Kniževni spomenik

U PSHG predstavljena knjiga Petra Miletića “Nepokorena hrvatska gimnazija”: Čuvarica hrvatskog identiteta

Jakov Kršovnik

Foto Milan Đekić

Foto Milan Đekić



Želio sam da učenici budu svjesni značaja škole koju pohađaju. Da znaju da oni kao nove generacije nastavljaju putove mnogih svojih značajnih kolega učenika i profesora. Knjiga je također spomenik Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, jer pokazuje njenu važnost za očuvanje hrvatskog identiteta u drugoj polovici 19. stoljeća, u okolnostima talijanizacije i mađarizacije, rekao je dr. sc. Petar Miletić, profesor hrvatskog jezika i povijesti u PSHG-u o svojoj novoj knjizi “Nepokorena hrvatska gimnazija” koja je predstavljena u svečanoj dvorani škole.


Knjiga je nastala na temelju njegove doktorske disertacije, a uz autora na predstavljanju su sudjelovali ravnateljica škole Dina Linić-Učur, knjižničarka Irena Šlosar te Zvonimir Despot, kao predstavnik izdavača Despot Infinitus.





Ravnateljica Dina Linić-Učur povezala je predstavljanje knjige sa subotnjim Svjetskim danom učitelja. Jer, reći će, hrvatska ima sjajne škole zahvaljujući učiteljima koji predano rade za svoje učenike. Jedan od njih je i Petar Miletić, nastavnik u PSHG.


– Sretni smo što imamo takvog kolegu. On je bio i učenik naše škole te su mu zasigurno i njegovi profesori utkali ljubav prema ovoj gimnaziji. Ta je ljubav onda dobila i svoj konkretni oblik u ovoj knjizi koja je dokaz da ima mladih ljudi koje zanima naša povijest i koji znaju koliko je važna. Mnogo je bilo podataka koji su se krili u arhivu naše gimnazije, a koje je Petar otkrio, rekla je ravnateljica.


Petar Miletić dodaje kako je za njegovu ljubav prema povijesti i školi, jedan od odgovornih i pokojni profesor povijesti Sušačke gimnazije, omiljeni Ratko Dušević, koji je njega i druge učenike vodio u školski arhiv.



Autor knjige nastavio je biti čest gost arhiva, koji mu je bio primarna građa za doktorat, a ondje je često i kao profesor, nastavlja praksu Ratka Duševića te vodeći učenike u arhiv nastoji im pobuditi ljubav prema povijesti.


Uz arhiv škole, koristio se i građom iz Državnog arhiva u Rijeci, novinama iz tog doba, memoarima učenika i drugim dokumentima. Godine 1848. u gimnaziji, koja je tada djelovala u Rijeci, prvi put se počinje kao nastavni predmet učiti Hrvatski jezik, a iz škole je i izbačen mađarski.



– Od 1863. godine i kao nastavni jezik za sve predmete uvodi se hrvatski jezik. Svi su nastavnici bili za to, pa i oni njemačkog podrijetla. Vrijedi primijetiti da je to dovelo do velikog rasta broja učenika u školi 1864. godine, dok se u arhivu vidi, da se, kada je kao jezik uveden mađarski 1854. godine, broj učenika prepolovio, rekao je Petar Miletić.


Podsjetio je i kako su političke prilike utjecale na gimnaziju, od 1863. gradska uprava Rijeke odlučila je prestati financirati školu, a 1868. godine Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj.



Gimnazija se u Rijeci potom željela i ukinuti, no Izidor Kršnjavi, po kojem svečana dvorana škole i nosi ime, uz pomoć Hinka Barčića, uspijeva školu preseliti na Sušak. Barčić je dao teren za izgradnju nove zgrade, a Kršnjavi je osigurao financiranje.


Tako se 1896. godine gimnazija preselila na današnju lokaciju. I Prva riječka hrvatska gimnazija i Prva sušačka hrvatska gimnazija smatraju se sljednicima Isusovačkog kolegija osnovanog 1627. godine, no Petar Miletić zaključit će kako u ovoj knjizi argumentira kako je ipak PSHG sljednica prvoosnovane gimnazije, Isusovačkog kolegija u Rijeci.



Zvonimir Despot podsjeća da je Despot Infinitus već 2018. godine objavio jednu Miletićevu knjigu, roman Tajnopis, a podcrtavajući dobru suradnju nada se da ovo nije posljednja autorova knjiga.


Knjižničarka Irena Šlosar predstavila je dio bogate zbirke gimnazije, a u kojoj se nalazi i drugi svezak prvoga izdanja Osmana iz 1826. godine.