RIJEKA – Unatrag nekoliko godina moguće je vidjeti strane radnike, radnike iz trećih zemalja kako obavljaju razne poslove u turizmu i ugostiteljstvu te na gradilištima u ljetnim i zimskim sezonama, a odnedavno je sve više Nepalaca, Indijaca, Filipinaca te radnika iz mnogih nama dalekih zemalja moguće vidjeti na sve više radnih mjesta u Rijeci, naročito dostavljačkim poslovima.

Neosporno je da je sve većem broju stranih radnika pridonijelo i prošlogodišnje ukidanje kvota za zapošljavanje stranaca, a potvrđuju nam to i podaci Policijske uprave primorsko-goranske iz koje su obavijestili da je broj zaprimljenih dozvola za boravak i rad u porastu u odnosu na prethodne godine. Prema njihovim podacima, u policijskoj upravi s pripadajućim policijskim postajama u devet mjeseci 2022. godine zaprimljeno je 13.116 zahtjeva za dozvolu za boravak i rad, dok je u istom razdoblju prošle godine zaprimljeno ukupno 7.617 zahtjeva, a samo na području grada Rijeke i riječkog prstena ukupno je zaprimljeno 4.355 zahtjeva, dok je njihov broj prošle godine iznosio 2.732. Navedeni podaci govore da je ove godine broj stranih radnika na našem području gotovo dvostruko narastao, a njihovu zapošljavanju okreće se sve veći broj poslodavaca. U skladu sa svim djelatnostima, iz mjeseca u mjesec raste njihov udio i u dostavljačkoj službi te je u Rijeci sve više moguće vidjeti Azijate sa žutim i plavim naprtnjačama kako na motorima ili biciklima razvoze narudžbe, a mnogi od njih zasigurno su ih susreli i na svom kućnom pragu.

Bolji život u Hrvatskoj

Imali smo priliku i razgovarati s jednim od njih, Nepalcem Dhirendreom Tamangom kojeg smo prilikom susreta na Korzu zamolili da nam prenese svoje iskustvo rada u Hrvatskoj. Naime, poput mnogih njegovih sunarodnjaka, Dhirendra je stigao kako bi našao ono što zovu boljim životom, ali i bolje prihode, jer veliki dio zarade šalje svojoj obitelji.

Radio i u Maleziji, no u Hrvatskoj je bolje – Nepalac Dhirendra Tamang / Foto M. LEVAK

– Bolje mi je raditi u Hrvatskoj nego kod kuće, a s novcima koje ovdje zaradim moja obitelj u Nepalu može sretno i lagodno živjeti, kaže nam Dhirendra. Objasnio je da u Rijeci stanuje s grupom radnika koji su također pristigli iz Nepala i stanarinu u centru grada plaća im dostavljačka tvrtka za koju rade.

– Nemam iskustva s radom u drugim europskim zemljama. Prethodno sam radio u Maleziji, a ovo je moja druga zemlja u kojoj sam odlučio potražiti posao. Bilo mi je dobro i tamo, ali ako moram usporediti, ovdje je daleko bolje, dodao je Dhirendra zaključivši da je zadovoljan te da se u Hrvatskoj dobro osjeća.

Trend porasta broja stranih radnika u dostavljačkim poslovima potvrdio nam je i odgovor Marina Šušnjara, direktora Wolt platforme u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, partneri koji zapošljavaju dostavljače primijetili su da ne mogu osigurati dovoljan broj ljudi samo putem prijava hrvatskih državljana te su odlučili proširiti bazu potencijalnih zaposlenika i okrenuti se uvozu i zapošljavanju stranih državljana.

– Budući da broj potrebnih dostavljača raste u skladu s rastom naše tvrtke, događa se da s prijavama domaćeg stanovništva ne možemo ostvariti potreban broj dostavljača. Upravo zbog potreba rasta i širenja industrije, otvorili smo mogućnost rada i stranim državljanima, a zemlje s kojima naše partnerske tvrtke najviše surađuju su Indija, Nepal i Filipini, ali i Sjeverna Makedonija, Albanija i nama bliže zemlje. Ipak, trenutni postotak stranih državljana koji rade na Wolt platformi u Rijeci kao partner dostavljači manji je od 5 posto ukupnog broja dostavljača, rekao nam je Šušnjar.

Složena procedura

– Partner tvrtka stranim državljanima osigurava smještaj, nekada i hranu, radne dozvole, vozilo za dostavu i sve ono što stranom državljaninu treba kako bi bio u mogućnosti raditi i ugodno živjeti, objašnjava Šušnjar dodajući da se maksimalno trude da partneri s kojima rade budu provjereni, pouzdani te da uvjeti rada za sve budu jednaki, pravedni i motivirajući.

U Woltu kažu da su se strani državljani pokazali jednako učinkovitima kao i svi ostali / Foto B. MATIČIĆ

– U Woltu ne radimo razliku između dostavljača te su se strani državljani pokazali jednako učinkovitima kao i svi ostali koji rade na našoj platformi. Također, partnerske tvrtke koje zapošljavaju strane državljane daju sve od sebe u pružanju podrške kako bi se što prije uklopili u novu kulturu u koju dolaze i da im uvjeti života i rada budu ugodni i motivirajući, zaključio je Šušnjar.

Premda je stranih radnika sve više i više, procedura zahtjeva za dozvole za boravak i rad stranih državljana nije jednostavna te je potrebno dobiti pozitivno rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te dozvolu Ministarstva unutarnjih poslova, ali pozitivno je što se sve može riješiti elektroničkim putem. Strani državljani u našu zemlju dolaze na zahtjev poslodavca ili agencije za privremeno zapošljavanje. Oni se prvo obraćaju HZZ-u koji u roku od 15 dana mora provesti test tržišta rada i izdati pozitivno rješenje na temelju kojeg poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, a nakon što se utvrdi da ispunjava sve uvjete propisane Zakonom o strancima, odobrenje dozvole izdaje nadležna policijska uprava ili postaja. Prema podacima dobivenim iz PU primorsko-goranske, dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme za koje je sklopljen ugovor o radu i može trajati do maksimalno godine dana, a državljanin treće zemlje smije raditi samo za poslodavca i na poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad.

NL ARHIVA

Razlike u načinu rada

Desanka Babić iz Star agencije za posredovanje u zapošljavaju objasnila nam je kako funkcionira aranžman kojim strani radnici dolaze. Naime, hrvatske agencije za posredovanje u zapošljavanju sklapaju ugovore s lokalnim, stranim agencijama koji na temelju njihovih zahtjeva potražuju odgovarajuću radnu snagu. Strani radnik po dolasku plaća samo avionsku kartu, dok agencije, za to što su im doveli radnika te ako su obje strane zadovoljne, od poslodavca naplaćuju mjesečnu naknadu. Na taj način su, kaže Babić, radili s GP-om Krk, ali i mnogim ostalim tvrtkama.

– Kada imate stranog radnika, morate mu osigurati smještaj i hranu, što našim radnicima nije potrebno. To sigurno povećava i cijenu tog radnika, ali problem je što drugih radnika nema, naročito u građevini, pojasnila je. Stanovništvo Hrvatske i Europe sve je starije, ima sve manje radne snage te će uvoz sve više rasti. Jedini i najveći problem će biti dovođenje kvalitetne radne snage koja je na neki način obučena i upoznata s našim tržištem rada. Radnici koji dođu iz Indije, Pakistana i Nepala, osim što dožive kulturni šok, nisu upoznati s našim načinom i uvjetima rada. Pritom se ne može reći da ne znaju raditi, već jednostavno imaju iskustva s drugačijim principima rada te bi trebalo naći period od nekoliko mjeseci da se nauče i priviknu. Na našoj mrežnoj stranici stoga smo postavili relevantne podatke i informacije o uvjetima rada, a ono što se trudimo ostvariti, te što smatram da bi i Vlada Republike Hrvatske trebala napraviti, jest osmisliti način na koji bismo strane radnike obučavali prije nego što započnu s radom i stignu u našu zemlju. Tako bi se smanjio jaz prema onome što strani radnici smatraju da se od njih očekuje, a poslodavcima bi se osigurala kvalitetna radna snaga, zaključuje Desanka Babić.

Trend zapošljavanja stranih građevinskih radnika u budućnosti sve će više rasti / Foto : GORAN KOVACIC/PIXSELL