RIJEKA – Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je pustilo u javnu raspravu izmjene Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole, a jedna od glavnih izmjena odnosi se na prijemne ispite. Pravilnik predviđa da škole više neće morati imati posebne uvjete za provedbu dodatnog prijemnog ispita. Naime, do sada su srednje škole, ako su željele uvesti prijemne ispite, morale dokazati da su u prethodnoj školskoj godini upisale učenike s ukupnim brojem bodova u rasponu od 4 posto maksimalnog broja mogućih bodova, te se zahtjev za uvođenje prijemnog ispita morao podnijeti najkasnije do kraja prvog polugodišta. To su morale biti škole koje su masovno birali učenici s najvišim prosjekom koji su, osim svih petica, imali bodove iznad propisanog maksimuma zbog natjecanja ili iznimnih sportskih te umjetničkih uspjeha, a izmjene Pravilnika odgovor su Ministarstva na hiperinflaciju odlikaša.

Broj bodova

Zahtjeve za uvođenje prijemnog ispita po novom će pravilniku škole od Ministarstva obrazovanja moći zatražiti do 31. ožujka tekuće godine, a mijenja se i broj bodova, jer umjesto pet, na prijemnom ispitu maksimalno će se moći dobiti deset bodova.
Izmjene Pravilnika predviđaju da srednje škole mogu provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta: hrvatskoga jezika, matematike, prvog stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja, od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis, a jedan koji samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi, stoji u prijedlogu izmjena pravilnika. Također, prijemni bi po novom trebao imati veću ulogu kod upisa kandidata sa začelja ljestvice upisa jer predviđa da ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja, upisuje se onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova iz provjere posebnih znanja.

U slučaju da kandidati imaju isti broj bodova temeljem ocjena i na prijemnom, onda se upisuje kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja, dakle onaj sa zdravstvenim teškoćama i koji živi u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima. Tek ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere posebnih znanja te ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja, upisivali bi se svi kandidati.

Odluka povjerenstva

Do sada se prijemni provodio tek u manjem broju škola, u kojima se prijavljivao veći broj onih s prosjekom 5,0, a uglavnom je riječ o zagrebačkim školama, dok u primorsko-goranskim školama unatoč odlikašima na upisu to nije bio slučaj. Hoće li škole uvesti prijemni ispit, kaže ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich, ovisit će o odluci upisnog povjerenstva.
– To nije odluka ravnatelja, već upisnog povjerenstva koje imenuje Školski odbor. S obzirom na to da je zamišljeno da škole zahtjev za uvođenje prijemnog ispita moraju predati do 31. ožujka, čim izmjene Pravilnika stupe na snagu, morat ćemo brzo odlučiti. S obzirom na to da se radi tek o e-savjetovanju, to ne mora značiti da će u ovom obliku pravilnik biti donesen, kao ni da će škole to objeručke prihvatiti. Možda ne bi bilo loše uvesti prijemni ispit jer činjenica je da godinama upisujemo odlikaše, a onda se kroz sustav pokaže da prosjek 5,0 nije bio realan. S druge strane, prijemni bi ispit možda bio prilika za vrlo dobre učenike koji su uspješni, ali se među superodlikašima izgube, navodi ravnateljica.

Pravilnik predviđa da škole više neće morati imati posebne uvjete za provedbu dodatnog prijemnog ispita / Foitro BORNA FILIĆ/PIXSELL

Prema prijedlogu izmjena pravilnika, pripadnici romske nacionalne manjine ostvarivali bi pravo na dva dodatna boda za upis, a jedan dodatni upisni bod dodijelit će se učenicima bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Učenici sa zdravstvenim teškoćama ili otežanim uvjetima obrazovanja, što se smatra posebnim elementom vrednovanja, ostvaruju prednost pri upisu u srednje škole, i to u slučaju ako se na zadnjem mjestu ljestvice nalaze dva ili više kandidata i imaju isti broj iz onih elemenata koji se boduju. Ako pak više učenika na zadnjim mjestima ima isti broj bodova, a ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja, u željenu školu upisuju se svi učenici. Učenici s teškoćama za upise u srednje škole moraju imati stručno mišljenje za najviše šest, umjesto dosadašnjih pet obrazovnih programa, i to prema određenom primjerenom programu po kojem su se školovali i u osnovnoj školi. Budućim srednjoškolcima skraćuje se i rok za dostavu liječničke svjedodžbe medicine rada. On je po postojećem pravilniku bio do kraja prvog polugodišta prvog razreda, a nakon izmjena, taj bi rok bio 30. rujna tekuće godine. Rok se pomiče kako bi učenici koji nisu ishodili svjedodžbu medicine rada za određeni strukovni program mogli ranije promijeniti upisani program, a ne na polovini prvog polugodišta kao do sada.