiču na kreiranje zamisli za vlastite eksperimente kako bi mogli konceptualizirati istraženo i bolje razumjeti teoriju. Učenici samostalno izrađuju jednostavne električne krugove, konstruiraju strojeve ili grade modele iz fizičke teorije. Primjer učenja matematike u waldorfskim školama potiče kreativno razmišljanje i primjenu u stvarnom svijetu. Osim standardnih matematičkih problema, učenici se potiču na korištenje kreativnih metoda, poput crtanja i modeliranja, kako bi bolje razumjeli matematičke koncepte. Waldorfski pristup matematici uključuje razvoj intuicije i razumijevanja o tome da matematika nije samo skup formula i pravila, već ima veliku primjenu u svijetu oko nas. Waldorfski kurikulum sadrži i druge znanstvene predmete, poput biologije, kemije, geografije, astronomije i druge, koji se, također kao i fizika i matematika, poučavaju fenomenološki, interdisciplinarno te korištenjem mješovitih metoda učenja, zaključuje Špodnjak.

Godišnja trotjedna praksa

Nakon Srednje waldorfske škole u planu je i otvaranje waldorfskog fakulteta, kao i još jednog srednjoškolskog usmjerenja uz opće obrazovni, a s obzirom na to da su u waldorfskoj pedagogiji razvijene hibridne metode poučavanja kod takvog pristupa poučavanju okruženje za učenje u stvarnom svijetu nadopunjuje se učenjem u učionici, a ne obrnuto. To je uklopljeno u srednjoškolski kurikulum gdje učenici srednjih waldorfskih škola obavljaju godišnju trotjednu praktičnu nastavu u poljoprivredi i šumarstvu, zemljomjerstvu i industriji, socijalnom radu te individualnim i grupnim projektima. Waldorfski se kurikulum, od 1. razreda do 12. razreda bavi prije svega razvojem čovjeka tako da se poštuju razvojne potrebe djece, da je podučavanje interdisciplinarno te da se nastavni proces gradi tako da učenici u njemu nalaze radost i motivaciju.