RIJEKA – Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – Područni ured Rijeka 31. listopada ove godine bilo je evidentirano 6.146 nezaposlenih osoba, dok je potražnja za radnicima bila tri puta veća, odnosno tražilo se više od 20.000 radnika. Za usporedbu, prije desetak godina, u istom razdoblju 2013., na riječkom Zavodu za zapošljavanje bila je evidentirana 19.321 osoba, dakle puno više nego danas, dok je traženo 11.165 radnika. Dakle, vidljivo je koliko su se trendovi na tržištu rada u zadnjih desetak godina promijenili: potražnja za radnicima je porasla, a nezaposlenost pala, međutim, dok je nekad ponuda premašivala potražnju, danas je obratno – radnika nedostaje, tri puta više ih se putem HZZ-a u našoj županiji traži nego što ih je na Zavodu prijavljeno. Vidljiv je dakle taj jaz između ponude i potražnje na koju se poslodavci učestalo žale: radnika nedostaje u gotovo svim sektorima, ljudi je sve manje, razlozi su u demografskim trendovima, otvaranju tržišta rada Europske unije i drugi, no kako kod kuće radnika nedostaje, onda se sve više radne snage uvozi, i to je trend koji ne posustaje, već samo jača. Predstojnik riječkog Područnog ureda HZZ-a Željko Marković kaže da je upravo iz tih razloga Zavod poduzeo niz mjera i akcija da bi se, s obzirom na jaz između ponude i potražnje, gdje se više radnika traži nego ih na domaćem tržištu ima, maksimalno iskoristio postojeći »bazen« domaćih radnika i među onima koji su nezaposleni, i među onima koji su dugotrajno nezaposleni, a pogotovo u kategoriji neaktivnih koji su izvan tržišta rada i izvan sustava obrazovanja, te su se potpuno pasivizirali. Cilj je, kaže Marković, njih pokušati vratiti, uključiti na tržište rada, kroz edukacije, izobrazbe, putem vaučera i drugo, kako bi se aktiviralo što više domaćih ljudi i ublažile potrebe za uvozom radne snage.

Okrenuli se trendovi

– Činjenica je da bilježimo rast zaposlenosti unazad desetak godina otkad se, oporavkom gospodarstva od zadnje velike globalne krize, oporavljalo i tržište rada. Rasla je zaposlenost, ušli smo u EU, došlo je do otvaranja tržišta rada članica EU-a, a tu su i demografske promjene. Došli smo do toga da nam je sada evidentirana nezaposlenost u PGŽ-u tri puta manja nego prije deset godina. Tako je otprilike i na razini Hrvatske. Dakle, prilike su se okrenule: nekad smo imali visoku nezaposlenost, a malu ponudu radnih mjesta, ali kako se gospodarstvo oporavilo, tako je velika potražnja za radnom snagom, a evidentirana nezaposlenost je niska. Zato HZZ ne poduzima aktivnosti samo prema evidentiranim nezaposlenim osobama, nego i onima koji trenutno nisu u našoj evidenciji, a u suradnji s našim partnerima teži ih se vratiti na tržište rada, tumači Marković. Kako bi se dakle slobodna radna mjesta više popunjavala upravo domaćom radnom snagom, HZZ je poduzeo niz koraka.

– Misija i svrha HZZ-a, kao ključnog posrednika na nacionalnom tržištu rada, je da se ostvaruje što viša zaposlenost domaće, domicilne radne snage. U tom smislu radimo u nekoliko smjerova. Prvi je da smo se usmjerili na rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, pri čemu u našoj evidenciji Područne službe Rijeka 41 posto svih nezaposlenih čine osobe koje su pogođene dugotrajnom nezaposlenošću, što znači da su duže od 12 mjeseci u kontinuitetu prijavljene na Zavodu. To je oko 2.500 ljudi u našoj županiji. Zavod je to prepoznao kao problem i od 2018. naovamo na nacionalnoj razini imamo posebno osposobljene savjetnike koji rade s dugotrajno nezaposlenim osobama, kroz aktivacijski program koji se sastoji od grupnog i individualnog rada kako bi ih se motiviralo za povratak na tržište rada, utvrdilo koja je njihova radna sposobnost, potencijal. Dio tih ljudi vjerojatno se neće vratiti na tržište rada jer imaju objektivne razloge, zdravstvene probleme, obiteljsku situaciju, koji ih sprječavaju da se aktivno uključe u traženje posla i u konačnici zaposle. No, većina ih se ipak može vratiti na tržište rada i upravo smo usmjerili aktivnosti prema toj skupini da vidimo koliki je taj preostali radni kapacitet. Aktivacijski program daje rezultate, iako smo zbog pandemije praktički izgubili dvije godine. Tu su razne edukacije, posebni program osnaživanja, da vidimo je li osoba motivirana, koja znanja ima, koja joj možda nedostaju. Kad prođu program, neki se korisnici odmah zaposle. Od 2018. do danas kroz ove programe prošlo je gotovo 400 osoba. Sada imamo i dodatni program, Posao Plus, u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb, jer među dugotrajno nezaposlenim osobama imamo isto tako i korisnike zajamčene minimalne naknade. Imamo dakle i socijalno mentorstvo, uključujemo poslodavce, ustanove za obrazovanje odraslih, razne institucije, odnosno sve koji mogu pomoći u toj aktivaciji, ne bi li se ti ljudi vratili na tržište rada, pri čemu ih usmjeravamo i prema određenim kvalifikacijama, opisuje Marković, dodajući da su na području naše županije to više-manje uvijek isti sektori koji najviše traže radnike, turizam, trgovina, građevina itd. Druga skupina na koju su se u Zavodu posebno usmjerili su osobe iz tzv. NEET skupine (oni koji su isključeni s tržišta rada, ne traže posao, niti su u nekom obliku sustava obrazovanja).

Ohrabriti mlade

– To su ljudi koji su se isključili s tržišta rada, pasivizirali, i to je nažalost dosta izraženo kod mladih osoba. Statistika EU-a kaže da je u Hrvatskoj 7,1 posto mladih u dobnoj skupini između 15 i 29 godina koji niti rade, niti ulažu u sebe, niti aktivno traže posao. To je negdje na prosjeku EU-a (7,4 posto), niže nego, primjerice, u Rumunjskoj gdje ih je 14,2 posto ili Italiji s 12,7 posto, ali i bitno više nego, primjerice, u Nizozemskoj gdje ih je svega 2,8 posto. Ako, dakle, krenemo od procjene DZS-a iz sredine 2022. da je u PGŽ-u 35.400 osoba u dobi od 15 do 29 godina, te postotak Eurostata primijenimo na tu procjenu, dolazimo do toga da je unutar te populacije u našoj županiji izvan radne snage oko 2.500 mladih osoba. Zavod svoje aktivnosti usmjerava i usmjerit će ih dodatno u budućem razdoblju upravo prema tim ljudima, i u tu svrhu smo na proljeće ove godine osnovali Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri. Nakon otvaranja Centra, sklopili smo sporazume s partnerima, HOK-om, HGK-om, Sveučilištem u Rijeci i nekim njegovim sastavnicama i drugima. Idemo u smjeru da preveniramo da mlade osobe uopće dospiju u ovaj status neaktivnih osoba. Imamo brojne partnere, među institucijama, udrugama civilnog društva, udrugama mladih, sve s ciljem da dobiju informaciju o tome što znači uključivanje na tržište rada i kako im HZZ kroz svoje programe može pomoći, od informacija iz Centra, programa obrazovanja, mjera aktivne politike zapošljavanja i drugih, da se nakon nekih možda početnih neuspjeha ne obeshrabre i ne dođu u status neaktivne osobe jer je ta osoba onda izgubljena za naše tržište rada, tumači Marković. Iznosi podatak prema kojem je na razini Hrvatske oko pola milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine, dakle u radno aktivnoj dobi, koji nisu radno aktivni.

– Okosnicu našeg tržišta rada čini naš, hrvatski radnik. Uvoz radne snage ne može zamijeniti domaću radnu snagu, to se nigdje nije desilo pa se neće ni kod nas, da strani radnici mogu postati temelj tržišta rada, kaže Marković.